Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-467/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Marine Tante, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Dom 221/45, apt. 13, Samara, Rusija, koju zastupa punomoćnica Marijana Babić, odvjetnica iz Zagreba, Trg Marka Marulića 18, protiv tuženika ĐA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koga zastupa punomoćnica Vedrana Belin, odvjetnica iz Dubrovnika, Dr. Ante Starčevića 24, radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-256/2019-22 od 10. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika ĐA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-256/2019-22 od 10. studenoga 2023.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku uvesti tužiteljicu u suposjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zgr. 141 k. o. [katastarska općina], sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuće s četiri stana, prizemnog pomoćnog objekta te garaže, sve s pripadajućim zemljištem, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 272,08 EUR / 2.050,00 HRK1 sa zateznim kamatama koje teku od 10. studenog 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.“

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tuženik iz svih žalbenih razloga uz prijedlog da drugostupanjski sud žalbu prihvati kao osnovanu te pobijanu presudu preinači, a podredno ukine te predmet vrati prvostupanjskom sud na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neutemeljeno tuženik u žalbi navodi da bi sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 221.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14; dalje ZPP), jer prema toj odredbi je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja, na kojoj odredbi sud ne temelji svoju odluku.

6. Pored toga, neutemeljeno se tuženik u žalbi poziva na odredbu čl. 265. ZPP, ukazujući time da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 265. ZPP, kojom je u stavku 1. propisano ako se sud uvjerio da stranci odnosno osobi koja se ima saslušati za stranku nisu poznate sporne činjenice, ili ako saslušanje te stranke nije moguće, sud može odlučiti da se sasluša samo druga stranka, a stavkom 2. da se neće saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda, budući iz spisa predmeta proizlazi kako sud nije ni odredio provođenje dokaza stranačkim saslušanjem tužiteljice i tuženika.

7. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, na koju ukazuje tuženik, jer kako to iz spisa predmeta proizlazi, dana mu je mogućnost raspravljanja pred sudom prvog stupnja.

8. Dio prigovora žalitelja svodi se na tvrdnju da je prvostupanjski sud zanemario njegov prijedlog za izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem, čime sadržajno ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

9. Međutim okolnost što sud nije prihvatio taj dokazni prijedlog žalitelja, ovaj nije onemogućen u raspravljanju, zbog čega po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije učinjena naprijed navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka. Ovo tim više jer se predloženi dokaz niti ne odnosi na odlučnu činjenicu u ovom sporu.

10. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju neutemeljeno žalba ukazuje, jer je sud prvog stupnja, u smislu čl. 8. ZPP, valjano ocijenio dokaze, tako da presuda nema nedostatke i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

11. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

12. Predmet spora je zahtjev radi predaje u suposjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zgr. 141 k. o. [katastarska općina], u naravi kuće s četiri stana, prizemnog pomoćnog objekta te garaže, sve s pripadajućim zemljištem, u smislu odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZVDSP).

13. Prvostupanjski sud je utvrdio da su tužiteljica i tuženik u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada sa 44 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] vrt sa 743 m2, svaki u ½ dijela, koje suvlasništvo na predmetnim nekretninama tuženik tijekom postupka i ne osporava tužiteljici, da zgrada koja je predmet ovog postupka nije etažirana, a tuženik se nalazi u posjedu iste.

14. Na žalbeni navod tuženika kako je valjalo prekinuti predmetni postupak do okončanja izvanparničnog postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, valja reći da je sud opravdano i po mišljenju ovog suda odbio taj prijedlog, tim više što je prijedlog tuženika radi razvrgnuća suvlasničke zajednice tijekom ovo postupka povučen, o čemu je tuženik obavijestio sud na ročištu od 25. svibnja 2022.g.

15. Nadalje, pravilno je sud utvrdio da navod tuženika kako nije isključivi posjednik sporne nekretnine nije od utjecaja na rješavanje predmeta spora budući da je u smislu odredbe čl. 161. st. 1. ZVDSP, pasivno legitimirana osoba u sporu radi povrata stvari, svaka osoba koja bespravno posjeduje vlasnikovu stvar dakle i tuženik kao posredni posjednik koji je ujedno i vlasnik, bez obzira što bi eventualno određeni fizički dio zgrade koja nije etažirana predao u posjed neposrednim posjednicima (najmoprimci i sl.).

16. Na žalbeni prigovor tuženika, kako sud nije proveo dokaz očevidom na licu mjesta, valja reći da taj dokaz sud opravdano nije proveo, budući iz spisa predmeta jasno proizlazi da identifikacija predmetne nekretnine nikad nije bila sporna, a koji dokaz se inače u ovakvoj vrsti spora provodi upravo na te okolnosti, ukoliko su sporne, a što ovdje nije slučaj. Isto tako, tuženikov dokazni prijedlog vještačenja vrijednosti predmetne nekretnine nije od značaja na utvrđenje u ovoj vrsti spora, odnosno vlasničkoj tužbi.

17. Pored nesporno utvrđene činjenice da su stranke zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine i da se tuženik nalazi u posjedu iste, sud opravdano nije provodio daljnje dokaze na temelju odredbe čl. 292. st. 4. ZPP.

18. Slijedom navedenog, valjalo je presuditi kao u izreci ove drugostupanjske presude na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.

19. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP.

U Zadru, 8. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica