REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] T 5
Poslovni broj: Us I-780/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja TI (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (OIB: 84397956623), Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa službena osoba DI, radi prijevremene starosne mirovine, 8. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-02/24-01/03025940568, URBROJ: 341-99-05/3-24-724 od 18. travnja 2024., te radi priznavanja tužitelju prava na mirovinu sukladno njegovu sudjelovanju u Domovinskom ratu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Karlovcu, KLASA: UP/I 140-02/24-01/03025940568, URBROJ: 341-07-05/3-24-501 od 10. siječnja 2024., tužitelju je od 1. svibnja 2023. određena prijevremena starosna mirovina u svoti od 299,52 eura mjesečno, umjesto te mirovine određena mu je najniža mirovina u svoti od 332,14 eura mjesečno, uz ostale prateće odluke. Upravni postupak pokrenut je po službenoj dužnosti, nakon prikupljanja svih podataka potrebnih za određivanje svote mirovine. Zahtjev za priznavanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu podnesen je 7. lipnja 2023
2. Tuženik je rješenjem, KLASA: 140-02/24-01/03025940568, URBROJ: 341- 99-05/3-24-724 od 18. travnja 2024., odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja. Tuženik obrazlaže, u bitnome, sljedeće. Osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa u postupku ostvarivanja prava na starosnu mirovinu ili na prijevremenu starosnu mirovinu omogućen je izbor mirovine koju žele ostvariti. Ostvarivanje prava na mirovinu iz prvog i drugog stupa mirovinskog osiguranja provodi se tako da se, nakon što osiguranik podnese zahtjev za mirovinu i nakon kompletiranja podataka u matičnoj evidenciji, te ako osiguranik ispunjava uvjete za priznavanje prava na mirovinu, izrađuje izračun mirovine. Potom se pokreće automatska razmjena podataka s REGOS-om, koji dostavlja informativne izračune mirovine iz prvog i drugog stupa s pokrovnim pismom kojim se osiguranik poziva da donese odluku o povoljnijoj mirovini, osobno potpisanom izjavom na šalteru REGOS- a u poslovnicama FINA-e, čime osiguranik izabire buduću mirovinu. Podnesenu izjavu REGOS dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, nakon čega se donosi rješenje o priznavanju prava na mirovinu prema izboru osiguranika. Spisu predmeta prileži izjava tužitelja dana REGOS-u kojom je tužitelj odlučio da želi ostvariti pravo na osnovnu mirovinu zajedno s mirovinom iz drugog stupa. Zbog toga tužitelj ne ostvaruje pravo na generacijsku mirovinu iz prvog stupa, a time ni pravo na mirovinu prema ZHB- u.
3. Tužitelj u tužbi i u kasnijem podnesku osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Pogrešan je izračun svote tužiteljeve mirovine u smislu primjene prava tužitelja kao hrvatskog branitelja - dragovoljca iz Domovinskog rata i hrvatskog ratnog vojnog invalida, koji je u Domovinskom ratu u borbenom sektoru sudjelovao 619 dana. Tuženik nije obrazloženo otklonio žalbene prigovore tužitelja. Tužiteljeva mirovina trebala je biti određena prema članku 49. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/17, 98/19 i 84/21, u nastavku teksta: ZHB). Tužitelj predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika, te da Sud sam riješi stvar priznavanjem tužitelju prava na mirovinu sukladno njegovu sudjelovanju u Domovinskom ratu.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja i dodaje, u bitnome, sljedeće. Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualizirane kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih općim propisom određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Tužitelj je svojom izjavom REGOS-u 19. rujna 2023. odlučio da želi ostvariti pravo na osnovnu mirovinu zajedno s mirovinom iz drugog stupa. Tužitelj, stoga, ne ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima, odnosno mirovinu određenu prema posebnom propisu – ZHB-u. Uz to, tužitelju su u prostorijama prvostupanjskog tijela 28. kolovoza 2023. bile predočene sve opcije izračuna mirovine. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovoga upravnog spora.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 11. prosinca 2024. u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Između stranaka je sporno pravno pitanje može li osiguraniku, koji je odabrao pravo na osnovnu mirovinu uz mirovinu iz drugog stupa mirovinskog osiguranja, mirovina biti određena i primjenom ZHB-a kao posebnog zakona, odnosno ostvaruje li osiguranik u takvom slučaju pravo na najnižu mirovinu iz članka 49. ZHB-a.
8. Odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO), u okviru uređenja prava na osnovnu mirovinu, ključne za rješavanje ove upravne stvari glase:
Članak 8. točka 10.
„Osnovna mirovina je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja koje pod određenim uvjetima stječu osiguranici koji su od 1. siječnja 2002. osigurani i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje.“
Članak 91. stavak 1.
„Osiguraniku obvezno osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji se svojom izjavom Središnjem registru osiguranika u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu opredijelio za ostvarivanje prava na mirovinu i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, a koji je ostvario staž osiguranja u razdoblju do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti određuje se na način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do tog dana određuje kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od toga dana određuje se kao osnovna mirovina.“
Članak 92. stavak 2.
„Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ovim Zakonom određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.“
9. U obrazloženjima osporavanih rješenja citirane su i ostale mjerodavne odredbe ZOMO-a. Te su odredbe tužitelju, stoga, poznate.
10. Mjerodavnim odredbama ZOMO-a isključena je, dakle, mogućnost primjene posebnih propisa pri određivanju mirovine kada osiguranik osiguran u drugom stupu mirovinskog osiguranja odluči da želi ostvariti pravo na osnovnu mirovinu zajedno s mirovinom iz drugog stupa.
11. Prema zapisniku prvostupanjskog tijela od 28. kolovoza 2023., koji zapisnik je tužitelj potpisao bez primjedbi, tužitelj je izjavio sljedeće:
„Izjavljujem da želim da se napravi razmjena podataka prema REGOS-u, i kad dobijem podatak i o iznosu mirovine iz II. stupa koja bi mi pripadala uz osnovnu mirovinu, ukoliko ta varijanta za mene bude najpovoljnija odlučit ću se za nju i dati odgovarajuću izjavu u REGOS-u, a ako iznos osnovne mirovine i mirovine iz II. stupa u zbroju ne prelazi iznos mirovine prema ZOHBDR-u, u REGOS-u ću dati izjavu da želim mirovinu samo iz I. stupa te da želim da mi HZMO u tom slučaju stavi u isplatu ZOHBDR mirovinu kao povoljniju od ZOMO mirovine“.
12. Iz netom citiranog proizlazi da je tužitelj, prije davanja izjave REGOS-u, bio upoznat s time da ne postoji varijanta prema kojoj bi mu mirovina prema ZHB-u mogla biti priznata i u slučaju da odabere opciju mirovine iz II. stupa uz osnovnu mirovinu.
13. Pri nespornoj činjenici da je tužitelj odlučio (izjavio) da želi ostvariti pravo na osnovnu mirovinu zajedno s mirovinom iz drugog stupa, javnopravna su tijela bila dužna primijeniti kogentnu odredbu članka 92. stavka 2. ZOMO-a, koja ne ostavlja mogućnost određivanje mirovine prema posebnom propisu (ovdje: prema ZHB-u). U tom pogledu tužitelj nije stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge stranke u usporedivoj situaciji.
14. U dijelu koji nije obuhvaćen neosnovanim stajalištem da je ovdje trebalo primijeniti i odredbe ZHB-a tužitelj ne tvrdi niti dokazuje da je izračun svote njegove prijevremene starosne mirovine nepravilan.
15. Naposljetku, Sud utvrđuje da obrazloženje drugostupanjskog rješenja, čijoj manjkavosti tužitelj također prigovara, udovoljava standardima relevantnosti i dostatnosti.
16. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
17. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođen plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).
U Rijeci 8. siječnja 2025.
S u d a c
dr. sc. Alen Rajko
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
DNA:
- TI, Generalski [adresa]
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A. Mihanovića 3
