Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-2052/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću, sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. predlagatelja osiguranja B.N. iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. predlagatelja osiguranja V.R. iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici M.K.1 i M.K.2, protiv protivnika osiguranja [trgovačko društvo], sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, poslovni broj Ovr-689/2023-2 od 27. rujna 2023., dana 8. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, poslovni broj Ovr-689/2023-2 od 27. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"Radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu od 50.355,45 Eur, zakonskih zateznih kamata koje na spomenuti iznos teku od 25.5.2023. pa do naplate, kao i radi osiguranja troškova postupka osiguranja u iznosu od 1.243,75 Eur,
određuje se privremena mjera
I Nalaže se [trgovačko društvo] da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s računa protivnika osiguranja [broj bankovnog računa], ili s bilo kojeg drugog poslovnog računa protivnika osiguranja, isplatu novčanog iznosa u visini novčane tražbine predlagatelja osiguranja. Zabrana je provedena s danom dostave ovog rješenja dužniku protivnika osiguranja (članak 345. stavak 3. Ovršnog zakona).
II Dužnik protivnika osiguranja nema pravo žalbe protiv ovog rješenja (članak 342. stavak 1. Ovršnog zakona u vezi sa člankom 176. stavak 4. Ovršnog zakona).
III Radi opravdavanja privremene mjere iz točke I. izreke ovoga rješenja predlagatelji osiguranja dužni su u roku od 15 dana od dana dostave ovoga rješenja podnijeti tužbu protiv protivnika osiguranja radi isplate novčanog iznosa navedenog u toč. I. izreke ovoga rješenja, a o podizanju tužbe predlagatelji osiguranja su dužni obavijestiti ovaj sud bez odgode.
IV Privremena mjera određena ovim rješenjem ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz točke III izreke ovoga rješenja, kojeg su predlagatelji osiguranja dužni u roku od 15 dana pokrenuti radi opravdanja privremene mjere iz ovoga rješenja.
V Nalaže se protivniku osiguranju da predlagateljima osiguranja naknadi trošak u iznosu od 1.243,75 eur/9.371,03 kn, u roku od 8 dana."
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), odredbe kojeg Zakona se primjenjuju i u ovršnom postupku, sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Žalba protivnika osiguranja je neosnovana.
4. Suprotno navodima žalbe, pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno sadržajno navedenim žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer pobijano rješenje sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima te izreka pobijanog rješenja nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.
5. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, niti je utvrđeno da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere sadržaja kao u izreci tog rješenja osnovan, jer su učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu te tražbine otuđenjem, prikrivanjem ili drugačijim raspolaganjem imovine ovisno o okolnostima konkretnog slučaja. Stoga sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 344. st. 1. t. 1. OZ, usvaja prijedlog za izdanje privremene mjere.
7. U konkretnom slučaju se radi o privremenoj mjeri radi osiguranja novčane tražbine, a za određivanje koje je potrebno da predlagatelj osiguranja u smislu odredbe čl. 344 st. 1. OZ učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok je odredbom čl. 344. st. 2. OZ propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
8. Prvostupanjski sud pobijano rješenje donosi uz zaključak da su se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke iz čl. 344. st. 1 OZ pa određuje predloženu privremenu mjeru, koje stajalište prvostupanjskog suda, prihvaća i ovaj sud. Predlagatelji osiguranja učinili su vjerojatnim postojanje novčane tražbine od 54.947,09 eura, te vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.
9. Naime, prvostupanjski je sud utvrdio, sa kojim utvrđenjima je suglasan i ovaj sud da su predlagatelji osiguranja i protivnik osiguranja sklopili Ugovor o građenju 17. listopada 2022. na temelju kojeg ugovora su predlagatelji u ovom prijedlogu protivniku osiguranja po osnovi akontacije isplatili ukupan iznos od 54.947,09 eura, da je predmetni ugovor zbog neispunjenja obveze protivnika osiguranja u dogovorenim rokovima raskinut izjavom o raskidu ugovora od 10. svibnja 2023. te da postoji vjerojatnost da je protivnik osiguranja dužan vratiti predlagateljima dio uplaćenog avansa. Stoga, suprotno žalbenim navodima, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da su predlagatelji učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine budući je utvrđen da su protivniku osiguranja na ime avansa za gradnju isplatili određeni novčani iznos, da prema njihovoj tvrdnji posao za taj novac nije obavljen u cijelosti i da im isti nije vraćen pa da postoji vjerojatnost da je protivnik osiguranja dužan dio uplaćenog avansa vratiti predlagateljima. Dakle, predlagatelji su dokazali vjerojatnost da je ugovor raskinut zbog neispunjenja obveze protustranke pa kako nije prijeporno da je izvršena uplata avansa, proizlazi da su predlagatelji dokazali i vjerojatnost postojanja svoje tražbine povrata pretežitog dijela iznosa plaćanog avansa. Nadalje, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da je račun protivnika osiguranja bio u blokadi dva puta po jedanaest dana pa su predlagatelji dokazali i postojanje opasnosti da neće moći naplatiti tražbinu.
10. Na žalbene navode valja odgovoriti da sukladno odredbi 344. st. 1. OZ jedna od pretpostavki za određivanje privremene mjere je i da predlagatelj osiguranja čini vjerojatnim postojanje tražbine. To znači da je predlagatelj osiguranja u postupku dužan učiniti vjerojatnim postojane svoje tražbine i njezinu visinu. Određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u postupku osiguranja ne znači da je konačno utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja, već znači da je predlagatelj osiguranja u postupku osiguranja svoju tražbinu radi koje je određeno osiguranja učinio vjerojatnom. Okolnost što je u postupku osiguranja određena privremena mjera ne sprječava da sud u parničnom postupku odlučujući o tužbenom zahtjevu u kojem je predmet spora tražbina čije se osiguranje traži utvrdi da je tražbina veća ili manja od iznosa radi kojeg je određeno osiguranje u postupku koji se vodio radi određivanja privremene mjere ili da u potpunosti odbije tužbeni zahtjev. Stoga se određivanjem privremene mjere ne rješava prijeporni odnos između strankama, budući je sama priroda postupka osiguranja kao postupka kojim se osigurava (a ne konačno utvrđuje) vjerovnikova tražbina.
11. Cjelokupan sadržaj žalbe svodi se na osporavanje pravnog pristupa prvostupanjskog suda te osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud primijenio odredbu čl. 344. OZ. Žalbeni prigovori sastoje se ustvari od iznošenja vlastitih pravnih shvaćanja – suprotno pravilnom pravnom pristupu i shvaćanju suda prvog stupnja.
12. Slijedom iznesenog, žalbeni navodi protivnika osiguranja da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine, pa time i postojanje pretpostavki za određivanje privremene mjere, nisu utemeljeni.
13. Zbog svega izloženog, žalba protivnika osiguranja je odbijena kao neosnovana pa je primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a prvostupanjsko rješenje potvrđeno.
U Zagrebu 8. siječnja 2025.
Sudac:
Ivica Veselić