REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1566/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Grada Dubrovnika, iz Dubrovnika, Pred Dvorom 1, OIB 21712494719, zastupanog po punomoćniku Mariju Kaznačiću, odvjetniku u Dubrovniku, protiv tuženika-protutužitelja RĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Hercegu, odvjetniku u Dubrovniku, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva te radi utvrđenja i prelaganja služnosti, odlučujući o reviziji tuženika-protutužitelja protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-148/2022-2 od 6. prosinca 2023., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-376/2017 od 13. siječnja 2021., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-376/2017-102 od 27. veljače 2024., u sjednici održanoj 8. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se kao neosnovana revizija tuženika-protutužitelja protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-148/2022-2 od 6. prosinca 2023. u dijelu u kojem je odbijen protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja.

r i j e š i o  j e:

Ukida se ista drugostupanjska presuda u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika i u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev tužitelja- protutuženika za naknadu parničnog troška te se predmet u tom dijelu vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika, Grada Dubrovnika koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 97 m2, u naravi javno dobro –put, koji se označuje slovima A,B,C i D kako je iscrtano prikazano na situaciji plana terena Geoplan d.o.o. od 8. veljače 2007. a predstavlja 97/1710 dijela prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je tuženik dužan trpjeti da tužitelj temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i korist brisajući do sada uknjiženog tuženika."

II. Prihvaća se protutužba tuženika – protutužitelja, RĆ zahtjevom koji glasi:

«Utvrđuje se pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari na teret čest. zem. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine rubom čest. zem. [katastarska čestica] uz granicu sa čest. zem. [katastarska čestica], pa zatim uz granicu sa čest. zem. [katastarska čestica] sve do čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], a u širini od 2,30 m, te je ovlašten Grad Dubrovnik ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi, sve kako je prikazano u geodetskom situacijskom snimku od 18. kolovoza 2021 , koji je izradio Ivica Ogresta, dipl. ing. geod. u ovom postupku, tako da je površina dijela čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena žutom bojom od 137 m2, baš, dio za prelaganje puta ove stvarne služnosti s betonskog prolaza sredinom čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],pa je taj geodetski situacijski plan sastavni dio ove presude.“

III. Nalaže se Gradu Dubrovniku platiti AĆ parnični trošak u iznosu od 34.210,00 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“.

1.1. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Žalba se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana, tako da se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, broj P-376/17, od 13. siječnja 2021.:

1. potvrđuje

u dijelu točke I. izreke kojim je odbijen zahtjev za utvrđenje suvlasništva 97/1710 dijela prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

2. preinačuje

- u preostalom dijelu točke I. izreke tako da u tom dijelu točka I. izreke glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 97 m2, u naravi javno dobro –put, koji se označuje slovima A,B,C i D kako je iscrtano prikazano na situaciji plana terena Geoplan d.o.o. od 8. veljače 2007. pa je tuženik dužan trpjeti da tužitelj temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i korist brisajući do sada uknjiženog tuženika."

- u točki II. izreke tako da se odbija protutužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari na teret čest. zem. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine rubom čest. zem. [katastarska čestica] uz granicu sa čest. zem. [katastarska čestica], pa zatim uz granicu sa čest. zem. [katastarska čestica] sve do čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], a u širini od 2,30 m, te je ovlašten Grad Dubrovnik ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi, sve kako je prikazano u geodetskom situacijskom snimku od 18. kolovoza 2021 , koji je izradio Ivica Ogresta, dipl. ing. geod. u ovom postupku, tako da je površina dijela čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena žutom bojom od 137 m2, baš, dio za prelaganje puta ove stvarne služnosti s betonskog prolaza sredinom čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],pa je taj geodetski situacijski plan sastavni dio ove presude."

II. Nalaže se RĆ da Gradu Dubrovniku naknadi parnične troškove u svoti od 3.372,40 EUR/25.409,37 HRK u roku od 15 dana.“.

2. Rješenjem ovog revizijskog suda poslovni broj Revd-1909/2024-2 od 21. kolovoza 2024. dopušteno je tuženiku-protutužitelju podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u odnosu na sljedeće pravno pitanje:

„Je li sud vezan, sukladno odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku, postavljenim tužbenim zahtjevom i u pogledu tog zahtjeva je dužan donijeti odluku, te je li sud ovlašten samovoljno i bez uređenja tužbenog zahtjeva intervenirati u taj zahtjev?“.

3. Tuženik-protutužitelj je sukladno navedenom rješenju ovog revizijskog suda podnio reviziju protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika, u dijelu u kojem je odbijen protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja i u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu parničnog troška.

3.1. Tužitelj-protutuženik nije podnio odgovor na reviziju tuženika-protutužitelja.

4. Revizija tuženika-protutužitelja dijelom je osnovana, a dijelom je neosnovana.

5. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud u povodu revizije ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a toga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

6. Revizija tuženika-protutužitelja osnovana je u dijelu u kojem je dijelom prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika i u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev tužitelja- protutuženika za naknadu parničnog troška.

7. Tužitelj-protutuženik svoj tužbeni zahtjev temelji na činjeničnoj tvrdnji da je sporni dio predmetne nekretnine stekao u vlasništvo dosjelošću tj. da ima kvalitetu i trajanje posjeda dostatnu za stjecanje vlasništva dosjelošću. Tužitelj-protutuženik je i sam tužbeni zahtjev odredio na utvrđenje stjecanja vlasništva dosjelošću.

7.1. Prvostupanjski sud odbija taj tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika jer je ocijenio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonom određene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

7.2. Drugostupanjski sud pak dijelom preinačava prvostupanjsku presudu u pogledu tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika na način da dijelom prihvaća taj tužbeni zahtjev te sudi: „Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 97 m2, u naravi javno dobro-put, koji se označuje slovima A, B, C i D kako je iscrtano prikazano na situaciji plana terena Geoplan d.o.o. od 8. veljače 2007. pa je tuženik dužan trpjeti da tužitelj temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i korist brisajući do sada uknjiženog tuženika.“. Takvu odluku drugostupanjski sud zasniva na ocjeni da je tužitelj-protutuženik vlasništvo spornog dijela predmetne nekretnine stekao temeljem čl. 131. st. 1. i st. 7. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 144/23 i 133/23 - dalje: ZC), jer da je u konkretnom slučaju riječ o nerazvrstanoj cesti.

8. Na navedeni način drugostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP odnosno prekoračio je tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika. Naime, drugostupanjski sud svoju odluku je utemeljio na činjeničnoj osnovi drugačijoj od one na koju se pozivao tužitelj-protutuženik. Ovo stoga što se tužitelj-protutuženik nije pozivao na činjenicu da bi sporni dio predmetne nekretnine bila upravo nerazvrstana cesta (koje bi tužitelj-protutuženik po ZC bio vlasnik), već, kao što je prethodno rečeno, na činjenicu kvalitete i trajanja posjeda kao pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

9. Posljedično navedenom u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Ovo stoga što postoji proturječnost između izreke pobijane drugostupanjske presude i razloga te presude navedenih u obrazloženju. Naime, drugostupanjski sud izrekom presude prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika za utvrđenje stjecanja vlasništva dosjelošću, a kao razlog takve odluke navodi da je tužitelj-protutuženik temeljem Zakona (ZC) stekao sporno vlasništvo.

10. Radi nepravilnosti odluke drugostupanjskog suda o tužbenom zahtjevu tužitelja- protutuženika kao nepravilna ukazuje se i odluka drugostupanjskog suda o naknadi parničnog troška.

11. Obzirom na izneseno, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

12. U ponovnom postupku drugostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o žalbi tužitelja-protutuženika protiv prvostupanjske presude u dijelu koji se odnosi na dio tužbenog zahtjeva tužitelja- protutuženika o kojem nije još pravomoćno odlučeno.

13. Revizija tuženika-protutužitelja je neosnovana u dijelu u kojem je odbijen od strane drugostupanjskog suda protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja.

14. Predmetno pravno pitanje radi kojega je tuženiku-protutužitelju dopušteno podnošenje revizije ne odnosi se na odluku drugostupanjskog suda o protutužbenom zahtjevu tuženika-protutužitelja, odnosno odgovor na to pitanje nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost drugostupanjske presude u tom dijelu (čl. 391. st. 3. ZPP). Ovo stoga što drugostupanjski sud odbija protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja već iz samog razloga što u konkretnom slučaju ne postoji povlasna nekretnina (čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/16, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP), pa dakle u konkretnom slučaju ne može niti postojati pravo stvarne služnosti, a posljedično čemu niti nema mjesta prelaganju takve služnosti (čl. 179. st. 1. ZVDSP).

15. S obzirom na izneseno, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 8. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug