REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3348/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Raiffeisenbank Region Feldbach Egen, OIB: 60889413542, Hauptplatz 18, 8330 Feldbach, Republika Austrija, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d. iz Zagreba, Pisarnica Varaždin, protiv I-ovršenika MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Borivoj Mitrić, odvjetnik u Šibeniku, II-ovršenice PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te III-ovršenice ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I-ovršenika protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci br. Gž Ovr- 91/2024-2 od 5. ožujka 2024., kojim je odbačena kao nepravovremena žalba I- ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu br. Ovr-4272/2014 od 24. travnja 2023., u sjednici održanoj 8. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog I-ovršenika MC za dopuštenje revizije kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja ponuđaču – ovrhovoditelju je dosuđena nekretnina i čest. zem. [katastarska čestica] (ranije oznake čest. zem. [katastarska čestica]), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine naznačene u prvostupanjskom rješenju, za iznos od 1.446.653,00 kn/192.003,85 eura (toč. I.). Određeno da je kupac – ovrhovoditelj u cijelosti oslobođen plaćanja kupovnine (toč. II.), te je naloženo zk. odjelu prvostupanjskog suda, Posebno zk. odjelu Kaštel Lukšić da izvrši zabilježbu dosude prodane nekretnine iz toč. I. na ime kupca (toč. III.). Nadalje je određeno da će se nekretnina iz toč. I. predati na zahtjev kupcu u posjed, a nakon pravomoćnosti ovog rješenja (toč. IV.). Naloženo je zk. odjelu da po pravomoćnosti rješenja izvrši upis prava vlasništva na nekretnini iz toč. I. ovog rješenja u korist kupca, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena I-ovršenika MC (toč. V.), a isto tako je naloženo brisanje prava i tereta pobliže navedenih u izreci prvostupanjskog rješenja (toč. VI.). Određeno je isto tako da će se smatrati da je ovo rješenje dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećeg dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči, te da te osobe ujedno imaju pravo tražiti da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rješenja (toč. VII.).

2. Rješenjem suda drugoga stupnja odbačena je kao nepravovremena žalba I- ovršenika MC (toč. I.), te je odbijen zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova odgovora na žalbu (toč. II.).

3. I-ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 12. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ) u vezi čl. 385. a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Pritom I-ovršenik postavlja ukupno osam pitanja, koja se odnose na meritum spora, a ujedno ističe da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima došlo do teških povreda odredaba ovršnog postupka, te da je povrijeđeno pravo na dom ovršenika. Stoga I-ovršenik predlaže da se dopusti podnošenje revizije u ovom predmetu.

4. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije ovrhovoditelj predlaže da se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice odbaci kao nedopušten, podredno da se isti odbije kao neosnovan, uz naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

5. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.

6. Prema odredbi čl. 400. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije. Rješenje o dosudi je rješenje protiv kojeg je dopuštena revizija, pa slijedom toga i prijedlog za dopuštenje revizije.

7. I-ovršenik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja sljedeća pitanja:

„1. Može li prvostupanjski sud postupajući po uputi drugostupanjskih sudova, po službenoj dužnosti i po zaključku Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. godine prema kojem postoji obveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe bez sudjelovanja stranaka na način da u obrazloženju rješenja o dosudi navede da ne nalazi nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe u ovršnim ispravama bez navođenja razloga za takav zaključak i bez sudjelovanja stranaka u tom preispitivanju? Može li sud rješenjem o dosudi nekretnine odlučivati i o pitanjima koje se ne odnose na dosudu nekretnine koja je posebno uređena odredbama Ovršnog zakona? Čini li sud prvog stupnja bitnu povredu odredaba ovršnog postupka ako nije postupio u skladu s uputom i pravnim shvaćanjem višeg suda iz ukidnog rješenja, te čini li i sud drugog stupnja bitnu povredu odredaba ovršnog postupka kada pobijanim rješenjem nije otklonio navedenu bitnu povredu prvostupanjskog suda?

2. Prema odredbama čl. 33. st. 2. Zakona o javnom bilježništvu javni bilježnik nije zastupnik stranke, već njezin nepristrani povjerenik pa se postavlja pitanje može li sud Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava sklopljen između vjerovnika – predlagatelja osiguranja i dužnika – protivnika osiguranja kojeg je ovjerio i potvrdio javni bilježnik koji je istodobno sklapao i potpisivao Sporazum kao punomoćnik vjerovnika – predlagatelja osiguranja i koji sebe u istom aktu označuje i naziva „nepristrani povjerenik vjerovnika – predlagatelja osiguranja smatrati valjanom javnobilježničkom ispravom i na temelju takve isprave kao ovršne donijeti rješenje o ovrsi?

3. Je li dopušteno sudu spojiti ovršne postupke koji se vode između istih stranaka radi ovrhe na jednoj nekretnini u vlasništvu ovršenika i to ovršni postupak na koji se primjenjuje Ovršni zakona („Narodne novine“ 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005, 67/2008, 139/2010, 154/2011, 12/2012, 70/2012 – dalje OZ/96) koji je bio na snazi u trenutku pokretanja tog ovršnog postupka i ovršni postupak na koji se primjenjuje Ovršni zakon („Narodne novine“ broj 112/2012, 25/2013, 93/2014 – dalje OZ/12) koji je bio na snazi u trenutku pokretanja drugog ovršnog postupka s obzirom da navedeni zakoni različito uređuju prodaju nekretnina u ovršnom postupku, te u tako spojenom postupku provesti ovrhu radi zajedničkog namirenja ovršnih tražbina iz oba ovršna postupka prodajom na dražbi cijele nekretnine za 1/3 utvrđene vrijednosti sukladno odredbama OZ/96 i na temelju takve prodaje donijeti rješenje o dosudi)? Je li sud dužan donijeti odluku o spajanju ovršnih postupaka i o tome obavijestiti stranke?

4. Je li sud ovlašten donijeti rješenje o ovrsi i provesti ovrhu na nekretnini ovršenika koja je u prijedlogu za ovrhu i zemljišnoj knjizi opisana različito od nekretnine opisane u ovršnoj ispravi?

Je li sudu dopušteno utvrditi vrijednost cijele nekretnine koja je predmet ovrhe na temelju nalaza i mišljenja vještaka koji je istu vrijednost utvrdio samo za dio iste nekretnine?

Je li bilo tijekom 2022. g. i ranije bilo dopušteno u ovršnom postupku na usmenoj javnoj dražbi prodati stranoj pravnoj osobi nekretninu za koju ovrhovoditelj nije dostavio, a sud nije pribavio, potvrdu nadležnog upravnog tijela o namjeni i statusu nekretnina kojom potvrđuje da nekretnina nije poljoprivredno zemljište?

5. Može li u ovršnom postupku kao ovrhovoditelj sudjelovati pravna osoba kao zadruga koja je tijekom postupka prestala postojati brisanje iz Sudskog registra uslijed pripajanja drugoj zadruzi? Može li sud u ovršnom postupku, u koje je ovrhovoditelj kao pravna osoba u tijeku postupka prestao postojati, poduzimati radnje i donositi odluke bez utvrđenja prekida postupka zbog prestanka pravna osobe kao ovrhovoditelja u postupku i bez pravomoćnog nastavka postupka s pravnim sljednikom/icima takve stranke? Je li sud dužan donijeti posebno rješenje kojim utvrđuje nevažećim sve radnje koje su poduzete u ovršnom postupku u razdoblju od prestanka ovrhovoditelja koji je pravna osoba do preuzimanja postupka od pravnog sljednika tog ovrhovoditelja?

6. Je li ovrhovoditelj koji nije označen kao vjerovnik u ovršnoj ispravi dužan dokazati javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, da je tražbina na njega prenesena bez obzira što je ovrhovoditelju kao zadruzi pripojen prijašnji ovrhovoditelj koji je također zadruga budući da statusna promjena pripajanja jedne zadruge drugoj zadruzi ne znači samo po sebi da tražbina postoji i da je prenesena na zadruga preuzimatelja?

7. Može li sud donijeti rješenje o dosudi iako nije odlučio o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi?

8. Je li sud dužan uputiti ovršenika u parnicu radi osporavanja visine ovršne tražbine kada ovršenik žalbom ospori visinu tražbine ovrhovoditelja i dokumentaciju ovrhovoditelja o tražbini te dostavljajući određene svoje potvrde o podmirenju tražbine?“.

8. Iz gore navedenih pitanja vidljivo je da se niti jedno pitanje ne odnosi na pitanje pravovremenosti žalbe I-ovršenika protiv rješenja o dosudi, a pobijano drugostupanjsko rješenje se bavi jedino pitanjem pravovremenosti žalbe I-ovršenika protiv rješenja o dosudi, te se isto nije bavilo pitanjima koje I-ovršenik postavlja u prijedlogu za dopuštenje revizije.

9. Stoga od odgovora na postavljena pitanja ne ovisi odluka u ovom predmetu, radi čega postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, radi čega je valjalo primjenom odredbe čl. 389. b st. 1. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije I-ovršenika kao neosnovan. 10. Odluka o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije donesena je primjenom odredbi čl. 155. ZPP, jer navedena radnja nije bila potrebna za vođenje ovog postupka.

Zagreb, 8. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug