Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž Ovr-294/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, po sucu Alenki Laptalo, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatsko mirovinsko osiguranje, društvo s ograničenom odgovornošću za poslovno savjetovanje, OIB 80983571963 – u stečaju, zastupano po stečajnom upravitelju Renatu Sabljić, OIB: [osobni identifikacijski broj], Zagreb, Zdenački zavoj 14, protiv ovršenika ZP, OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnici NP, radi ovrhe na nekretnini , povodom žalbe ovrhovoditelja podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj Ovr-333/2024-2 od 10. listopada 2024., dana 8. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj Ovr-333/2024-2 od 10. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem, pod točkom I izreke odbijen je prijedlog za ovrhu 22. studenog 2022. kojim je predložena ovrha na suvlasničkom dijelu ovršenika od ¾ kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Po točkom II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši zabilježbu odbijanja prijedloga na ¾ dijela kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu ovršenika.
2. Protiv tog rješenja ovrhovoditelj je pravovremeno izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ukazuje da je prijedlog za ovrhu podnesen radi namirenja tražbine u iznosu od 75.647,64 eura, pa kako tražbina ovrhovoditelja prelazi iznos od 5.300,00 eura, smatra da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za ovrhu pogrešnom primjenom odredbi članka 80. stavak 2. i 3. Ovršnog zakona. Tvrdi da je u postupku izravne naplate samo djelomično namireno potraživanje ovrhovoditelja, jer su podnošenjem prijedloga za ovrhu za ovrhovoditelja su nastali troškovi ovrhe, pa tražbina ovrhovoditelja i dalje egzistira. Ističe da je prijedlog za ovrhu na nekretnini u ovom predmetu podnesen 22. studenog 2022., a tek naknadno je ovrhovoditelj 23. studenog 2022. podnio zahtjev za izravnu naplatu. Nadalje, navodi da je u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu postojala tražbina ovrhovoditelja od 75.647,64 eura, pa za odlučivanje o prijedlogu nije relevantna okolnost da je ovršenik 30. studenog 2022., prije proteka zakonskog roka, potpisao suglasnost za prijenos zaplijenjenih sredstava. Pozivom na odredbu članka 4. stavak 7. Ovršnog zakona, ukazuje da se pitanje može li neka stvar biti predmet ovrhe ocjenjuje obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu. Predlaže drugostupanjskom sudu da pobijano rješenje ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za ovrhu na suvlasničkom dijelu nekretnine ovršenika podnesen temeljem ovršne isprave, pravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu broj P-41/22 od 25. travnja 2022., radi namirenja tražbine po osnovi parničnog troška u iznosu 75.647,64 eura.
6. Iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi:
- da je prijedlog za ovrhu podnesen 22. studenog 2022.,
- da je radi namirenja iste tražbine, ovrhovoditelj 23. studenog 2022., pokrenuo postupak izravne naplate,
- da je 30. studenog 2022., ovršenik obavijestio sud da je tražbina ovrhovoditelja namirena u postupku izravne naplate temeljem suglasnosti ovršenika za prijenos zaplijenjenih sredstava prije proteka zakonskog roka (listovi 24 do 30 spisa),
- da je prema potvrdi Financijske agencije sa lista 92 spisa, u postupku izravne naplate 30. studenog 2022. u cijelosti namirena tražbina iz ovršne isprave, prijenosom na račun ovrhovoditelja glavnice u iznosu od 75.647,64 eura i kamata na glavnicu u iznosu od 1.485,70 eura ,
- da je na ročištu od 23. kolovoza 2023. ovrhovoditelj naveo da je tražbina namirena u postupku izravne naplate, i postavio zahtjev za naknadu troškova ovrhe.
7. Iz izloženog stanja predmeta proizlazi da je nakon podnošenja prijedloga za ovrhu na nekretnini, prije donošenja rješenja o ovrsi, u postupku izravne naplate u cijelosti namirena tražbina iz ovršne isprave.
8. Ovrhovoditelj niti u žalbi ne osporava da je njegova tražbina iz ovršne isprave namirena, već tvrdi da je prijedlog za ovrhu osnovan, jer je u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu na nekretnini postojala njegova tražbina.
9. Prema odredbi članka 5. stavak 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje: OZ), sud određuje ovrhu onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu. Prema odredbi članka 5. stavak 2. OZ, ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, sud će, na prijedlog ovršenika, ograničiti ovrhu samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine. U smislu navedenih odredbi ovrhovoditelj može predložiti više sredstava ili predmeta ovrhe, time da se ovrha određuje onim redoslijedom koji je odredio ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu.
10. Nema zapreke da ovrhovoditelj tražbinu iz iste ovršne isprave istovremeno ostvaruje u sudskoj ovrsi na nekretnini i u postupku izravne naplate. Međutim, u situaciji kada je ovrhovoditelj temeljem iste ovršne isprave, idući dan nakon pokretanja ovrhe na nekretnini, pokrenuo postupak izravne naplate tijekom kojeg je u kratkom roku namirena tražbina iz ovršne isprave (osam dana računajući od dana podnošenja prijedloga za ovrhu na nekretnini), nema mjesta određivanju ovrhe na nekretnini, bez obzira što je sudska ovrha ranije pokrenuta.
10.1. Kod nesporne činjenice da je ovrhovoditelj u cijelosti namirio tražbinu iz ovršne isprave u postupku izravne naplate, okolnost što je prijedlog za ovrhu na nekretnini podnesen dan prije pokretanja postupka izravne naplate, ne može rezultirati određivanjem ovrhe na nekretnini, kako to tvrdi ovrhovoditelj. Naime, određivanje ovrhe na nekretnini radi namirenja tražbine koja je namirena u kasnije pokrenutoj izvansudskoj ovrsi, u suprotnosti je sa načelom iz članka 5. OZ, prema kojem se pri provedbi ovrhe pazi na to da za ovršenika ovrha bude što manje nepovoljna. Kada je tražbina ovrhovoditelja iz ovršne isprave u cijelosti namirena u postupku izravne naplate neposredno nakon podnošenja prijedloga za ovrhu na nekretnini, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da ovrhovoditelj neosnovano predlaže određivanje ovrhe na nekretnini.
11. Neodlučni su žalbeni navodi kojima ovrhovoditelj izlaže da su podnošenjem prijedloga za ovrhu za ovrhovoditelja su nastali troškovi ovrhe, pa da njegova tražbina i dalje egzistira. Prema odredbi članka stavak 7. OZ, o troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja. Iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj podneskom od 31. kolovoza 2023., predložio ovrhu radi namirenja troškova ovrhe u iznosu 4.981,26 eura (listovi 347 i 349 spisa), no pobijanim rješenjem prvostupanjski sud nije odlučio o ovom prijedlogu ovrhovoditelja. Naime, ovaj postupak nije dovršen, jer tek predstoji odlučivanje o prijedlogu ovrhovoditelja za naknadu troškova ovrhe.
12. Iz ovih razloga je temeljem članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP, žalba odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.
U Karlovcu 8. siječnja 2025.
Sudac:
Alenka Laptalo
