Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Poslovni broj: P Ob-186/2024-13
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, OIB: 74610670107 po sutkinji toga suda Nataši Ljuba- Čobanov u parničnom predmetu mlt. tužitelja GP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kojeg zastupa majka HP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koje zastupa punomoćnica Josipa Milković, odvjetnica iz [adresa] protiv tuženika CP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi povećanja uzdržavanja, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 3. prosinca 2024. u prisutnosti majke mlt. tužitelja osobno i z.z. pun. tužiteljice, tuženika osobno, dana 9. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tužitelju mlt. GP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] umjesto iznosa od 132,72 eur/1.000,00 kn mjesečno kako je to određeno Presudom Općinskog suda u Sisku, broj P OB-395/2016 od 12. svibnja 2017. godine, plaća povećani iznos uzdržavanja od 252,56 eura (slovima: dvjestopedesetdvaeuraipedesetšestcenta ) mjesečno i to počev od 23. kolovoza 2024. pa dok za to budu postojali zakonski razlozi s time da dospjele iznose plati odjednom najkasnije u roku od 15 dana, a ostale kako budu dospijevali, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zateznim kamatama na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos i to po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, i to na račun majke tužitelja HP, br. rč. [broj bankovnog računa].
II Nalaže se tuženiku CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tužitelju mlt. GP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 9. siječnja 2025. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Dana 23. kolovoza 2024. mlt. tužitelj GP ( nastavno: mlt. tužitelj) kojeg zastupa majka HP ( nastavno: majka) podnio je tužbu radi povećanja uzdržavanja protiv tuženika CP (nastavno: tuženik) . U tužbi navodi da je presudom Općinskog suda u Sisku poslovne oznake P Ob-395/2016-24 od 12. svibnja 2017. naloženo tuženiku da doprinosi za uzdržavanje mlt. tužitelja, tada u dobi od 6 godina, iznosima od 1.000,00 kn mjesečno. Kako su se u odnosu na mlt. tužitelja povećali troškovi uzdržavanja s obzirom da je stariji i sada ima 13 godina, te su mu se troškovi povećali a tuženik ima prihode podnosi tužbeni zahtjev da se izmijeni ranija odluka i da se naloži tuženiku kao ocu mlt. tužitelja da plaća veći iznos uzdržavanja nego je to ranijom odlukom suđeno odnosno iznos od 252,56 eura mjesečno, sve počev od dana podnošenja tužbe. Potražuje se i trošak parničnog postupka.
2. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu djelomično osporava tužbeni zahtjev preko iznosa od 200,00 eura mjesečno, jer ne osporava da su se potrebe mlt. tužitelja povećale s godinama. Međutim preko tog iznosa osporava tužbeni zahtjev jer smatra nepravednim i neopravdanim da se njemu odredi da on snosi cjelokupni trošak potreba tužitelja jer je nezaposlen te povremeno radi poslove za koje nije adekvatno plaćen. Isto tako navodi da se osobini odnosi s mlt. tužiteljem održavaju redovito, te da za to vrijeme mlt. tužitelju kupuje stvari koju su mu potrebne pored mjesečne obveze uzdržavanja koju redovno podmiruje. Predlaže odbiti mlt. tužitelja s povećanjem uzdržavanja preko iznosa od 200 eura mjesečno te predlaže da ga s oslobodi plaćanja parničnih troškova.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u presudu Općinskog suda u Sisku poslovne oznake P Ob-395/2016-24 od 12. svibnja 2017., rješenje HZMO-a, PU Sisak od 15.5.2024., obračun isplaćene plaće majke mlt. tužitelja, potvrdu o visini dohotka i primitaka Porezne uprave, Područni ured Sisak, Ispostava Sisak od 31.10.2024., Ispis iz prometa tekućeg računa tuženika iz Zagrebačke banke, rješenje o ovrsi Ministarstva financije, Porezne uprave, Područni ured Sisak od 14.11.2024., te su saslušani majka mlt. tužitelja i tuženik.
4. Nakon izvršenog uvida u presudu Općinskog suda u Sisku poslovne oznake P Ob-395/2016-24 od 12. svibnja 2017. utvrđeno je da je taj sud odlučio da će mlt. tužitelj stanovati s majkom, a imati osobne odnose u vidu susreta i druženja s tuženikom, da će roditelji izvršavati roditeljsku skrb zajednički i sporazumno, te je naloženo tuženiku da na ime uzdržavanja plaća iznos od 1.000,00 kuna mjesečno. U to vrijeme mlt. tužitelj bio je u dobi od 6 godina te je procijenjeno da je trošak potreban da se pokriju njegove potrebe u iznosu od 1.000 -1.200 kuna, a u to vrijeme je bila na snazi Odluka o minimalnim novčanim iznosima koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom koja je propisivala da je mlt. tužitelj taj iznos mjesečno 966,45 kuna ( N.N. 29/16).
5. Iz rješenja HZMO-a, Područni ured u Sisku od 15.5.2024. utvrđeno je da je počev od 1.3.2024., majci mlt. tužitelja priznato pravo na doplatak za mlt. tužitelja u iznosu od 39,73 eura mjesečno.
6. Iz potvrde o visini dohotka i primitaka Porezne uprave , Područni ured Sisak, Ispostava Sisak od 31.10.2024. vidljivo je da je tuženik u periodu od siječnja 2024. do kolovoza 2024. imao dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 111,71 eura te dohodak od imovine i imovinskih prava koji iznosid 41,25 eura te neoporezivi primitak po osnovi paušalnih naknada u iznosu od 11,09 eura.
7. Iz ispisa sa tekućeg računa Zagrebačke banke vidljivo je da tuženik ima dva računa od kojih je jedan račun za zaštićena primanja te drugi tekući račun u eurima te da je u razdoblju od 1.9.2024. do 2.12.2024. imao osobno primanje isplaćeno u cijelosti uplatom od 155,21 eura, te da je stanje tog računa 258,84 eura.
8. Rješenje o ovrsi Ministarstva financija Porezna uprava, Područni ured Sisak od 14.11.2024. prikazuje da tuženik duguje temeljem ovršnih isprava na dan 14.11.2024. iznos od 1314,24 eura i to po osnovi poreza na promet nekretnina i doprinosa za Mirovinsko osiguranje.
9. Majka mlt. tužitelja u svom iskazu u bitnome je rekla da mlt. tužitelj ima 13.g. i ide u 7. razred. Procjenjuje da su ukupni prosječni mjesečni troškovi djeteta u iznosu od 350 eura sa prosječnim standardom kakav imaju i njegovi prijatelji i vršnjaci te da je zdravo dijete. Nabraja da ima mjesečni trošak od 10 eura za školski pribor, da je platila 60 eura materijal za izborne predmete, da plaća mjesečno 48 eura za instrukcije matematike, da troši 200 eura mjesečno za kupnju hrane za sebe i njega te prosječno 50 eura za kupnju odjeće, 50 eura za kupnju obuće te 20 eura za higijenske potrepštine te 10 eura za bon za mobitel. Razmišlja ponovno ići na vaterpolo za što se treba platiti članarina od 20 eura mjesečno. Dalje je rekla da s djetetom sama živi u stanu kojeg je kupila od kredita pa plaća 95 eura ratu koju subvencionira država 6.g. , a onda se rata povećava na 148 eura. Osim toga za uređenje stana podigla je dva nenamjenska kredita koja će otplaćivati tri godine, sa ratom od 195 eura te drugi još 8.g. s ratom od 128 eura. Ima režijske troškove oko 260 eura mjesečno. Ne zna da li je tuženik zaposlen ili ne , ali zna da je zdrava radno sposobna osoba. Ona ima plaću u iznosu od 850 eura neto.
10. Tuženik je prilikom svog saslušanja u bitnome izjavio da je unazad dva mjeseca nezaposlen , ali prijavljen na zavod za zapošljavanje bez prava na naknadu. Ranije je od HZZ dobio novčani poticaj-mjeru radi samozapošljavanja, ali kako mu je firma propala tražit će vraćanje tih poticaja u iznosu od 15 tisuća eura. Ta se firma bavila hortikulturom odnosno održavanjem vrtova, košnje trave, obrezivanja živica, sadnju cvijeća i drveća, plijevljenje i slično, a sada živi od toga što povremeno te poslove radi na "crno". Za jedan posao košnje trave može zaraditi 750 eura. Javio se na oglas i bio primljen na posao koji je bio plaćen oko 790 eura neto , međutim, posao mu se nije svidio pa je odustao od tog posla. Ima plan zaposliti se ,ali neće prihvatiti posao koji mu ne donosi barem 1000 eura plaće. Očekuje da će biti primljen kao radnik za postavljanje klima uređaja ubrzo. Zdrava je osoba te izjavljuje da su njegovi troškovi života 500 eura mjesečno, a živi u kući svoje majke. Procjenjuje da su troškovi života njegovog sina 350 eura kako je rekla i majka djeteta u svom iskazu. Nema druge djece za uzdržavanje te nema kredita.
11. Analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je donio odluku kao u izreci.
12. Tužba koja je podnesena predviđena je odredbom članka 285. Obiteljskog zakona ( Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23; nastavno: Obz). Ta odredba predviđa da osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi iznos uzdržavanja, odluči o prestanku uzdržavanja ili promijeni način uzdržavanja određenog prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile.
13. Tuženik nije osporavao da je od donošenja zadnje odluke koja određuje visinu obveze tuženika na ime uzdržavanja mlt. tužitelja došlo do povećanja troškova života djeteta. Tako je i ovaj sud nedvojbeno utvrdio da su se okolnosti promijenile od trenutka donošenja sudske odluke kojom je određena obveza uzdržavanja tuženiku. Naime, sud je utvrdio da je da je mlt. tužitelj sada u dobi od 13 godina, da je od zadnje odluke kojom je tuženik obvezan uzdržavati mlt. tužitelja prošlo 7 godina, da je došlo do povećanja troškova života mlt. tužitelja te da isti iznose oko 250,00 eura mjesečno , da je tuženik radno sposobna i zdrava osoba u dobi od 48 godina, da ima povremene prihode od rada, ovisno o motiviranosti za rad te od rada na crno, da se doduše namjerava trajno zaposliti, te da osim mlt. tužitelja nema drugih osoba koje je dužan uzdržavati.
14. Iskaz majke mlt. tužitelja i tuženika sud je ocijenio životnim i logičnim osim u dijelu u kojem ona ocjenjuje visinu troškova mlt. tužitelja. Sve potrebe djeteta koje navodi majka egzistencijalne su naravi te niti u jednom dijelu majka djeteta ne ističe neki trošak koji se da drugačije ocijeniti. S druge stane i sam tuženik je u svom iskazu potvrdio navod iz tužbe da je došlo do povećanja potreba mlt. tužitelja, iz čega proizlazi da sada dijete pohađa školu te ima potrebe koje ranije nisu postojale zbog manje dobi. Zbog potreba djeteta nastaju troškovi koje su dužni pokrivati roditelji. Ne samo da su potrebe mlt. tužitelja povećane ( što ne spori niti tuženik u svom iskazu) nego su i troškovi koji prate iste potrebe prije 7 godina znatno porasli zbog općih ekonomskih uvjeta i inflacije tijekom zadnjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj.
15. Sud je zaključio da je visina predloženog doprinosa za uzdržavanje mlt. tužitelja primjerena jer ne odudara minimalnom novčanom iznosu kojeg je dužan platiti roditelj s kojim mlt. tužitelj ne živi, u ovom slučaju tuženik. Za napomenuti je da je i majka djeteta dužna uzdržavati mlt. dijete, međutim njena skrb i briga o djetetu novčano se izjednačava s iznosom koji se određuje drugom roditelju. Izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja propisano je u članku 310. Obz-a, po kojoj odredbi roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. S tim u svezi opravdano je tuženika obvezati da plaća iznose uzdržavanja kao u izreci.
Visina uzdržavanja u konkretnom slučaju određena je uzimajući u obzir kriterije koje propisuju odredbe članka 311., 313. i 314. Obz-a.
16. Članak 311. Obz-a propisuje slijedeće
(1) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta.
(2) Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.
U članku 313. Obz-a predviđeno je ovako:
(1) Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje.
(2) Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja.
(3) Ako procijeni da je to potrebno, sud može od Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Središnjeg registra osiguranika, Financijske agencije i drugih fizičkih i pravnih osoba zatražiti podatke kojima raspolažu uz odgovarajuću primjenu odredbi Ovršnog zakona.
(4) Kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.
(5) Novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
17. Članak 314. Obz-a propisuje slijedeće:
(1) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.
(2) Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
1. za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće
2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i
3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:
1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili
2. ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja.
(4) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odredit će odlukom jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj.
18. Mlt. tužitelj predlaže povećati uzdržavanje, a to povećanje jednako je iznosu koji je propisan kao minimalan po Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta. Iznos koje po aktualnoj sudskoj odluci plaća tuženik neprimjereno je nizak te je u interesu mlt. tužitelja da se odredi novi, veći iznos uzdržavanja. Sve i da nema nikakvih prihoda kao otac djeteta dužan je doprinositi uzdržavanju djeteta u istom iznosu. Naime, Odlukom o Tablici o prosječnim potrebama maloljetno djeteta ( Narodne novine br. 49/2024) je propisano da za mlt. dijete u dobi od 13-18 godina obveznik uzdržavanja koji ima primitak od 0- 1.148 eura plaća mjesečno uzdržavanje u iznosu od 252,56 eura. Pri tom imovno stanje drugog roditelja ( majke mlt. djeteta) nije relevantno i nije ga potrebno utvrđivati jer se utvrđuje samo koje su imovne mogućnosti roditelja u odnosu na kojeg se određuje obveza te troškovi života mlt. djeteta. Mlt. tužitelj je postavio tužbeni zahtjev u iznosu koji odgovara najnižem za potrebno uzdržavanje, i u skladu s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima ukupnih materijalnih potreba mlt. djeteta koje propisuje Ministarstvo rada, mirovinskog sudstava, obitelji i socijalne politike. Već na temelju utvrđene činjenice da je tuženik radno sposoban roditelj tuženik, čak i da nema prihode, može se odrediti traženi iznos uzdržavanja. Također valja reći da tuženik ima i druge mogućnosti stjecanja zarade o kojima je i sam govorio u svom iskazu. Odluke tuženika o odabiru vrste i opsega poslova od kojih može imati veće prihode ne smiju ići na štetu mlt. djeteta čiji interesi se štite u ovom postupku.
19. Sud razumije da je tuženik dužnik koji ima i druge financijske obveze, ali tuženikova obveza plaćanja uzdržavanja ima prioritet u odnosu na druge financijske obveze. Dokazi na okolnost financijskih obveza tuženik je dostavio, no isti nisu utjecali na odluku suda o povećanju iznosa uzdržavanja na viši iznos od 200,00 eura mjesečno koliko tuženik smatra primjerenim.
20. O trošku je sud odlučio temeljem članka 366. Obz-a po kojoj odredbi u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud o troškovima postupka odlučuje slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Uzimajući u obzir da je tuženik izgubio u pretežitom dijelu ovaj spor, da je odgovorom na tužbu uzrokovao vođenje parničnog postupka jer je mogao priznati djelomično ili u cijelosti tužbeni zahtjev, sud je donio odluku da tuženik snosi polovicu ukupnih parničnih troškova mlt. tužitelju, u iznosu od 250,00 eura.
21. Visina parničnih troškova odmjerena je primjenom Tarifnog broja 7.2. Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine 138/2023 nastavno: OT) po kojoj je bez obzira na broj poduzetih radnji odvjetnika u postupku propisana jednokratna nagrada zajedno s pripadajućim PDV-om po Tar. broju 46. OT, koja naknada ukupno iznosi 500 eura, a tuženik se ovom odlukom obvezuje na plaćanje polovice tog iznosa. To stoga, što sud ne smatra pravičnim da svaka stranka snosi svoj trošak, znači i mlt. tužitelj, kada je tužbeni zahtjev ocjenjen opravdanim, niti u postotku prema uspjehu u sporu jer je tuženik stranka koja je uzrokovala raspravljanje osporavanjem visine tužbenog zahtjeva.
22. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Sisku, 9. siječnja 2025.
Sutkinja
Nataša Ljuba-Čobanov
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo ulaganja žalbe. Ista se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka presude putem ovog suda u 2 primjerka , a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
1. mlt. tužitelj po pun.
2. tuženik po pun.