REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8
52100 Pula
Poslovni broj: Ovr-1188/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditelja GRADA VODNJANA-DIGNANO, sa sjedištem u [adresa], na adresi [adresa], OIB: 15554218499, protiv ovršenika ULJARA BAIOCO D.O.O., iz Vodnjana, na adresi [adresa], OIB: 45432894295, zastupanog po punomoćnici Mirni Bokun Vlašić, odvjetnici iz Pule, radi pravnog sredstva ovršenika u postupku izravne naplate - odgode pljenidbe i prijenosa, izvan ročišta, 8. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika ULJARA BAIOCO D.O.O., OIB: 45432894295, za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika na račun ovrhovoditelja GRAD VODNJAN-DIGNANO, OIB: 15554218499, u postupku izravne naplate koji se pred Financijskom agencijom vodi temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 3. prosinca 2024. temeljem ovršne isprave - bjanko zadužnice poslovni broj: OV-2829/2021 od 18. svibnja 2021., solemnizirane po javnom bilježniku Denisu Krajcaru iz Pule, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 12. studenog 2024. ovome sudu podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: Agencija) koji se provodi temeljem zahtjeva za izravnu naplatu kojeg je ovrhovoditelj podnio Agenciji 3. prosinca 2024. temeljem ovršne isprave - bjanko zadužnice poslovni broj: OV- 2829/2021 od 18. svibnja 2021., solemnizirane po javnom bilježniku Denisu Krajcaru iz Pule. Ovršenik navodi da je osim ovog prijedloga za odgodu ovome sudu podnio i prijedlog za proglašenje nedopuptenim pljenidbe i prijenosa u predmetnom postupku izravne naplate, čime da je ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 5. u vezi sa člankom 210., u vezi sa člankom 50. Ovršnog zakona. Ovršenik nadalje navodi da je ispunjen i drugi uvjet potreban za prihvaćanjem prijedloga radi odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava, odnosno vjerojatnost trpljenja teško nadoknadive štete. Predmetnu opasnost ovršenik obrazlaže navodom da mu je blokiran iznos od 17.176,92 eur, što je za ovršenika koji se bavi preradom maslina i proizvodnjom maslinovog ulja i drugih proizvoda značajan iznos, pogotova kada se ima u vidu da je takva djelatnost vezana uz određeni period u godini te da prihodi nisu stalni tijekom godine. Blokirani iznos predviđen je za održavanje proizvodnje, plaćanje radnika (stalno zaposlenih 3 radnika, na određeno vrijeme još 3 radnika), pripremu za prodaju i drugo. Ovrhovoditelj u ovom trenutku vodi dva postupka protiv ovršenika za isti dug, čime se čini nenadoknadiva ili teško naknadiva šteta ovršeniku te se pored blokiranog iznosa ovršeniku stvaraju i dodatni troškovi sudskog postupka. Ovršenik smatra da je ovakvo postupanje ovrhovoditelja nezakonito, usmjereno na stvaranje namjerne štete ovršeniku. Ovršenik nadalje navodi da ovrhovoditelj po istoj zadužnici ima pravo i mogućnost naplatiti se od fizičke osobe, direktorice ovršenika FOĐ. Također, ovršenik tvrdi da je ovrhovoditelj pokrenuo sudski postupak protiv ovršenika te ovršenik ima potraživanje prema ovrhovoditelju s osnova izvršenih ulaganja procijenjenih od strane sudskog vještaka a po nalogu Grada Vodnjana. Ovršenik smatra da će novac koji je oduzet s njegovog žiro računa (oduzet je u cijelosti iznos glavnice s pripadajućim kamatama – tj. sveukupni iznos od 17.176,92 eur) biti dovoljno jamstvo ako bude položen na posebnom računu te da ovrhovoitelju neće nastupiti nikakva šteta. Naprotiv, ovrhovoditelj predloženom odgodom ovrhe ne bi pretrpio nikakvu štetu, jer će mu u slučaju da ovrha plijenidbom i prijenosom ne budu proglašeni nedopuštenim, puni iznos tražbine bez odgode biti isplaćen na osnovu zadržanih novčanih sredstava pri Fini, na kojima će ovrhovoditelj steći založno pravo. Dakle, u odnosu na ovrhovoditelja, prijenos zaplijenjenog iznosa samo je odgođen, dok će ovršenik u slučaju njegovog prijenosa nepovratno izgubiti zaplijenjeni iznos, odnosno isti će biti izložen visokim troškovima postupka za povrat novčanih sredstava. Zaključno, ovršenik drži da je pored objektivnog razloga, ispunjen i subjektivni da će provedbom ovrhe, ovršenik tripjeti teško nadoknadivu štetu te sukladno tome predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja, kao i da obveže ovrhovoditelja da mu naknadi troškove ovoga postupka u iznosu od 125,00 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na isti. U prilogu svog prijedloga, ovršenik je dostavio Obavijest Agencije zaprimljenu 4. prosinca 2024. sa zahtjevom za izravnu naplatu od 3. prosinca 2024., Specifikaciju dugovanja, Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave s rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovrv- 4087/2024 od 14. lipnja 2024. s prilozima, Upravni ugovor o obročnoj otplati dugovanja i Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te je predložio da sud izvrši uvid u isprave ovosudnog predmeta poslovni broj Povrv-248/2024.
2. Sud je, postupajući temeljem odredbe članka 65. stavka 2., ali i u smislu odredbe članka 69. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) zaključkom poslovni broj Ovr-1188/2024-2 od 12. prosinca 2024. pozvao ovrhovoditelja na očitovanje na prijedlog ovršenika, uz dostavu prijedloga u privitku zaključka, međutim ovrhovoditelj se u ostavljenom roku, a ni naknadno do dana donošenja ovog rješenja na isti nije očitovao.
3. Prijedlog ovršenika od 12. prosinca 2024. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate temeljem ovršne isprave - bjanko zadužnice poslovni broj: OV-2829/2021 od 18. svibnja 2021., solemnizirane po javnom bilježniku Denisu Krajcaru iz Pule, je neosnovan.
4. Odredbom članka 210. stavka 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2., na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ).
5. Člankom 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ-a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci 1. do 11. narečene odredbe.
6. Svojim prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa njegovih novčanih sredstava zaplijenjenih u gore navedenom postupku izravne naplate nedopuštenim (str. 49. do 53. spisa), a temeljem kojega se pred ovim sudom vodi postupak pod poslovnim brojem Ovr-1187/2024), ovršenik je ispunio uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ-a.
7. Ispitujući postojanje drugog od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe, naime vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (pri čemu se na potrebu sprečavanja nasilja ovršenik ni ne poziva), sud ističe da se za odgodu ovrhe ne traži postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno takve štete koju ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se nastavno provela. Također, šteta koju ovršenik trpi kao nužnu posljedicu provedbe ovrhe (postupka izravne naplate temeljem ovršne isprave), a koju ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati radi ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, ne može se smatrati nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom. U odnosu na navedeno, sud ukazuje i na mnogobrojnu sudsku praksu županijskih sudova, pa tako primjerice u presudama GŽ Ovr-199/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-1910/2019 ŽS Zagreb, GŽ Ovr- 320/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-224/2019 ŽS Rijeka. U konkretnom slučaju, ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodima da "mu je blokiran iznos od 17.176,92 eur, što je za ovršenika koji se bavi preradom maslina i proizvodnjom maslinovog ulja i drugih proizvoda značajan iznos, pogotovo kada se ima u vidu da je takva djelatnost vezana uz određeni period u godini te da prihodi nisu stalni tijekom godine. Blokirani iznos predviđen je za održavanje proizvodnje, plaćanje radnika (stalno zaposlenih 3 radnika, na određeno vrijeme još 3 radnika), pripremu za prodaju i drugo." Međutim, ovršenik nije predložio niti jedan dokaz kojim bi se barem na razini vjerojatnosti utvrdile navedene činjenice, kao što su podaci o imovini ovršenika, o njegovim prihodima, o postojećim kratkoročnim i dugoročnim obvezama, o trenutnoj likvidnosti ovršenika, o njegovom bankarskom bonitetu, o broju zaposlenih i tako dalje. Bez navedenih podataka odnosno isprava kojima bi se isti učinili vjerojatnim, sud ne može utvrditi utjecaj prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate na poslovanje odnosno održivost poslovanja ovršenika, a na čiju neodrživost se ovršenik zapravo paušalno poziva. Također, ovršenik nije naveo nijednu činjenicu kojom bi učinio vjerojatnom nemogućnost nadoknade štete od ovrhovoditela protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se nastavno provela. Teret činjenja vjerojatnim navedenih činjenica u ovoj pravnoj stvari je isključivo na ovršeniku. U skladu sa svime navedenim, provedba postupka izravne naplate u konkretnom slučaju, odnosno njegova posljedica, ne može se smatrati nenadoknadivom odnosno teško nadoknadivom štetom u smislu članka 65. stavka 1. OZ-a.
8. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ odlučiti kao u izreci.
9. O troškovima ovoga postupka, po stavu ovoga suda, potrebno je odlučiti u parnici radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a sukladno uspjehu stranaka u istoj.
U Puli-Pola, 8. siječnja 2025.
Sudac
Saša Javoran
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka, osim ako se podnosi putem e-komunikacije.
Dna:
1. Ovrhovoditelju,
2. Ovršeniku po punomoćnici.
