REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: P-1143/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužiteljice OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ilija Boić, odvjetnik u Zaboku, Matije Gupca 28, protiv tuženika Općine Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, OIB: 18648820219, kojeg zastupa punomoćnica Kristina Krajačić, odvjetnica u Zaboku, K. Š. Đalskog 4, radi brisanja upisa u zemljišnoj knjizi, nakon dana 19. studenoga 2024. održane i zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnika Ilije Boića te zamjenice punomoćnice tuženika Nataše Bratković, odvjetnice u Zaboku, dana 8. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice OA, koji glasi: "Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, Zemljišnoknjižnog odjela Zabok, broj: Z-7927/2023 od 17. kolovoza 2023., u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje je donijeto temeljem prijavnog lista Odjela za katastar nekretnina Zabok, klasa: 932-06/2023-01/213 od 2. lipnja 2023., skice izmjere od 24. svibnja 2023., Odluke o nerazvrstanoj cesti od 24. svibnja 2023. te očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste od 24. svibnja 2023., prema kojem zemljišnoknjižnom stanju je nekretnina tužiteljice OA čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poništena i spojena s nekretninom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], gdje je tuženik Općina Sveti Križ Začretje upisan kao vlasnik, uz istovremeni upis prava vlasništva nad istom nekretninom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put od 47 m2 u korist tužiteljice OA."

II. Nalaže se tužiteljici OA da tuženiku Općini Sveti Križ Začretje naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. 1. Tužiteljica je u tužbi navela da je vlasnica nekadašnje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to puta od 47 m2, koja je bila upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i koju je osobno te zajedno sa svojim pravnim prednicima posjedovala više desetljeća. Navela je da je 22. kolovoza 2023. primila rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Z-7927/2023 od 17. kolovoza 2023., kojim se pod točkom V. dopušta poništavanje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uslijed spajanja sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prije primitka navedenog rješenja nije imala nikakvih saznanja da bi se u odnosu na predmetnu nekretninu vodio bilo kakav postupak kojim bi se umanjivala ili isključivala njezina vlasnička prava u odnosu na istu nekretninu. Navela je da se u naravi radi o privatnom, a ne o javnom putu kojeg je izgradila i održavala isključivo ona sa svojim suprugom. Također je navela da se ne radi o cesti pristupačnoj većem broju korisnika, nego o nekretnini koja se nalazi dva metra od njezinog kućnog praga. Upisom prava vlasništva u korist tuženika povrijeđeno je njezino pravo te je temeljem čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24. - u daljnjem tekstu: ZZK) istaknula tužbeni zahtjev da se naloži upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem ovog suda, poslovni broj Z- 7927/2023 od 17. kolovoza 2023. u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje je donijeto temeljem prijavnog lista Odjela za katastar nekretnina Zabok, klasa: 932-06/2023- 01/213 od 2. lipnja 2023., skice izmjere od 24. svibnja 2023., Odluke o nerazvrstanoj cesti od 24. svibnja 2023. te očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste od 24. svibnja 2023., prema kojem zemljišnoknjižnom stanju je nekretnina tužiteljice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poništena i spojena s nekretninom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], gdje je tuženik upisan kao vlasnik, uz istovremeni upis prava vlasništva nad istom nekretninom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], puta od 47 m2 u njezinu korist.

1. 2. Na posljednjem ročištu glavne rasprave tužiteljica je po punomoćniku ispravila naznaku broja čestice te je navela da u desetom retku petita ispravlja broj čestice, navedene kao "1567/5" u ispravnu oznaku čestice "1567/4".

2. 1. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je sukladno odredbama Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11 – u daljnjem tekstu: ZC) donio Odluku o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 6/14, 26/15, 10/16, 6/18, 28/19, 30/20 i 41/23), čiji je sastavni dio Popis nerazvrstanih cesta na njegovom području, a da je nerazvrstana cesta, koja je predmet spora, upisana u navedeni popis pod oznakom NC KOT-4, [adresa] u [adresa].

2. 2. Tuženik je naveo da je postupajući u skladu s odredbama čl. 131. i 133. ZC-a objavio javni poziv za evidentiranje nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar. Javni poziv je objavljen u Zagorskom listu i na internetskoj stranici tuženika, putem kojeg su nositelji prava vlasništva na nekretninama koje graniče s navedenom cestom obaviješteni o postupku evidentiranja. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradila je tvrtka Geo TAG d.o.o. iz Zaboka, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije. U javnom pozivu bilo je navedeno vrijeme i mjesto za uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja uz davanje potrebnih objašnjenja, a na uvidu nije bilo prisutnih zainteresiranih stranaka. Tijekom provođenja postupka evidentiranja, tuženik je izdao potvrdu i očitovanje, kojim je potvrdio da predmetnom nerazvrstanom cestom upravlja i gospodari tuženik te da se ista koristila za promet vozila i da je bila pristupačna većem broju korisnika do stupanja na snagu ZC-a. Geodetski elaborat izrađen je u skladu s uputom Državne geodetske uprave, klasa: 932-01/12-027182, urbroj: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012 te je isti potvrđen od Područnog ureda za katastar Krapina, Odjela za katastar nekretnina Zabok.

2. 3. Tuženik je zaključno naveo da se tijekom postupka evidentiranja predmetne nerazvrstane ceste potpuno pridržavao svih zakonskih odredbi te je postupajući u skladu s istima ishodio upis vlasništva za korist Općine Sveti Križ Začretje – javnog dobra u općoj uporabi. Predložio je stoga da sud odbije tužbeni zahtjev.

2. 4. Nakon što je tužiteljica na posljednjem ročištu glavne rasprave izjavila da ispravlja tužbeni zahtjev na način da umjesto oznake nekretnine na kojoj traži ponovni upis prava vlasništva u svoju korist, koja je u tužbenom zahtjevu bila navedena pod oznakom 1576/5, istu označuje kao čkbr. [katastarska čestica], tuženik je naveo da se radi o preinaci tužbe te se istoj protivio.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju na stranicama 4- 8 i 13-72 spisa, u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda na str. 78-80 spisa, u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka – društva Geo TAG d.o.o. Zabok na str. 89-93 spisa te u očitovanje tog vještaka na stranici br. 107 spisa, u dokumentaciju na str. 112-115 spisa, izvršio je uvid u predmet ovog suda, poslovni broj Psp-18/2020, proveo je očevid na mjestu spora, saslušao je svjedoka PA te je saslušao zakonskog zastupnika tuženika – načelnika IA.

4. 1. Sud je prije svega odlučio o tome predstavlja li promjena oznake nekretnine koja je predmet tužbenog zahtjeva, a izvršena je na posljednjem ročištu glavne rasprave, preinaku tužbe ili ispravak tužbenog zahtjeva, odnosno može li se tuženik osnovano protiviti takvoj promjeni.

4. 2. Prema odredbi čl. 191. Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

4. 3. Tužiteljica je u historijatu tužbe tvrdila da je vlasnica nekadašnje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – puta od 47 m2 te iz historijata tužbe proizlazi da osporava upis poništenja navedene nekretnine i spajanje iste sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U promijenjenom dijelu tužbenog zahtjeva tužiteljica je prvotno tražila "istovremeni upis prava vlasništva nad istom nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – put površine 47 m2 – u korist tužiteljice", dok je na posljednjem ročištu glavne rasprave promijenila navedenu oznaku nekretnine u oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako površina čkbr. [katastarska čestica] prije provedbe spornog geodetskog elaborata, a niti sada, nije iznosila 47 m2, već je to bila površina ranije čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kako iz historijata tužbe proizlazi da je predmet spora upravo čkbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], sud je ocijenio da promjena oznake nekretnine u tužbenom zahtjevu, koja je izvršena na posljednjem ročištu glavne rasprave, ne dovodi do promjene istovjetnosti zahtjeva i ne utječe na suštinu istoga, pa stoga ne predstavlja preinaku tužbe u smislu odredbi čl. 191. ZPP-a, već ispravak pogrešnog navoda nekretnine u tužbenom zahtjevu. Sud je stoga nije odlučivao o tome dopušta li ili ne takvu preinaku tužbe, jer se u opisanoj situaciji zapravo ne radi o preinaci tužbe, već o ispravku pogreške učinjene u pisanju prvotnog tužbenog zahtjeva.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Uvidom u neslužbenu kopiju z.k. izvatka na str. 4 spisa utvrđeno je da je na dan 2. veljače 2022. u zemljišnoj knjizi i to u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila upisana čkbr. [katastarska čestica], put od 13 čhv ili 47 m2, a kao vlasnica iste bila je upisana tužiteljica.

7. Uvidom u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Z-7927/2023 od 17. kolovoza 2023. utvrđeno je da je isto donijeto temeljem prijavnog lista Odjela za katastar nekretnina Zabok, klasa: 932-06/2023- 01/213 od 2. lipnja 2023., skice izmjere od 24. svibnja 2023., Odluke o nerazvrstanoj cesti od 24. svibnja 2023., očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste od 24. svibnja 2023. te sukladno odredbama čl. 131. -133. ZC-a. Navedenim rješenjem, između ostalog, u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopuštena je promjena površine i kulture čkbr. [katastarska čestica], puta od 38 čhv ili 137 m2, na novo: čkbr. [katastarska čestica] NC KOT-4, Odvojak Kotarski II, nerazvrstana cesta od 411 m2, zatim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnini tužiteljice, dopušteno je poništavanje čkbr. [katastarska čestica], puta od 13 čhv ili 47 m2, uslijed spajanja sa čkbr. [katastarska čestica] te je dopušten otpis čkbr. [katastarska čestica] NC KOT-4, Odvojak Kotarski II, nerazvrstana cesta od 411 m2 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u novi z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz uknjižbu prava vlasništva za korist javnog dobra u općoj uporabi, kao neotuđivog vlasništva Općine Sveti Križ Začretje.

8. Iz Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Sveti Križ Začretje, objavljene u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije br. 26/2015 (str. 60-65 spisa) utvrđeno je da je istom u popis nerazvrstanih cesta na području navedene općine uvrštena cesta Odvojak Kotarski 2 u ukupnoj dužini od 150 m, a koja je u naravi cijelom dužinom opisana kao makadam te nosi oznaku NC KOT-5.

9. Na str. 13-15 i 39-40 spisa nalazi se javni poziv upućen od strane tuženika, kojim se obavještavaju nositelji prava na susjednim nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u katastar i zemljišnu knjigu, između ostalog, i za nerazvrstanu cestu Odvojak Kotarski II, oznaka ceste NC KOT-4 u dužini od oko 81 m u [adresa]. U javnom pozivu je navedeno da će se obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene nerazvrstane ceste izvršiti 26. travnja 2023. s početkom u 9,00 sati, a da će se u slučaju lošeg vremena obilježavanje izvršiti 27. travnja 2023. u isto vrijeme. Javnim pozivom su o tom postupku obaviješteni nositelji prava na nekretninama koje graniče s predmetnom nerazvrstanom cestom, odnosno česticama na kojima su iste izgrađene, pa tako i na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su obaviješteni da uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja uz davanje potrebnih objašnjenja, može izvršiti u prostorijama tvrtke GeoTAG d.o.o. 28. travnja 2023. u 14,00 sati. Javni poziv je objavljen na internetskim stranicama tuženika 5. travnja 2023. i u Zagorskom listu od 4. travnja 2023.

10. Geodetski elaborat društva GeoTAG d.o.o. od 29. ožujka 2023., izrađen za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja izvedenog stanja ceste, potvrđen je od strane Područnog ureda za Katastar Krapina, Odjela za katastar nekretnina Zabok 2. lipnja 2023. (str. 16-38 spisa). Navedenim geodetskim elaboratom je, između ostalog, izvršeno poništavanje čkbr. [katastarska čestica], puta od 13 čhv ili 47 m2 radi spajanja u čkbr. [katastarska čestica], NC KOT-4, Odvojak Kotarski II, nerazvrstana cesta od 411 m2.

11. Na str. 41 spisa nalazi se očitovanje tuženika od 24. travnja 2023. da su predmet spomenutog geodetskog elaborata točno određene ceste, pa tako i Odvojak Kotarski II, oznaka ceste NC KOT-4, u dužini od oko 81 m u [adresa], koja zahvaća zemljišta, između ostalih i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U očitovanju tuženika potvrđeno je da izrađeni geodetski elaborat izvedenog stanja odgovara izvedenom stanju nerazvrstanih cesta te da su predmetne ceste izgrađene prije stupanja na snagu ZC-a i da su se koristile za promet vozila i bile pristupačne većem broju korisnika do stupanja na snagu toga zakona.

12. Iz podataka Odjela za katastar nekretnina Zabok o povijesti promjena na katastarskim česticama na str. 113 spisa utvrđeno da je čkbr. [katastarska čestica], put od 46 m2 k. o. [katastarska općina] nastala izmjerom 2011. i upisana u posjedovni list br. 2061 na ime tužiteljice. 2023. navedena nekretnina je spojena u nerazvrstanu cestu oznake čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upisana na Općinu Sveti Križ Začretje – javno dobro u općoj uporabi.

13. Tijekom očevida na mjestu spora sud je došao do kuće i dvorišta tužiteljice u Kotaricama 15 nerazvrstanom cestom oznake NC KOT-1. S navedene ceste pod oštrim kutom i nizbrdo nalazi se skretanje na spornu nerazvrstanu cestu oznake NC KOT-4, Odvojak Kotarski II. U početku je ta cesta jednim dijelom pošljunčana, zatim je jednim dijelom izbetonirana, a u nastavku se nalazi travnata površina s vidljivim kolotrazima na kojima je uočen šljunak utaban u zemlju, a cesta završava kod ograde i ulaza u dvorište s kućom, vlasnik kojeg je treća osoba.

14. 1. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka društva GeoTAG d.o.o. Zabok utvrđeno je da je prije provedbe elaborata za evidentiranje nerazvrstane ceste, čkbr. [katastarska čestica], put od 46 m2 u katastru bila upisana u posjedovni list br. 2061 k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice kao vlasnice, dok je u zemljišnoj knjizi ista bila upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao put od 47 m2, a kao vlasnica iste bila je upisana tužiteljica.

14. 2. Geodetskim vještačenjem tijekom očevida prema pokazivanju stranaka izvršeno je snimanje stvarnog stanja terena, iskartiran je snimljeni detalj te napravljen koordinatni preklop snimljenog detalja sa digitalnim katastarskim planom (DKP). Na skici očevida prikazana je sporna katastarska čestica prijašnje oznake 1567/4 k. o. [katastarska općina] (točke A-B-C-D-E-F-G-H), pošljunčani dio ceste (točke 1-2-3-4-5-6-7-8), izbetonirani dio ceste (točke 1-8-9-10-11-12), također je prikazan i travnati dio ceste koji se proteže od kraja izbetoniranog dijela na kojem se nalazi i betonska kanalica sve do dvorišne ograde kod čestice 1576/4 k. o. [katastarska općina].

14. 3. Iz skice očevida proizlazi da se prije provedbe elaborata za evidentiranje nerazvrstane ceste dio izbetoniranog dijela ceste nalazio na spornoj čestici 1567/4, dio na čestici 1576/5, a dio na čestici prijašnje oznake 2224 (1/1 Javno dobro u općoj uporabi) k. o. [katastarska općina], a sadašnja 1525 (Javno dobro u općoj uporabi, evidentirana nerazvrstana cesta NC KOT-1) k. o. [katastarska općina]. Pošljunčani dio ceste se manjim dijelom nalazio na spornoj čestici 1567/4 kao i čestici 1567/3, obje u vlasništvu tužiteljice, a većim dijelom se nalazio na čestici prijašnje oznake 2224 (1/1 Javno dobro u općoj uporabi) k. o. [katastarska općina], a sadašnja 1525 (Javno dobro u općoj uporabi, evidentirana nerazvrstana cesta NC KOT-1) k. o. [katastarska općina].

14. 4. U nalazu i mišljenju geodetskog vještaka iskazani su podaci o vlasnicima i posjednicima susjednih nekretnina predmetne nerazvrstane ceste.

14. 5. Susjedne nekretnine su: čkbr. [katastarska čestica], u vlasništvu tužiteljice, čkbr. [katastarska čestica], u vlasništvu tužiteljice, čkbr. [katastarska čestica], u vlasništvu TA iz [adresa], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], u suvlasništvu EA iz [adresa], AA iz [adresa] i LA iz [adresa].

14. 6. U očitovanju od 21. listopada 2024., a na pitanje tužiteljice, geodetski vještak je naveo da korisnici, odnosno vlasnici čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imaju pristup do tih nekretnina s javnog puta izvedenog na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da korisnici, odnosno vlasnici tih nekretnina nemaju pristup do svojih nekretnina s javnog puta izvedenog na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer se ta čestica nalazi oko 200 metara istočnije od njihovih nekretnina.

14. 7. Iz takvog nalaza i mišljenja proizlazi da preko sadašnje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u koju je spojena prijašnja čkbr. [katastarska čestica]) pristup do svoje nekretnine, osim tužiteljice, ima jedino vlasnik čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sporna cesta završava kod ulaza u dvorište na toj nekretnini.

15. Uvidom u predmet ovog suda Psp-18/2020 utvrđeno je da je u istom vođena parnica tužitelja TA i ĐA iz [adresa], protiv tuženika PA i OA iz [adresa] zbog smetanja posjeda prava stvarne služnosti kolnika preko čkbr. [katastarska čestica], puta od 38 čhv ili 137 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za kojeg su tužitelji naveli da ga koriste za potrebe svoje nekretnine čkbr. [katastarska čestica], kuće i dvorišta od 99 čhv, upisane u z.k.ul. 2908k.o. Mirkovec. Kao čin smetanja posjeda navedeno je da su tuženici na putu vršili zemljani iskop kojim su napravili strminu, a kasnije da su tu strminu i dio puta izbetonirali u širini od 2 m i duljine 10 metara i time onemogući tužiteljima nesmetano korištenje puta te je zatraženo da im se zabrani svako takvo ili slično smetanje i uznemiravanje posjeda stvarne služnosti prava kolnika i naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja. Postupak je pravomoćno dovršen rješenjem od 24. studenoga 2023. kojim je utvrđeno da je tužba povučena.

16. 1. Svjedok PA, suprug tužiteljice, iskazao je da je tužiteljica bila upisana kao vlasnica nekretnine koja je ušla u sastav nerazvrstane ceste, koja je predmet ovog postupka. Dio te nerazvrstane ceste koji je na početku iste pošljunčan, pošljunčali su on i tužiteljica 2000. godine, a njih dvoje su izbetonirali dio te ceste 2020. kako bi si olakšali pristup do kuće jer se na taj dio puta slijevala voda i stalno je bilo blato. Dio puta koji je sada u naravi travnati put s vidljivim kolotrazima po tim kolotrazima dao je pošljunčati TA, kao vlasnik kuće na kbr. 14 i to posljednji put 2022. Prvi put je on to pošljunčao 2014., a do tada je to bio travnati put na kojem je znalo biti malo šljunka kojeg bi donijela voda. Prije tog vlasnika, vlasnici kuće i dvorišta na adresi [adresa] bili su njegovi roditelji, koji su umrli oko 2015. Oni nisu imali nikakvo vozilo te se tim putem nisu vozili, a zbog vlažnog terena tuda se nije niti moglo voziti te se svjedok sjeća da je jednom prilikom došla hitna pomoć, koja s vozilom nije mogla doći do njihove kuće, već se vozilo hitne pomoći zaustavilo pokraj tužiteljičine garaže te su pacijenticu do vozila donijeli na nosilima. UA ima sestru, koja je sa svojim mužem dolazila k roditeljima dok su bili živi, ali su auto parkirali pokraj tužiteljičine garaže i do kuće su išli pješke. Ponekad su vozio parkirali i kod susjeda čije se dvorište nalazi uz glavnu nerazvrstanu cestu. Svjedok je naveo da su tužiteljičini roditelji dobili građevnu dozvolu za gradnju kuće u [adresa] 1985. godine, a materijal za gradnju kuće su istovarili na sporni put, odnosno uz rub svoje čestice i tako je u naravi nastao taj put, koji je zapravo bio prilaz do njihove kuće. Svjedok je taj prilaz zajedno s tužiteljicom i njezinim roditeljima proširio 2000. tako da su tu mogli parkirati auto, a 2005. napravili su potporni zid i po istome stepenice do kuće te su i na taj način dodatno proširili put. Čestica koja je predmet spora formirana je 2011. kada su proširivali i legalizirali kuću te su tada trebali povećati površinu građevne čestice, pa je ujedno od tužiteljičine nekretnine formirana predmetna čestica kao prilazni put od garaže do kuće.

16. 2. Odgovarajući na pitanja, svjedok je izjavio da u Kotaricama 15 živi od 1. lipnja 2000. Do formiranja puta 1985. godine, kada je na tom mjestu istovaren šljunak za gradnju kuće, postojao je prilazni put do nekretnine koja je sada u vlasništvu TA, ali se taj put nije protezao trasom kao ovdje sporni put, već se na glavnu nerazvrstanu cestu spajao na drugom dijelu i u naravi je to u cijelosti bio travnati put. Tim putem su od 1985. prolazili pješke ili kolima sa zapregom roditelji TA i CA, koji je u međuvremenu umro, kao i svi članovi njegove obitelji. Svjedok je također naveo da se između tužiteljičine kuće i dvorišta te nekretnine TA nalaze livade i pašnjak koji su u vlasništvu tužiteljice. S desne strane sporne čestice nalazi se nekretnina u vlasništvu LA, koja ima pristup na glavnu cestu i predmetna čestica se ne koristi za pristup na tu nekretninu. Nekretnina u vlasništvu MA također ima pristup s gornje strane, odnosno sa ceste koja nije predmet ovog postupka.

17. Zakonski zastupnik tuženika iskazao je da je tuženik dao nalog da se evidentira nerazvrstana cesta koja je predmet ovog postupka prema stvarnom stanju iste na terenu, a da se radi o cesti koja se do 2011. koristila za veći broj korisnika utvrđeno je prema stanju u katastru i prema zahtjevima mještana.

18. Prema odredbi čl. 131. ZC-a, ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. Nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Nekretnine koje su prema ZC-u nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

19. Među strankama je bila sporna činjenica je li se nekretnina prijašnje oznake 1567/4 k. o. [katastarska općina], koja je spojena sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koja je bila upisana kao vlasništvo tužiteljice, koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi i bila pristupačna većem broju korisnika na dan stupanja na snagu ZC-a, odnosno jesu li bili ispunjeni uvjeti iz čl. 131. ZC-a da se ista spoji sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i evidentira kao nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika.

20. Očevidom na terenu, geodetskim vještačenjem i iz iskaza svjedoka PA utvrđeno je da se do stupanja na snagu ZC-a, odnosno do 2011. godine, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristila za promet vozila do prilaza u tužiteljičino dvorište, odnosno do čkbr. [katastarska čestica]. Ista se koristila kao put radi pristupa i do čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je također u vlasništvu tužiteljice te kao put radi pristupa do čkbr. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu TA, a ranije je bila u vlasništvu njegovih roditelja. Iz iskaza svjedoka PA proizlazi da vlasnici čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do svoje nekretnine po spornoj nekretnini nisu dolazili vozilima, već samo pješke, a nakon smrti svojih roditelja, odnosno nakon stupanja na snagu ZC-a, TA je travnati dio puta u dva navrata djelomično posipao šljunkom i to samo u širini kolotraga. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka te očevidom na terenu utvrđeno da vlasnici čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imaju pristup do svojih nekretnina s druge nerazvrstane ceste, koja nije predmet ovog postupka. Također je utvrđeno da tuženik nije održavao sadašnju čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao cestu, već je dio iste pošljunčao i izbetonirao suprug tužiteljice PA i to prijašnju čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a travnati dio sadašnje čkbr. [katastarska čestica] je u širini kolotraga u dva navrata šljunkom dao nasipati vlasnik čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da je na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postojalo pravo stvarne služnosti staze i kolnika za korist čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što proizlazi i iz predmeta poslovni broj Psp-18/2020 u kojem su TA i ĐA, kao vlasnici i posjednici čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podnijeli tužbu protiv PA i OA, zbog smetanja posjeda prava stvarne služnosti kolnika preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Iz svega navedenog utvrđeno je dvojbenim jesu li bili ostvareni zakonski uvjeti iz čl. 131. ZC-a da se čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentira kao nerazvrstana cesta u postupku propisanim tim zakonom, ako se ista nije koristila za promet vozila i nije bila pristupačna većem broju korisnika, već samo tužiteljici kao vlasnici čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i vlasniku čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22. Usprkos tome, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je, nakon spajanja sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], evidentirana u katastru kao nerazvrstana cesta u postupku propisanom čl. 131. ZC-a, a na temelju Odluke tuženika o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 6/14, 26/15, 10/16, 6/18, 28/19, 30/20 i 41/23 – u daljnjem tekstu: Odluka), čiji je sastavni dio Popis nerazvrstanih cesta na njezinom području.

23. 1. Tužiteljica je tužbu podnijela temeljem odredbe čl. 150. st. 1. ZZK-a, prema kojoj nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

23. 2. U smislu navedene zakonske odredbe, tužiteljica zahtijeva brisanje zemljišnoknjižnog stanja upisanog na temelju rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-7927/2023 od 17. kolovoza 2023., prema kojem je čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poništena i spojena sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je upisano javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika te zahtijeva upis prava vlasništva na toj nekretnini u svoju korist.

23. 3. Sporni upis u korist javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika u zemljišnoj knjizi dopušten je temeljem isprava donesenih u upravnom postupku i to upravnih akata tuženika te geodetskog elaborata koji je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Krapina, Odjela za katastar nekretnina Zabok također u upravnom postupku.

23. 4. Kako se radi o upisu koji je dopušten temeljem upravnih akata, tužiteljica, kao prijašnja vlasnica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kod redovnog suda ne može uspješno tražiti uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja putem brisovne tužbe, jer je njezino pravo vlasništva prestalo upisom nerazvrstane ceste u postupku propisanom odredbama ZC-a i temeljem upravnih akata, kojima je ovaj sud vezan te nije ovlašten ispitivati pravilnost i zakonitost istih. Tužiteljica bi stoga u konkretnom slučaju kod redovnog suda eventualno mogla tražiti naknadu štete, a ne povrat vlasništva nekretnine koja je postala javno dobro u općoj uporabi.

23. 5. Osim navedenog, ističe se da je u postupku evidentiranja predmetne nerazvrstane ceste najvažniji i prvi akt bila Odluka tuženika o nerazvrstanim cestama, kojom je predmetna nekretnina uvrštena u Popis nerazvrstanih cesta, a između stranaka je sporno je su li uopće postojali uvjeti iz čl. 131. ZC-a za donošenje takve odluke u odnosu na ovdje predmetnu nekretninu.

23. 6. Odluka tuženika predstavlja opći upravni akt, a pravilnost i zakonitost Odluke ovaj sud nije nadležan i ovlašten ispitivati, već je prema odredbi čl. 3. st. 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", br. 36/24.), za ocjenu zakonitosti općeg upravnog akta jedinice lokalne samouprave koja ima javnu ovlast, nadležan je Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji u slučaju da se utvrdi nesuglasnost Odluke sa zakonom, može istu proglasiti nevažećom. Ovaj sud je, kao redovni sud, vezan Odlukom tuženika sve dok ista kao takva postoji, odnosno sve dok ne bude proglašena nevažećom u zakonom propisanom postupku te je vezan ostalim upravnim aktima koji su donijeti temeljem navedene Odluke i temeljem kojih je dopušten sporni upis u zemljišnoj knjizi.

23. 7. Kako je prema općem upravnom aktu tuženika predmetna nekretnina i dalje uvrštena u popis nerazvrstanih cesta i kao takva je javno dobro u općoj uporabi, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan da se dopusti brisanje upisa nerazvrstane ceste, sada upisane kao javno dobro u općoj uporabi te da se uspostavi prijašnje zemljišnoknjižno stanje uz upis prava vlasništva na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist tužiteljice.

24. 1. Odluka o troškovima postupka donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a te je tužiteljici koja je izgubila parnicu naloženo da tuženiku naknadi troškove postupka.

24. 2. Tuženiku su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za zastupanje na ročištima 25. travnja 2024., 22. listopada 2024. i 19. studenoga 2024. te na očevidu i glavnoj raspravi 17. lipnja 2024. po tbr. 9./1. i 7. Tarife u visini od po 100 bodova za svaku radnju, što ukupno iznosi 400 bodova, a uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, 800,00 EUR. Navedenom iznosu dodan je PDV po stopi od 25% ili 100,00 EUR, pa ukupni troškovi tuženika iznose 1.000,00 EUR.

25. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

U Zaboku 8. siječnja 2025.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Ilija Boić, Zabok, Matije Gupca 28, uz rješenje o pristojbi na presudu

2. Odvjetnica Kristina Krajačić, Zabok, K. Š. Đalskog 4