Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-213/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Marijanu Miletiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagateljice MR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Maša Gluhinić i Monja Matić, u Zagrebu, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po punomoćnici KR dipl. pravnik, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem 131 R1 Ob-2500/2022-19 od 19. lipnja 2024., 8. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice MR kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem 131 R1 Ob-2500/2022-19 od 19. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Protiv prvostupanjskog rješenja, kojim je odbijen prijedlog predlagateljice, kojim je ista zahtijevala da se utvrdi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj vezi sa pokojnim ZR, počev od 2003. godine pa do smrti istoga, **.**.2007., žali se predlagateljica, pobijajući ga zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, sve u smislu članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. u svezi članka 381. sve Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), predlažući da se isto rješenje preinači, na način da se usvoji prijedlog predlagateljice.

2. Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet ovo postupka je prijedlog predlagateljice za donošenja rješenja, kojim će se utvrditi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj vezi sa pokojnim ZR, počev od 2003., pa do smrti istoga, **.**.2007.

5. Nije u pravu predlagateljica, kada prvostupanjsko rješenje u pobija zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. u svezi članka 381. sve ZPP-a.

6. Naime, suprotno žalbenim navodima predlagateljice, u obrazloženju pobijanog rješenja navedeni su jasni razlozi o odlučnim činjenicama, jer je prvostupanjski sud obrazložio koje činjenice važne za odluku smatra istinitim i na čemu temelji tu svoju ocjenu, a

o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, dok izreka prvostupanjskog rješenja nije nerazumljiva, niti proturječi sama sebi ili razlozima rješenja.

7. Budući, da prvostupanjsko rješenje nije doneseno uz bitnu postupovnu povredu, koju ističe predlagateljica, niti uz neke druge povrede iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnost, to je žalba zbog tog žalbenog razloga neosnovana.

8. Nije u pravu žaliteljica, niti, kada navodi, da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je izrekom pobijanog rješenja odbio prijedlog predlagateljice.

9. Tako, iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi, da je po provedenom postupku, sud prvog stupnja utvrdio, da su predlagateljica i pokojni ZR bili u vezi, te da su živjeli u istom domaćinstvu puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, te za to vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu, predlagateljica da je bila neudana, a pokojni ZR da je bio neoženjen, na koji način da su ispunjene pretpostavke iz članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: ObZ), koji članak da definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine.

10. Međutim, kada je pravilno zaključio, da protustranka, kao javnopravno upravno tijelo, ne može biti pasivno legitimirana u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice, pravilno je sud prvog stupnja postupio, kada je odbio predmetni prijedlog predlagateljice, rješavajući sve na način, kako je to sve pobliže opisano izrekom prvostupanjskog rješenja.

11. Naime, prema odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje: ZMO), pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

12. Iz navedene odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. (Ovako pravno shvaćanje zauzeto je u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.).

13. Jednako tako, prema odredbi članka 436. ObZ-a, kojom odredbom članka je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranke stječu, utvrđuju u odnosu na osobe koja imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

14. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

15. Prema tome, kako u ovoj izvanparničnoj stvari, kojom predlagateljica predlaže da se utvrdi da je ona živjela u izvanbračnoj vezi sa pokojnim ZR, počev od 2003., pa do smrti istoga, **.**.2007., te da se smatra njegovom izvanbračnom suprugom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran, kako je to ispravno i zaključio sud prvog stupnja obrazloženjem svog rješenja, to je sud prvog stupnja pravilno postupio, kada je, pravilnom primjenom materijalnog prava, izrekom pobijanog rješenja prijedlog predlagateljice odbio kao neosnovan.

16. Stoga, žalbenim navodima predlagateljice – kojima ista u biti smatra da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je donio prvostupanjsko rješenja, jer u provedenom postupku da je utvrđeno da se predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim ČR, slijedom čega da je pravilnom primjenom materijalnog prava prijedlog predlagateljice trebalo usvojiti – ničim se ne dovodi u sumnju ispravnost utvrđenja i zaključaka po prvostupanjskom sudu i na toj osnovi pravilnost primjene materijalnog prava, kada je sud prvog stupnja izrekom prvostupanjskog rješenja odbio predmetni prijedlog predlagateljice.

17. Prema tome, žalba, izjavljena zbog žalbenog pogrešne primjene materijalnog prava, nije mogla biti uvažena.

18. Budući, da prvostupanjskim rješenjem, kao niti postupkom koji mu je prethodio, nije počinjena, kako žalbom istaknuta, tako ni niti bilo koja od ostalih bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede, temeljem članka 365. stavka 2. u svezi s člankom 381. sve ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a na ispravno utvrđeno činjenično stanje, materijalno pravo je pravilno primijenjeno, valjalo je žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, slijedom čega je riješeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a).

Split, 8. siječnja 2025.

S U D A C

Marijan Miletić