Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Zk-320/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice DĆ, iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Milenko Zrilić, odvjetnik u Rijeci, radi upisa pozitivne zabilježbe, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Z-25214/2018 od 6. veljače 2020., 8. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice upisa kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Z-25214/2018 od 6. veljače 2020.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice upisa i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicma, poslovni broj Z-1840/18 od 23. veljače 2018. (točka I. izreke), te je određen upis brisanja zabilježbe prigovora po pravomoćnosti tog rješenja (točka II. izreke).
1.1. Protiv citiranog rješenja žaliteljica je izjavila žalbu iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), a u svezi s odredbom članka 91. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 139/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17., dalje: ZZK/96.), koji se Zakon u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe članka 241. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19. i 128/22. – dalje: ZZK/19), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i dopusti zahtijevani upis.
2. Žalba nije osnovana.
3. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prigovor žaliteljice kao neosnovan jer je smatrao da nisu bile ispunjene pretpostavke za zatraženi upis zabilježbe iz razloga što priložene isprave nisu valjane isprave za zatraženi upis.
4. Suprotno žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je valjano utvrdio potrebno činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje, pravilno utvrdivši sve okolnosti relevantne za donošenje odluke u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari. To znači da je prvostupanjski sud odlučujući o prigovoru pravilno ocijenio da predmetne isprave na temelju koje je zatražen sporni upis ne ispunjavaju sve potrebne pretpostavke sukladno odredbi članka 108. ZZK/96., pa da je taj sud pravilno postupio kada je navedenim rješenjem potvrdio rješenje ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta kojim je odbio prijedlog za upis u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] grč. 173 upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].
5. Naime, prema stanju koje proizlazi iz prvostupanjskog spisa proizlazi da je predlgateljica uz svoj zahtjev priložila uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija od 27. prosinca 2017. te isprave koje se odnose na postupak izdavanja građevinske i uporabne dozvole za izgradnju kuće na kat. čest. [katastarska čestica] od 24. prosinca 1903. i 25. veljače 1905., s ovjerenim prijevodom.
6. Odredbom članka 174. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: Zakon) propisano je da za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu (1. siječnja 2014.) tog Zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu nadležni sud, na zahtjev vlasnika građevine, u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi odnosno koja se u istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnog upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. Prema stavku 3. tog članka stavljanjem zabilježbe iz stavka 1. tog članka nadležni sud istodobno po službenoj dužnosti briše zabilježbu iz zemljišne knjige da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji.
7. Prema odredbi članka 175. tog Zakona akt za uporabu građevine u smislu članka 174. stavaka 1. i 2. Zakona je svaki akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena te akt, odnosno dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovog Zakona. Akti za uporabu građevine su uporabna dozvola, potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, pravomoćna građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akti izdani do 19. lipnja 1991. s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije i dozvola za upotrebu.
7.1. Nadalje, odredbom članka 182. stavka 1. Zakona je propisano da za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdane do 1. listopada 2007. tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007., a stavkom 2. da uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. tog članka podnositelj zahtjeva prilaže građevinsku dozvolu, odnosno drugi akt iz stavka 1. tog članka. Stavkom 3. je propisano da se dozvola iz stavka 1. tog članka izdaje ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu namjene najvećih, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru.
7.2. Isto tako, odredbom članka 184. stavka 1. tog Zakona je propisano da građevina izgrađena do 15. veljače 1968. se smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a stavkom 2. da se vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva, odnosno u drugom postupku u kojem je to potrebno utvrditi, a koji provodi to tijelo ili građevinska inspekcija.
8. Dakle, odbijanjem prigovora i prijedloga za uknjižbu prava vlasništva zemljišnoknjižni sud je pravilno primijenio materijalno pravo jer prema dostavljenim ispravama nisu ispunjene pretpostavke za zatraženi upis. To iz razloga jer dostavljeno uvjerenje i priložene isprave nisu isprave iz citiranih odredbi na temelju kojih bi sud dopustio zatraženi upis.
8.1. Za navesti je žaliteljici da u konkretnom slučaju upis zabilježe na predmetnim nekretninama može postići samo ukoliko prethodno provede postupak pred tijelom graditeljstva radi izdavanja uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. odnosno u drugom postupku, a koji provodi to tijelo ili građevinska inspekcija, radi izdavanja uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. nakon čega će zatražit sporni upis.
9. S obzirom na izneseno, a kako nisu ostvareni razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju odredbe članka 128. stavka 3. ZZK-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, kako je navedeno u izreci ovog rješenja.
Split, 8. siječnja 2025.
S U T K I N J A
Sonja Meštrović
