Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-72/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Stipčića, predsjednika vijeća, Renate Košir Skračić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marijanke Salopek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Cerovac, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Vedran Stanić, odvjetnik u Osijeku, radi utvrđivanja suvlasništva – bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: P Ob-380/2021-20 od 17. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika PV i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: P Ob-380/2021-20 od 17. lipnja 2024. u odnosu na točke I. i III. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika PV za nadoknadom troška žalbenog postupka.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika PV i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj: P Ob-380/2021-20 od 17. lipnja 2024.

II. Odbacuje se kao nedopuštena žalba tuženika PV u odnosu na točku II. izreke presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj: P Ob-380/2021-20 od 17. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

„I. Utvrđuje se da su nekretnine:

- stan u [adresa] u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stan broj 1, razizemlje, koji se stan sastoji od dvije sobe, ukupne površine 37,55 m2, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koja se nalazi u [adresa];

- stan u [adresa] koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisan u zk. ul br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stan br. 2 jednosobni koji se sastoji iz hodnika sa 10,00 m2, kuhinje sa 11,90 m2, izbe sa 5,45 m2, sobe sa 26,80 m2, ukupne površine stana 54,22 m2, te podruma sa 26,40 m2 i tavana sa 55 m2, ZK tijelo IV. - prostor koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisan u zk. ul br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi odvojeni dio br. 2 koji se sastoji iz lokala sa 32,50 m2, sobe sa 30,80 m2, te tavana sa 60,50 m2. bračna stečevina, kao izvanknjižno suvlasništvo, tužiteljice TV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženika PV, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i to svakog u ½ dijela,

II. U preostalom dijelu kojim tužiteljica navodi da joj je tuženik dužan priznati suvlasništvo na nekretninama te da mu se naloži izdavanje tabularne isprave podobne za upis njezinog suvlasničkog dijela na nekretninama u točki I. izreke, tužbeni se zahtjev kao neosnovan odbija.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.615,59 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a po stopi zatezne kamate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.”

2. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

“I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari u odnosu na nekretninu u Osijeku, sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] površine 414 m2, u naravi kuća i dvorište, [adresa] i kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica površine 783 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II. Postupak će se u odnosu na nekretninu u Osijeku, sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] površine 414 m2, u naravi kuća i dvorište, [adresa] i oranica kč. br. [katastarska čestica], površine 783 m2, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], nastaviti kada se pravomoćno završi postupak koji se vodi kod ovoga suda pod brojem P-46/2023.”

3. Protiv navedenih prvostupanjskih odluka pravovremenu žalbu izjavljuje tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i protiv odluke o trošku. Predlaže pobijane oduke preinačiti i tužiteljicu s tužbenim zahtjevom odbiti u cijelosti uz nadoknadu troškova postupka, kao i troškova žalbe, podredno pobijane odluke ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

4. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

5. Žalba tuženika nije osnovana u odnosu na točke I. i III. izreke prvostupanjske presude, kao i u odnosu na prvostupanjsko rješenje.

6. Žalba tuženika je nedopuštena u odnosu na točku II. izreke prvostupanjske presude.

7. Ispitujući pobijanu presudu i pobijano rješenje kao i postupak koji im je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 287/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP, a prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo. 8. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP na koju sadržajno neosnovano ukazuje tuženik u žalbi jer pobijana presuda, a i pobijano rješenje sadrže razloge o odlučnim činjenicama te su u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica provedeni i ocijenjeni relevantni dokazi.

9. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (članak 8. ZPP), utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio odredbe materijalnog prava.

10. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe članka 190. stavka 2. i 3. ZPP dopustio objektivnu preinaku tužbe zatraženu podneskom od 11. svibnja 2022., uz obrazloženje da je ista svrsishodna za rješenje odnosa među strankama te da je tužba preinačena prije zaključenja prethodnog postupka pa time prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka na koju neosnovano upire tuženik u žalbi.

11. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem prava suvlasništva u ½ dijela nekretnina kao izvanknjižnog suvlasništva, popisanih u izreci prvostupanjske odluke, s osnova bračne stečevine, uz izdavanje tabularne izjave podobne za upis suvlasničkog dijela tužiteljice na predmetnim nekretninama.

12. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio:

- da su stranke bile u braku od 8. travnja 1978. do 22. travnja 2021., a bračna zajednica je prestala 30. siječnja 2021.,

- da je tužiteljica radila od 1977. do umirovljenja 2004., imala je manja primanja od tuženika za oko 50%, isključivo je ona vodila brigu o domaćinstvu i kućanskim poslovima te je većinom ona vodila brigu oko odgoja i podizanja dvoje djece, rođene tijekom braka, 1981. i 1986. godine, a tuženik je otišao u mirovinu 2019.,

- da je brak tužiteljice i tuženika u financijskom smislu funkcionirao na način da je isključivo tuženik raspolagao zajedničkim sredstvima te mu je tužiteljica davala cijelu svoju plaću, od čega joj je on davao novac za režije, hranu, odjeću i potrepštine za djecu, a on bi raspolagao ostatkom novca i donosio sve odluke pa tako i odluke o kupnji spornih nekretnina, a ona bi saznala za kupnju nekretnina nakon što bi tuženik iste kupio,

- da je tuženik 1992. sklopio kao kupac ugovore o kupoprodaji prostora - lokala (s prodavateljima T i EV), te o kupoprodaji stana (od prodavateljice FV) i u oba ugovora je navedeno da primitak novca prodavatelji potvrđuju svojim potpisom te kupcu dopuštaju uknjižbu, a kupac u posjed nekretnine stupa odmah,

- da je predmetom ugovora o prodaji stana sklopljenog 19. rujna 2007. između Fonda za naknadu oduzete imovine kao prodavatelja i tuženika kao kupca, bio stan u [adresa] u zgradi sagrađenoj na katastarskoj čestici (dalje: kč.br.) 3322, upisanoj u zemljišno-knjižni uložak (dalje: zk. ul.) 18088, katastarska općina (dalje: k.o.) Osijek, u naravi stan broj 1, razizemlje, koji se sastoji od dvije sobe, ukupne površine 37,55 m2, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, na adresi u [adresa] za iznos od 2.640,36 eura/19.893,81 kuna (cijena s popustom) s tim da se u točki 4. Ugovora navodi kako je kupac već u posjedu tog stana, a stan nije upisan u knjigu položenih ugovora,

- da su stranke tijekom trajanja braka stekle predmetne nekretnine kao i da je tuženik vlasnik istih te da mogu biti predmetom podjele bračne stečevine stranaka,

- da se po tužbi tuženika pred prvostupanjskim sudom vodi parnični postupak pod poslovnim brojem: P-46/2023 radi stjecanja prava vlasništva na nekretnini u Osijeku, sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] površine 414 m2, u naravi kuća i dvorište, [adresa] i kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica površine 783 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. 13. Na temelju utvrđenoga prvostupanjski sud pobijanom presudom prihvaća tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica zahtjeva utvrđenje bračne stečevine u ½ dijela suvlasništva u zajednički stečenoj imovini, nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - stan i prostor u Osijeku u [adresa], kupljen 1992., unatoč činjenici što je tužitelj donosio odluke o financijama, kupnji nekretnina i što je isključivo on naznačen kao kupac u kupoprodajnim ugovorima. U odnosu na stan u [adresa] u [adresa], koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], koji nije upisan u knjigu položenih ugovora, prvostupanjski sud zaključuje da se i ovdje radi o bračnoj stečevini stranaka na jednake dijelove.

13.1. Međutim prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži da joj tuženik prizna suvlasništvo na navedenim nekretninama te da mu se naloži izdavanje tabularne isprave podobne za upis njezinog suvlasničkog dijela na nekretninama, pozivajući se pritom na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) u odluci Rev-1823/2014-2.

14. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda kada navodi da se pravni režim imovine bračnih drugova dosuđuje prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja imovine, kako je navedeno i u odluci VSRH poslovni broj: Rev-57/2005-2 od 14. prosinca 2005., a sukladno članku 551. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje: ObZ).

15. Odredbom članka 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj: 11/78., 45/89., 51/89. - pročišćeni tekst, 59/90., dalje: ZBPO) propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Članak 278. stavak 2. ZBPO definira pojam posebne imovine kao imovine koju jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem) različitoj od one iz čanka 277. ZBPO.

16. Sukladno članku 278. ZBPO kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova, udio bračnog druga u zajednički stečenoj imovini utvrđuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju, pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, već i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine.

17. Odredbom članka 252. i članka 253. Obiteljskog zakona iz 1998. ("Narodne novine", broj: 162/98., dalje: ObZ/98.) je propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a bračni su drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici na istoj, ako nisu drugačije ugovorili.

18. Sukladno članku 257. ObZ/98. imovina koju bračni drug ima u času sklapanja braka je njegova vlastita imovina, a isto tako i imovina koju je stekao tijekom bračne zajednice na temelju drugačijem od onog iz članka 252. ObZ/98.

18.1. Slično propisuje i odredba članka 248. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj: 116/03., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11. - dalje: ObZ/03.) na način da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok njihovu posebnu imovinu, sukladno odredbi članka 253. ObZ/03 predstavlja imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od one iz članka 248. ObZ/03 (nasljeđivanjem, darovanjem i slično).

19. Prema odredbi članka 249. stavak 1. ObZ/03. smatra se da su suvlasnički dijelovi na bračnoj stečevini jednaki, ako bračni drugovi drugačije nisu ugovorili.

20. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da su za pravni režim nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (stan i prostor u Osijeku u [adresa]) koje je tuženik kupio 1992. mjerodavne odredbe ZBPO, dok je za stan u [adresa] u [adresa] koji nije upisan u knjigu položenih ugovora, a nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] mjerodavan ObZ/03., jer je ta nekretnina kupljena 2007.

21. Prvostupanjski sud je na temelju gore navedenih utvrđenja, a nakon detaljno provedenog dokaznog postupka pravilno utvrdio što sve predstavlja zajedničku imovinu stranaka pa su neosnovani suprotni žalbeni navodi kojima tuženik tvrdi da je prvostupanjski sud svoje zaključke utemeljio isključivo temeljem uvida u kupoprodajne ugovore.

22. Upravo žalbeni navodi tuženika su u suprotnosti s provedenim dokaznim postupkom te se isti u bitnome svode na to da tuženik sudskoj ocjeni dokaza suprotstavlja svoju vlastitu ocjenu dokaza, a da pri tome ne navodi opravdane razloge zbog čega sudska ocjena dokaza ne bi imala uporište u provedenom dokaznom postupku.

22.1. Tuženik u žalbi ističe da prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama, a što nikako ne bi proizlazilo iz provedenog dokaznog postupka, provođenjem kojega, kao i ocjenom provedenih dokaza je prvostupanjski sud dao vrlo jasne i logične razloge o odlučnim činjenicama.

22.2. Naime, upravo je u kompetenciji suda, a ne stranaka, da u ukupnosti provedenog dokaznog postupka, izvede pravne zaključke te na temelju takvih zaključaka pravilno primijeni materijalno pravo, a što je prvostupanjski sud u ovom postupku i učinio.

23. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer prema stanju spisa i svemu utvrđenom proizlazi da je tuženik prilikom sklapanja prethodno navedenih pravnih poslova kupoprodaje predmetnih nekretnina 1992. je sklopio kao kupac ugovore o kupoprodaji prostora - lokala s prodavateljima T i EV, te o kupoprodaji stana s prodavateljicom GV, i u oba ugovora se navodi kako primitak novca prodavatelji potvrđuju svojim potpisom te kupcu, tuženiku, dopuštaju uknjižbu, a kupac u posjed nekretnina stupa odmah.

24. Stoga nije u pravu tuženik ni kada smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer je upravo suprotno navedenom žalbenom prigovoru prvostupanjski sud primjenjujući prethodno navedena dva pravna režima u razmatranju spornog pitanja ima li tužiteljica pravo na bračnu stečevinu na predmetnim nekretninama, pravilno primijenio materijalno pravo.

24.1. Ovdje valja naglasiti da je sud u pogledu zajedničke imovine pravilno cijenio u zbiru provedenih dokaza da je u vrijeme važenja ZBPO doprinos stranaka podjednak jer su obje stranke radile i ostvarivale prihode te iako je tuženik imao veću plaću, tužiteljičin doprinos je pravilno prvostupanjski sud cijenio u vidu odgoja, podizanja djece stranaka i vođenja kućanstva, a prema kasnije važećem ObZ vrijedi zakonska presumpcija da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, budući da stranke nisu dokazale da bi na drugačiji način odredile njihove imovinskopravne odnose.

25. Odluka o troškovima parničnog postupka priznatih tužiteljici donesena je upravo pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 5. ZPP (tužiteljica nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu tužbenog zahtjeva, zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi) i članka 155. stavka 1. ZPP te materijalnog prava navedenog u prvostupanjskoj presudi, pri čemu su tužiteljici priznati samo oni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice između stranaka.

26. Stoga je radi svega navedenoga žalba tuženika, čiji navodi u većem dijelu predstavljaju ponavljanje prigovora iz prvostupanjskog postupka, odbijena kao neosnovana temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP te je odlučeno kao u izreci pod točkom I. ove presude.

27. Kako tuženik nije uspio u ovom žalbenom postupku, odbijen je sa zahtjevom za nadoknadom troška žalbenog postupka na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP, kako je odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.

28. Pravilnom primjenom odredbi članka 12. i članka 213 stavak 1. ZPP je pobijanim rješenjem, na prijedlog tuženika, prvostupanjski sud odredio prekid postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi po tužbi ovdje tuženika radi stjecanja vlasništva na nekretnini u Osijeku, sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], površine 414 m2, u naravi kuća i dvorište, [adresa] i kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica površine 783 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

29. S obzirom da navodi žalbe tuženika, ničim nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, koje je doneseno upravo po prijedlogu tuženika, to je stoga uz primjenu odredbe članka 380. stavak 2. žalba tuženika odbijena kao neosnovana te je riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenje pod točkom I. izreke.

30. Kako je tuženik izjavio žalbu i protiv točke II. izreke prvostupanjske presude, kojom je djelomično odbijen tužbeni zahtjev, ovaj sud smatra da tuženik nema pravni interes za izjavljivanjem žalbe protiv točke II. izreke prvostupanjske presude pa je u tom dijelu žalbu tuženika valjalo odbaciti kao nedopuštenu i riješiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, sukladno odredbi članka 367. stavak 1. i članka 358. stavak 3. ZPP.

U Sisku 8. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Stipčić