Republika Hrvatska
Županijski sud u
Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-1179/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od u vijeću sastavljenom od sutkinja Svjetlane Pražić, predsjednice vijeća, Filke Pejković, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Kristine Vukelić Aničić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Rudiću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženih: 1. ŽJ, rođ. PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. BJ, rođ. PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Heleni Zudenigo, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužitelja, izjavljenu protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-342/2022 od 9. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-342/2022 od 9. listopada 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-342/2022 od 9. listopada 2023.
Obrazloženje
1.Presudom suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru da izvrši brisanje prava vlasništva na kč. zem. [katastarska čestica] površine 92 m2 k. o. [katastarska općina] označene na skici sudskog očevida žutom bojom, od 20. siječnja 2023. godine, izrađene od strane sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod, nove izmjere koja odgovara dijelu kč. zem. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina], upisane na ime tuženih, uz istovremeni upis prava vlasništva u korist tužitelja.
2. Rješenjem suda prvog stupnja naloženo je tužitelju da naknadi tuženima troškove parničnog postupka u iznosu od 1.313,96 eura u roku od 15 dana.
3. Protiv citirane presude i rješenja, žalbu podnosi tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) predlažući da se pobijana presuda preinači, te da se u cijelosti usvoji zahtjev tužitelja i da mu se priznaju troškovi parničnog postupka.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Predmet tužbenog zahtjeva je brisovna tužba kojom tužitelj traži da se briše pravo vlasništva na kč. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženih uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja, navodeći da je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist tuženih u postupku preoblikovanja zemljišne knjige protivna stvarnom stanju, jer da je vlasnik predmetne nekretnine tužitelj.
7. Nakon provedenog dokaznog postupka sud prvog stupnja utvrđuje slijedeće činjenice:
- da iz predmetnog zemljišnoknjižnog izvatka za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] proizlazi da ima površinu 92 m2 da je u naravi put i da je upisana kao suvlasništvo tuženih svake za ½ dijela, a da iz zk. izvatka za kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je kao vlasnica upisana prednica tužitelja;
- da iz darovnog ugovora koji je sklopljen 17. kolovoza 1989. između GJ pok. OJ kao darovatelja i BJ rođ. GJ, kćeri darovatelja proizlazi da je darovatelj darovao i predao u posjed daroprimateljici 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] dijela čest. zem. [katastarska čestica] obje upisane u k. o. [katastarska općina];
- da iz darovnog ugovora koji je sklopljen 16. kolovoza 1995. između JJ pok. OJ kao darovatelja i njegove kćeri ŽJ kao daroprimateljice proizlazi da joj daruje 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] dijela čest. zem. [katastarska čestica], obje upisane u k. o. [katastarska općina];
- da iz zapisnika suda prvog stupnja poslovni broj Z-26776/19 od 12. studenog 2019. proizlazi da je odbijen kao neosnovan prigovor predlagateljice prednice tužitelja NJ radi uknjižbe prava vlasništva na katastarskoj čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
- da iz identifikacije čestica stare izmjere broj 330/26 i 330/27 proizlazi da su u novoj izmjeri nastale od tih čestica katastarske čestice broj [katastarska čestica];
- da iz posjedovnog lista broj 833 proizlazi da je kao posjednik evidentiran OJ;
- da prema podacima iz posjedovnog lista iz 1937. proizlazi da je kao posjednik bio evidentiran AJ sve do 1957. godine, da se tada evidentirao JJ. P, da je 1998. godine prema Ugovoru o doživotnom uzdržavanju došlo do izmjene posjednika i da se evidentiraju PJT za ¼ dijela i ČJ pok. P za ¾ dijela, a da novom izmjerom kao posjednice se upisuju tužene i to svaka za ½ dijela;
- da iz rješenja o nasljeđivanju koje je doneseno iza smrti prednice tužitelja NJ proizlazi da je njezin nasljednik tužitelj.
8. Provedenim očevidom utvrđeno je da je sporna sada kč.br. s novom oznakom 1343 k. o. [katastarska općina], da je sa sjeveroistočne strane ograđena betonskim zidom koji predstavlja ogradu nekretnine tužitelja i to kč. br. [katastarska čestica] većim dijelom betonirane površine, a manjim dijelom pošljunčano.
9. Saslušanjem svjedokinje RJ čiji iskaz sud u cijelosti prihvaća, utvrđeno je da je predmetna nekretnina u vlasništvu i posjedu tuženih i da su tu nekretninu dobile darovanjem od oca.
10. Sud prvog stupnja ne prihvaća kao vjerodostojne iskaze svjedoka AJ i ZJ koji su istakli da je predmetna nekretnina u vlasništvu tužitelja, te da je istu dobio nasljeđivanjem od oca, a njegov otac od oca sada pok. P, jer da su njihovi iskazi u suprotnosti sa sadržajem predloženih isprava.
11. Slijedom navedenih utvrđenja zaključak je suda prvog stupnja da tužitelj nije dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva i da iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi bio pogrešan upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u postupku preoblikovanja zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] u korist tuženih na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
12. Smatra da je utvrđeno da su predmetnu nekretninu tužene stekle darovanjem od oca, a djeda tužitelja, da su ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 114 i 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, 94/17 - pročišćeni tekst - dalje ZV), te da je nedvojbeno da se ne radi o pogrešnom upisu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige.
13. Odluku o troškovima postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( „Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22 - dalje Tarifa), te utvrđuje da ukupan trošak koji je tužitelj dužan nadoknaditi tuženima iznosi 1.313,96 eura.
14. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u okviru čl. 365. st. 2. ZPP-a, utvrđeno je da nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.
15. Isto tako nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer presuda suda prvog stupnja nema nedostataka i može se ispitati, te je sud prvog stupnja kod ocjene dokaza cijenio sve činjenice koje su stranke iznosile i dokaze je ocijenio sukladno čl. 8. ZPP-a, jer koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
16. Tužitelj osporava ocjenu dokaza smatrajući da svjedokinja RJ je nepouzdan svjedok, jer da o odlučnim činjenicama nema neposrednih saznanja, jer da je istakla da je zid napravila majka tužitelja i da točno ne zna kada je zid napravljen, a što je neosnovano budući da je sud prvog stupnja cijenio iskaz navedene svjedokinje uspoređujući ga i ocjenjujući ga u skladu sa svim provedenim dokazima.
17. Naime, iz iskaza navedene svjedokinje proizlazi da stanuje na udaljenosti od 20 m od predmetne nekretnine, da je bila u dobrim odnosima sa prednicom tužitelja, da joj je poznato da je svekar prednice tužitelja podijelio veliku parcelu po kojoj je bio po sredini suhozid, na način da je pola dao P, suprugu prednice tužitelja, a pola tuženima, da je zid napravila prednica tužitelja. Također svjedokinja je istakla, što je sve sud prvog stupnja prihvatio, da je predmetna nekretnina služila za put prema kući 1.tužene. Sud prvog stupnja je pravilno prihvatio iskaz navedene svjedokinje koja je sudu djelovala vjerodostojno, jer nije u srodstvu sa strankama i nije zainteresirana za ishod postupka, a nije u lošim odnosima sa strankama.
18. Nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je predmet darovanja tuženicima bila samo kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da iz provedenog postupka proizlazi da je tuženima svakoj darovana jedna polovina prijašnje kč. br. [katastarska čestica] koja odgovara novonastaloj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je darovao svakoj po ½ kč. br. [katastarska čestica] koja prema identifikaciji čestica Državne geodetske uprave od 18. listopada 2019. predstavlja novonastale kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
19. Žalbeni navodi tužitelja da sporna parcela nije postojala do postupka osnivanja nove zemljišne knjige, ne dovodi do drugačijeg utvrđenog činjeničnog stanja niti u sumnju utvrđenja suda prvog stupnja, jer je ta katastarska čestica nastala od prijašnje kč. br. [katastarska čestica] time da je ½ dijela predmetne nekretnine otac tuženih darovao tuženima i to svakoj po ½ dijela.
20. Prema mišljenju ovog suda, nisu relevantni ni žalbeni navodi tužitelja da predmetna nekretnina predstavlja putnu vezu do njihovih nekretnina i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je u ovoj pravnoj stvari odlučna činjenica da li je upis tuženica u postupku preoblikovanja u zemljišnim knjigama pravovaljan, te je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da je valjani taj upis jer su tužene dokazale da su stekle pravo vlasništva temeljem navedenih darovnih ugovora, da je navedeni darovni ugovor izvršen, i da je svekar prednice tužitelja OJ izvršio podjelu velike nekretnine od kojih je nastala predmetna nekretnina na način da je ½ dao suprugu prednice tužitelja, a ½ tuženicama, a što predstavlja predmetnu nekretninu.
21. Nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je sud prvog stupnja trebao prihvatiti iskaze saslušanih svjedoka AJ i ZJ koji su najbliži srodnici tužitelja i da im je bilo poznato da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu oca tužitelja, da je ona predstavljala dio veće nekretnine površine 4000 m2 koja je podijeljena na dva dijela suhozidom, da je otac OJ najprije njemu darovao ½ te nekretnine, gdje se nalazi Šimina kuća, a što je bilo 1993., a da mu je kasnije darovao i drugu polovicu nekretnine i to 1995. i da se uknjižio kao vlasnik.
22. Ovo iz razloga jer je sud prvog stupnja temeljem dokaznog postupka utvrdio da je predmetnu nekretninu otac tuženih darovao tuženima ugovorima o darovanju koji su priloženi u spisu i to 17. kolovoza 1989. , 16. kolovoza 1995. , da su tužene stupile u posjed predmetne nekretnine koja je prije bila označena kao kč. br. [katastarska čestica], a sada kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je potvrđeno iskazom saslušane svjedokinje RJ, što je sve sukladno i podacima iz katastra gdje su kao suvlasnice upisane tužene u ½ dijela, a prije njih AJ u ¼ dijela, a ČJ, otac tuženica u ¾ dijela.
23. Slijedom navedenih utvrđenih relevantnih činjenica, sud nije prihvatio iskaze saslušanih svjedoka ZJ i AJ, jer su u rodbinskim odnosima sa strankama i zainteresirani su za ishod ovog postupka, te su govorili u prilog tužitelja.
24. I odluka o troškovima parničnog postupka donesena je pravilnom primjenom čl.154. st. 1. ZPP-a, te je visina parničnih troškova odmjerena sukladno Tarifi.
25. Slijedom obrazloženog, žalbu tužitelja kao neosnovanu je trebalo odbiti i presudu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, pa je stoga primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odlučeno kao izreci ove presude i rješenja.
U Rijeci, 8. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Svjetlana Pražić
