Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Ovr-508/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u predmetu predlagatelja osiguranja BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Marti Licul, odvjetnici u Labinu, protiv protivnice osiguranja BŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja, protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj Ovr-915/2024-5 od 6. prosinca 2024., 8. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba predlagatelja osiguranja djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se uvažava kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj Ovr-915/2024-5 od 6. prosinca 2024.:

- potvrđuje u dijelu u kojem je u okviru odbijanja prijedloga za izdavanje privremene mjere odbijen i prijedlog da se protivnici osiguranja zapriječi novčanom kaznom od 1.000,00 EUR (slovima: tisuću eura),

- preinačuje u preostalom dijelu tako da se rješava:

Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja BŽ, prema protivnici osiguranja BŽK, prava na posljednji mirni posjed dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč – Parenzo, koji dio nekretnine je označen crvenom kvadratnom šrafurom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 4. studenoga 2024., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije DŽ iz ARC GEO d.o.o. određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

Zabranjuje se protivnici osiguranja BŽK da ulazi u dio nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč – Parenzo, koji dio nekretnine je označen crvenom kvadratnom šrafurom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 4. studenoga 2024., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije DŽ iz ARC GEO, a koja geodetska situacija stvarnog stanja je sastavni dio rješenja o određivanju privremene mjere, da daje naloge trećim osobama za ulazak u naprijed opisani dio nekretnine u posjedu predlagatelja osiguranja te da mijenja postojeće stanje stvari.

Ova privremena mjera provodi se dostavom protivnici osiguranja.

Ako protivnica osiguranja ne ispuni navedenu obvezu na nečinjenje, sud protivnici osiguranja na temelju članka 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 EUR.

Ako se protivnica osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašala suprotno svojoj navedenoj obvezi, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio.

Ovo rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi.

Ova privremena mjera traje do proteka roka od 8 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu po pravomoćnom okončanju parničnog postupka radi smetanja posjeda.

Žalba protiv ovog rješenja o osiguranju određivanjem privremene mjere ne odgađa provedbu istoga.

II. Nalaže se protivnici osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 253,10 EUR (slovima: dvjesto pedeset tri eura i deset centi) i troškove žalbe u iznosu od 226,55 EUR (slovima: dvjesto dvadeset šest eura i pedeset pet centi), u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja BŽ, oib: [osobni identifikacijski broj], prema protivnici osiguranja BŽK, oib: [osobni identifikacijski broj] prava na posljednji mirni posjed dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišnim knjigama Opdinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč – Parenzo, koji dio nekretnine je označen crvenom kvadratnom šrafurom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 4. 11. 2024., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije DŽ iz ARC GEO d.o.o. određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

1. Zabranjuje se protivnici osiguranja BŽK, oib: [osobni identifikacijski broj] da ulazi u dio nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč – Parenzo, koji dio nekretnine je označen crvenom kvadratnom šrafurom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 4. 11. 2024., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije DŽ iz ARC GEO, a koja geodetska situacija stvarnog stanja je sastavni dio rješenja o određivanju privremene mjere, da daje naloge trećim osobama za ulazak u naprijed opisani dio nekretnine u posjedu predlagatelja osiguranja te da mijenja postojeće stanje stvari.

2. Ova privremena mjera provodi se dostavom protivnici osiguranja.

3. Ako protivnica osiguranja ne ispuni navedenu obvezu na nečinjenje, sud protivnici osiguranja na temelju članka 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 EUR.

4. Ako se protivnica osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašala suprotno svojoj navedenoj obvezi, sud de na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio.

5. Ovo rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi.

6. Ova privremena mjera traje do proteka roka od 8 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu po pravomoćnom okončanju parničnog postupka radi smetanja posjeda.

7. Žalba protiv ovog rješenja o osiguranju određivanjem privremene mjere ne odgađa provedbu istoga.

8. Predlagatelj osiguranja zahtijeva naknadu troška za sastav prijedloga u iznosu od 200,00 EUR i sudske pristojbe za prijedlog u iznosu od 26,55 EUR i rješenje u iznosu od 53,10 EUR.".“

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je predlagatelj osiguranja 11. prosinca 2024. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08. -Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP), koji se temeljem članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22.; dalje: OZ) primjenjuje i u ovršnim postupcima, te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku i donese rješenje o osiguranju izdavanjem privremene mjere kako je to predloženo.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predlagatelj osiguranja je kao tužitelj kod prvostupanjskog suda protiv protivnice osiguranja kao tuženice podnio tužbu zbog smetanja posjeda, a koji postupak se vodi pod brojem Psp-58/2024. Tužba zbog smetanja posjeda podnesena je 14. studenog 2024.

5.1. Dana 19. studenog 2024. predlagatelj osiguranja je podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere protiv protivnice osiguranja, a radi osiguranja svoje nenovčane tražbine, prava na posljednji mirni posjed dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio nekretnine je označen crvenom kvadratnom šrafurom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 4. studenog 2024. ovlaštenog inženjera geodezije DŽ, na način da se zabrani protivnici osiguranja da poduzima radnje kojima se mijenja postojeće stanje stvari. Ističe da ga je protivnica osiguranja smetala u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela navedene nekretnine tako da je 16. listopada 2024. pokidala uže za sušenje rublja koje se nalazilo privezano za stablo oraha koje se nalazi na jugozapadnom dijelu nekretnine i zabranila predlagatelju osiguranja da bere orahe te prijetila da će posjeći stablo oraha, zabranila mu da na tom dijelu nekretnine odlaže drva i da pili stablo murve-duda koji se nalazi na sjevernom dijelu nekretnine, nasilno uklonila auto-prikolicu s južnog dijela predmetne nekretnine i odbacila je na nekretninu označenu kao kč. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dana 7. studenog 2024. da je neovlašteno ušla na predmetni dio nekretnine te dovela radnike radi mjerenja i vršenja iskopa i gradnje zida na spornom dijelu nekretnine na način da se zid sagradi unutar ograđenog dvorišta predlagatelja osiguranja i zatvori dosadašnji prolaz do glavne ceste, te radi čišćenja raslinja, a 8. studenog 2024. da je na sporni dio nekretnine poslala treću osobu putem koje je predlagatelju osiguranja zabranila korištenje predmetnog dijela nekretnine nesmetano i na dosadašnji način, naredila uklanjanje vozila predlagatelja osiguranja i ostalih stvari, uz prijetnje, provokacije i povišene tonove, te 13. studenog 2024. da je naložila trećoj osobi da uđe na sporni dio nekretnine, što je ista učinila ulazeći vozilom četiri puta te pritom srušila željezni stup koji se nalazi na sjevernom dijelu na ulazu u sporni dio nekretnine prema glavnoj cesti. Predlagatelj osiguranja se pozvao na članak 346. i 347. stavak 1. točka 6. OZ-a. Smatra da postoji opasnost da će bez izdavanja predložene mjere protivnica osiguranja i dalje mijenjati postojeće stanje stvari, kao i da bi njezinim postupanjem nastala nenadoknadiva šteta ili nasilje za predlagatelja osiguranja jer se radi o mijenjanju postojećeg stanja stvari na dijelu nekretnine koja čini okućnicu predlagatelja osiguranja. Pored toga da izdavanjem predložene privremene mjere protivnica osiguranja neće trpjeti nikakvu štetu.

5.2. Prvostupanjski sud navodi da se predloženom privremenom mjerom kumulira tužbeni zahtjev po tužbi predlagatelja osiguranja podnesenoj protiv protivnice osiguranja radi smetanja posjeda u predmetu broj Psp-58/2024 zbog čega za odlučivanje o predmetnom prijedlogu nije relevantan članak 346. OZ-a, već članak 442. ZPP-a.

5.3. Člankom 442. ZPP-a da je propisano da u tijeku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti od protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

5.4. Predlagatelj osiguranja da nije učinio vjerojatnim da postoji hitna opasnost protupravnog oštećenja, a poglavito element protupravnosti. Protupravnost na strani protivnice osiguranja da je isključena jer iz uvida u zemljišnoknjižni izvadak za spornu nekretninu je vidljivo da je upravo protivnica osiguranja upisana kao vlasnica. Stoga ona ima vlasnička ovlaštenja na predmetnoj nekretnini sve dok eventualno sud u postupku broj P-1003/2024 ne utvrdi da bi vlasnik predmetne nekretnine ili njezinog dijela bio predlagatelj osiguranja. Činjenica da je predlagatelj osiguranja u predmetu broj P-1003/2024 podnio tužbu za utvrđenje prava vlasništva dijela predmetne nekretnine, a u predmetu broj Psp-58/2024 tužbu radi smetanja posjeda na tom istom dijelu, da ne suspendira vlasnička ovlaštenja koja na istoj nekretnini ima protivnica osiguranja. Stoga da ne postoji prva pretpostavka za određivanje privremene mjere, odnosno hitna opasnost protupravnog oštećenja.

5.5. Isto tako, da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi određivanje privremene mjere bilo potrebno radi otklanjanja nenadoknadive štete jer nije učinio vjerojatnim sam elemenat nenadoknadivosti. Ne navodi da bi protivnica osiguranja bila insolventna, pa da eventualno počinjenu štetu ne bi mogla nadoknaditi.

5.6. Isto tako, da nije učinio vjerojatnim da bi određivanje privremene mjere bilo potrebno radi sprječavanja nasilja. Protivnica osiguranja kao vlasnica sporne nekretnine da ima ovlasti upotrebljavati svoju nekretninu pa se radnje na predmetnoj nekretnini u vidu kidanja užeta za sušenje rublja, zabrane predlagatelju osiguranja da bere orahe, odlaže drva i pili stablo murve-duda koje se nalazi na toj nekretnini, uklanjanje auto-prikolice i vozila ne mogu podvesti pod pojam nasilja. Opasnost od nasilja da ne proizlazi niti iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Poreč-Parenzo od 24. listopada 2024. iz koje proizlazi da je prema izjavi samog predlagatelja osiguranja 16. listopada 2024. na parceli na kojoj se vodi imovinskopravni spor došla protivnica osiguranja i da se ista udaljila do dolaska policije te kako komunikacije između predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja nije bilo, te iz potvrde od 1. prosinca 2024. iz koje proizlazi da je predlagatelj osiguranja podnio prijavu u kojoj je naveo da ima problema sa susjedom koji mu ometa posjed. Izlaskom na teren da je utvrđeno da se susjed s kojim predlagatelj osiguranja ima probleme zove IŽ koji je izvršio premještanje željezne armature u dvorište predlagatelja osiguranja. Navedena potvrda da se ne odnosi na protivnicu osiguranja.

6. U svojoj žalbi predlagatelj osiguranja ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da rješenje ne sadrži razloge o postojanju kumulativno propisanih pretpostavki za određivanje privremene mjere pa posljedično ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati te ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

6.1. Ovaj sud je ispitao pobijanu odluku u odnosu na navedeni žalbeni razlog te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu, za svoju odluku je dao jasne razloge te je istu moguće ispitati. Nisu učinjene niti druge bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti povodom žalbi stranaka temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, a sve u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

6.2. Isto tako, nije niti činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, odnosno prvostupanjski sud je svoju odluku donio na temelju dokaza koje je predlagatelj osiguranja predložio, pa tako i uvidom u tužbu za smetanje posjeda i potvrde nadležne policijske postaje.

7. Međutim, po ocjeni ovog suda, u pravu je predlagatelj osiguranja kada smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno da je njegov prijedlog trebalo procjenjivati samo primjenom članka 442. ZPP-a, a ne i primjenom članka 346. OZ-a.

7.1. Primjena članka 442. ZPP-a ne isključuje primjenu članka 346. i 347. OZ-a. Predlagatelj osiguranja je prvotno podnio tužbu radi smetanja posjeda, a nakon toga i prijedlog za izdavanje privremene mjere sadržaja kako je to navedeno.

7.2. Prvostupanjski sud je ocijenio da je predloženom privremenom mjerom predlagatelj osiguranja kumulirao tužbeni zahtjev iz parnice zbog smetanja posjeda. Dakle, da se radi o identičnim zahtjevima.

7.3. Predlagatelj osiguranja je tužbom zbog smetanja posjeda, a koju je podnio protiv protivnice osiguranja kao tuženice zatražio utvrđenje da ga je ista smetala u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine koja je upisana kao vlasništvo protivnice osiguranja, na način kako je to opisano u petitu tužbenog zahtjeva u parnici za smetanje posjeda, a koji je petit identičan činjenicama koje predlagatelj osiguranja navodi kao temelj za prihvaćanje njegovog prijedloga za izdavanje privremene mjere zabranom protivnici osiguranja da ulazi na sporni dio nekretnine i daje naloge trećim osobama za ulazak na naprijed opisani dio nekretnine te mijenja postojeće posjedovno stanje.

7.4. Po ocjeni ovog suda, predložena privremena mjera sadržajem nije identična tužbenom zahtjevu iz tužbe zbog smetanja posjeda, pa ne postoji kumulacija na koju se poziva prvostupanjski sud. Člankom 442. ZPP-a propisano je da sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke, dakle i bez prijedloga tužitelja, u postupcima smetanja posjeda, odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

7.5. U konkretnom slučaju imamo prijedlog predlagatelja osiguranja, koji je tužitelj u parnici za smetanje posjeda, da se odredi privremena mjera kako bi se spriječilo nasilje, odnosno otklonila nenadoknadiva šteta. O toj privremenoj mjeri treba odlučiti primjenom članka 346. i 347. OZ-a. Člankom 346. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbe članka 344. stavak 2. i 3. ovog Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Člankom 344. stavak 2. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

7.6. Člankom 347. stavak 1. točka 6. OZ-a kao jedna od vrsta privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina, između ostalog, je navedena i zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina.

7.7. Primjenjujući navedenu odredbu na činjenice koje su utvrđene u postupku, ocjena je ovog suda da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine samim time što je podnio tužbu radi smetanja posjeda, a koje smetanje je počinila protivnica osiguranja u dane i na način kako je to navedeno u tužbi za smetanje posjeda. To što je protivnica osiguranja upisana kao vlasnica predmetne nekretnine nije bitna činjenica kod odlučivanja u parnici zbog smetanja posjeda jer se u takvoj parnici štiti posljednji mirni posjed. Pored toga, predlagatelj osiguranja je kao tužitelj kod istog prvostupanjskog suda podnio protiv protivnice osiguranja kao tuženice i tužbu radi utvrđenja vlasništva na spornom dijelu predmetne nekretnine. Vlasništvo nekretnine ne ovlašćuje njezinog vlasnika da samovlasno oduzima posjed nekretnine osobi koja je u posjedu, ali nije vlasnik. Stoga se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da protivnica osiguranja, s obzirom da je upisana kao vlasnica nekretnine čiji dio je sporan i na koji dio se odnosi tužba zbog smetanja posjeda, ima pravo poduzimati na navedenoj nekretnini radnje koje navodi predlagatelj osiguranja kao smetanje posjeda.

7.8. Ovaj sud prihvaća stav prvostupanjskog suda, a u primjeni članka 442. ZPP-a, da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi bez izdavanja privremene mjere trpio nenadoknadivu štetu, a koja se kasnije ne bi mogla reparirati.

7.9. Postupanje protivnice osiguranja, po ocjeni ovog suda, predstavlja nasilno ponašanje u odnosu na predlagatelja osiguranja i predlagatelj osiguranja jedino može na legitimni način izdavanjem predložene privremene mjere spriječiti protivnicu osiguranja koja sustavno poduzima određene radnje na spornom dijelu nekretnine, bilo osobno ili preko trećih osoba, da promjeni postojeće stanje, dok se ne riješi pitanje smetanja posjeda. Pored toga, naknadno je u drugostupanjski spis dostavljen i podnesak predlagatelja osiguranja iz kojeg proizlazi kako je protivnica osiguranja usprkos sporu koji se vodi između nje i predlagatelja osiguranja i dalje nastavila poduzimati radnje kako bi u cijelosti izmijenila postojeće stanje na spornom dijelu nekretnine, rušenjem oraha i murve, a sve u pripremi izgradnje zida kojim bi i sporni dio nekretnine koja je nesporno upisana u njezino vlasništvo u zemljišnoj knjizi ogradila od nekretnine koja je u vlasništvu predlagatelja osiguranja.

7.10. Pored toga, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njegove tražbine s obzirom da predloženom mjerom protivnik osiguranja ne trpi štetu ili bi eventualno ista bila neznatna.

7.11. Privremena mjera je ograničenog trajanja i ista djeluje do pravomoćnosti parničnog postupka radi smetanja posjeda, a kako je taj postupak hitne naravi, za očekivati je da će isti biti riješen u primjerenom roku.

7.12. U članku 341. stavak 2. OZ-a propisno je, između ostalog, da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kad je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe.

7.13. S obzirom na navedeno i da je predlagatelj osiguranja predložio da se odredi i sredstvo osiguranja kojim će se privremena mjera prisilno ostvariti, a radi se o prijedlogu za izricanje novčane kazne u iznosu od 2.000,00 eura ako protivnica osiguranja ne postupi po određenoj privremenoj mjeri, ovaj sud je, s obzirom da je preinačio prvostupanjsku odluku i odredio privremenu mjeru po prijedlogu predlagatelja, prihvatio njegov prijedlog da se odredi iznos osiguranja kojim će se privremena mjera prisilno ostvariti na način da se protivnici osiguranja zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 eura, a ne sa iznosom od 2.000,00 eura kako je to predložio predlagatelj. Navedeni novčani iznos zapriječene novčane kazne ovaj sud ocjenjuje primjerenim konkretnoj situaciji te dovoljno visokim da protivnica osiguranja ispoštuje privremenu mjeru koja joj je određena, a do pravomoćnog okončanja postupka za smetanje posjeda.

8. Zbog navedenih razloga riješeno je kao u izreci, a primjenom članka 380. točka 2. i 380. točka 3. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

9. Kako je ovaj sud preinačio prvostupanjsku odluku te odredio privremenu mjeru, a predlagatelj je zatražio i troškove vezane uz prijedlog za izdavanje privremene mjere, to je ovaj sud, a polazeći od vrijednosti predmeta spora kako ju je označio predlagatelj osiguranja s iznosom od 1.500,00 eura te primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) predlagatelju osiguranja dosudio trošak prvostupanjskog postupka u iznosu od 253,10 eura. Navedeni trošak se sastoji od nagrade punomoćniku predlagatelja osiguranja za sastav prijedloga za izdavanje privremene mjere prema Tbr. 11.1. u svezi sa Tbr. 7.1. Tarife iznos od 200,00 eura, sudske pristojbe na prijedlog za izdavanje privremene mjere u iznosu od 26,55 eura i pristojbe na rješenje o privremenoj mjeri u iznosu od 26,55 eura.

9.1. Kako je predlagatelj osiguranja uspio sa svojom žalbom, to mu ovaj sud dosuđuje i trošak žalbe koji se sastoji od nagrade punomoćniku predlagatelja osiguranja za sastav žalbe prema Tbr. 13.1. Tarife u iznosu od 200,00 eura i sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 26,55 eura, ili ukupno u iznosu od 226,55 eura.

Koprivnica, 8. siječnja 2025.

Sutkinja

Vesna Rep