Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-249/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Marijanu Miletiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagateljice IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Karmeli Peulić Magdić, odvjetnici u Vinkovcima, protiv protustranaka: ad. 1) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po punomoćniku SK, dipl. iur., ad. 2) HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ad. 3) TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice, protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, pod poslovnim brojem R1 Ob-133/2024-16 od 23. kolovoza 2024., 8. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Djelomično se odbije kao neosnovana, a djelomično se uvažava kao osnovana žalba predlagateljice IK i rješenje Općinskog suda u Vukovaru, pod poslovnim brojem R1 Ob-133/2024-16 od 23. kolovoza 2024. se:

a) potvrđuje u pobijanom dijelu kojim je izrekom rješenja odbijen prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranku ad. 1),

b) ukida u pobijanom dijelu kojim je izrekom rješenja odbijen prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranke ad. 2) i ad. 3), te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu, drugom sucu, na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, odbijen je prijedlog predlagateljice za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa pokojnim MK, rođenim **.**.1956. u [adresa], kao neosnovan.

2. Žali se predlagateljica, pobijajući prvostupanjsko rješenje, zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, u smislu članka 353. stavka 1. točke 2. i 3. u svezi članka 381. sve Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), predlažući da se isto rješenje ukine.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba predlagateljice djelomično je osnovana.

5. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice, kojim će se utvrditi, da je između nje i sada pokojnog MK postojala izvanbračna zajednica, koja da je trajala od 2015. godine, pa do 18. srpnja 2022., kojeg dana da je umro sada pokojni MK.

6. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi, da je sud prvog stupnja po provedenom dokaznom postupku, utvrdio, da je prijedlog predlagateljice neosnovan, jer predlagateljica da nije dokazala da je njezina zajednica sa sada pokojnim MK imala karakter izvanbračne zajednice, obzirom da predlagateljica prvenstveno nije dokazala da je takva zajednica trajala 3 godine, a prijedlogu predlagateljice da su se protivile zakonske nasljednice pokojnog MK, inače njegova djeca, protustranke ad. 2) i ad. 3), navode kojih, da njihov pokojni otac nije bio u takvoj zajednici sa predlagateljicom, koja da bi se smatrala brakom, predlagateljica da nije uspjela opovrgnuti.

7. Nadalje, u prilog navedenom utvrđenju, da ide i činjenica prijave boravišta predlagateljice od 06. lipnja 2020. do 09. kolovoza 2022. u Zagrebu, dakle i u vrijeme smrti pokojnog MK **.**.2022. predlagateljica da je imala boravište u [adresa], a u periodu od 11. svibnja 2009. do 11. listopada 2018. da je imala prijavljeno prebivalište u [adresa], te protustranke ad. 2) i ad. 3) da su dozvolile predlagateljici prijavu na adresi njihovog sada pokojnog oca, jer to predlagateljica da je tražila, da bi ostvarivala pravo na putni trošak iz [adresa] u [adresa].

8. Na kraju, sud prvog stupnja zaključuje, kako prijava prebivališta predlagateljice na adresi pokojnog MK da je bila od 11. listopada 2018., a pokojni MK da je preminuo **.**.2022., pa izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pokojnog MK da nije trajala 3 godine, slijedom čega predlagateljica da se ne može smatrati izvanbračnom suprugom sada pokojnog MK, u smislu odredbe članka 22. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje: ZMO) i odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: ObZ), rješavajući kao u izreci prvostupanjskog rješenja, pri tome i zaključujući, da su saslušani svjedoci, koje da je predložila predlagateljica, informacije o njezinom privatnom životu dobivale isključivo od predlagateljice, a da ne poznaju primarnu obitelj pokojnog MK, pa njihov iskaz o činjenici sadržaja i trajanja izvanbračne zajednice pokojnog MK i predlagateljice da je pristran u korist predlagateljice, a odlasci na more ili u kazalište sa nekom osobom, da ne znači istovremeno i bračnu zajednicu dvije osobe, te isto da se odnosi i na račune, koje da je predlagateljica platila na ime troškova sahrane pokojnog MK, tim više što dio troškova da je kasnije snosilo Ministarstvo branitelja, dok činjenica da je predlagateljica navedena nasljednikom u ostavinskom postupku, da ne upućuje na zaključak, da je u ostavinskom postupku javni bilježnik utvrđivao da je zajednički život predlagateljice i sada pokojnog MK trajao tri godine i da je sadržavao zajedničko stanovanje i ostala obilježja bračne zajednice.

9. Pravilno je sud prvog stupnja postupio, kada je u odnosu na protustranku ad. 1) odbio prijedlog predlagateljice i to iz razloga kako slijedi.

10. Naime, protustranka ad. 1), kao javnopravno upravno tijelo, ne može biti pasivno legitimirana u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice.

11. Naime, prema odredbi članka 22. stavka 3. ZMO-a, pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

12. Iz navedene odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. (Ovako pravno shvaćanje zauzeto je u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.).

13. Jednako tako, prema odredbi članka 436. ObZ-a, kojom odredbom članka je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranke stječu, utvrđuju u odnosu na osobe koja imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

14. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

15. Prema tome, kako u ovoj izvanparničnoj stvari, kojom predlagateljica predlaže da se utvrdi da je između nje i sada pokojnog MK postojala izvanbračna zajednica, koja da je trajala od 2015. godine, pa do 18. srpnja 2022., kojeg dana da je umro sada pokojni MK, te da se smatra njegovom izvanbračnom suprugom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran, to je sud prvog stupnja pravilno postupio, kada je izrekom pobijanog rješenja prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranku ad. 1) odbio kao neosnovan.

16. Budući, da na izloženi način, u ovom pobijanom dijelu, kojim je izrekom rješenja u odnosu na protustranku ad. 1) odbijen prijedlog predlagateljice, nisu osnovani žalbeni navodi predlagateljice, kojima predlagateljica u biti smatra da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje, a slijedom toga i pogrešno primijenio materijalno pravo,, kada je i u odnosu na protustranku ad. 1) odbio njezin prijedlog, nisu ostvareni žalbeni razlozi predlagateljice, to je žalbu predlagateljice valjalo odbiti kao neosnovanu i u ovom pobijanom dijelu potvrditi prvostupanjsko rješenje, slijedom čega je riješeno kao pod a) izreke (članak 380. točka 2. ZPP-a).

17. Međutim, utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda, temeljem kojih je u odnosu na protustranke ad. 2) i ad. 3) odbio predmetni prijedlog predlagateljice, ovaj drugostupanjski sud za sada ne može prihvatiti kao pravilne.

18. To stoga, što iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi, da sud prvog stupnja zaključuje da predlagateljica nije dokazala da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pokojnog MK trajala 3 godine, slijedom čega predlagateljica da se ne može smatrati izvanbračnom suprugom sada pokojnog MK, u smislu odredbe članka 11. ObZ-a, dok saslušani svjedoci, koje da je predložila predlagateljica, informacije o njezinom privatnom životu da su dobivale isključivo od predlagateljice, te da ne poznaju primarnu obitelj pokojnog MK, pa njihov iskaz o činjenici sadržaja i trajanja izvanbračne zajednice pokojnog MK i predlagateljice da je pristran u korist predlagateljice, dok odlasci na more ili u kazalište sa nekom osobom, da ne znači istovremeno i bračnu zajednicu dvije osobe, a isto da se odnosi i na račune, koje da je predlagateljica platila na ime troškova sahrane pokojnog MK, a činjenica da je predlagateljica navedena nasljednikom u ostavinskom postupku, da ne upućuje na zaključak, da je u ostavinskom postupku javni bilježnik utvrđivao da je zajednički život predlagateljice i sada pokojnog MK trajao tri godine i da je sadržavao zajedničko stanovanje i ostala obilježja bračne zajednice.

19. Naime, iz stanja spisa predmeta i to iskaza saslušane svjedokinje RK (stranica 42 spisa) i iskaza saslušane svjedokinje NK (stranica 42 spisa) ne bi proizlazilo da su navedene svjedokinje o odnosima između predlagateljice i sada pokojnog MK kazivale samo na temelju informacija dobivenih isključivo od strane predlagateljice, te suviše, iz stanja spisa predmeta i to obrazloženja rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog MK (stranice od 7 do 9 spisa) ne bi proizlazilo, da je u tom ostavinskom postupku javni bilježnik utvrđivao da je zajednički život predlagateljice i sada pokojnog MK trajao tri godine i da je sadržavao zajedničko stanovanje i ostala obilježja bračne zajednice, već iz istog obrazloženja proizlazi, da su u tom postupku kao zakonske nasljednice prvog nasljednog reda utvrđene njegove kćeri HK, ovdje protustranka ad. 2), TK, ovdje protustranka ad. 3) i izvanbračna supruga IK, ovdje predlagateljica, te da kćeri HK i TK nisu osporile svojstvo izvanbračne supruge IK.

20. Nadalje, sudu prvog stupnja je i za ukazati, da ako je prijava prebivališta predlagateljice na adresi pokojnog MK bila od 11. listopada 2018., a pokojni MK da je preminuo **.**.2022., kako to sve proizlazi iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja, tada bi iz navedenog proizlazilo, da je predlagateljice na adresi pokojnog MK bila prijavljena duže od tri godine, a ne da predlagateljica na toj adresi nije bila prijavljena tri godine, kako to pogrešno zaključuje sud prvog stupnja obrazloženjem pobijanog rješenja.

21. Odredbom članka 11. stavkom 1. ObZ-a propisano je, odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

22. Stoga je potrebno, da, u nastavku postupka, sud prvog stupnja, savjesnom i brižljivom ocjenom, kako nespornih, tako i onih činjenica utvrđenih na temelju izvedenih dokaza, a posebno postavljenjem pitanja i potpitanja predlagateljici, na kojoj je teret dokaza u ovom izvanparničnoj stvari, kao i imajući u vidu ponašanja protustranaka ad. 2) i ad. 3) u ostavinskom postupku iza smrti pokojnog MK, na nedvojben način utvrdi, a imajući u vidu sve okolnosti predmetnog slučaja, da li su predlagateljica i sada pokojni MK bili u takvoj emotivnoj zajednici, koja zajednica bi ostvarivala učinke izvanbračne zajednice propisane odredbom članka 11. stavkom 1. ObZ-a ili nije ostvarivala, nakon utvrđenja kojih činjenica će sud prvog stupnja biti u mogućnosti odlučiti o osnovanosti ili neosnovanost predmetnog prijedloga predlagateljice.

23. Kako je na izloženi način, u ovom pobijanom dijelu, kojim je izrekom prvostupanjskog rješenja odbijen prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranke ad. 2) i ad. 3), činjenično stanje za sada ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a što opravdano predlagateljica i prigovara svojom žalbom, to u tom dijelu nije niti moguće ispitati pravilnost primijene materijalnog prava.

24. Budući, da su na izloženi način u ovom pobijanom dijelu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, valjalo je žalbu predlagateljice uvažiti kao osnovanu i u ovom pobijanom dijelu, kojim je izrekom rješenja odbijen prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranke ad. 2) i ad. 3), ukinuti prvostupanjsko rješenje, odlučujući kao pod b) izreke (članak 380 točka 3. i članak 371. u svezi članak 381. stavka 1. sve ZPP-a).

Split, 8. siječnja 2025.

S U D A C

Marijan Miletić