Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pr-148/2022-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zdenku Krstiću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika KLEMM SIGURNOST d.o.o. [adresa], OIB: 35596498125, zastupanog po punomoćnici Dariji Božinović, odvjetnici iz Zagreba, radi vraćanja na rad i isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 25. studenog 2024., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 8. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je izvanredni otkaz ugovora o radu tuženika KLEMM SIGURNOST d.o.o. [adresa] od 29. lipnja 2011. tužitelju ZS iz [adresa], nedopušten.

II/ Utvrđuje se da je 29. lipnja 2011. prestao radni odnos tužitelju ZS kod tuženika KLEMM SIGURNOST d.o.o. Zagreb, te se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju naknadu štete u bruto iznosu od 2.841,68 EUR-a (dvijetisuće- osamstočetrdesetjedan-euro-šezdeset-osamcenti).

III/ Nalaže se tuženiku KLEMM SIGURNOST d.o.o. [adresa], OIB: 35596498125, da tužitelju TS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak postupka u iznosu 153,00 EUR-a (stopedesetrieura) sa zateznim kamatama tekućim od 8. siječnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

I/ Dopušta se preinaka tužbe od 7. listopada 2024. u dijelu u kojem je tužitelj potraživao od tuženika isplatu neisplaćenih plaća u iznosu od 7.577,76 EUR-a bruto počev od 15. srpnja 2011. sa zateznim kamatama koje teku od 20. siječnja 2015.

II/ Utvrđuje se da je 23. listopada 2024. tužba povučena u dijelu u kojem je tužitelj zahtijevao od tuženika isplatu iznosa neisplaćenih plaća u iznosu od 7.577,76 EUR-a bruto počev od 15. srpnja 2011. sa zateznim kamatama koje teku od 20. siječnja 2015.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 7. lipnja 2008. na radnom mjestu zaštitara sa ugovorenom mjesečnom bruto plaćom od 3.568,44 kn. Navodi da je njegovo mjesto rada bilo na području grada Osijeka u prodavaonicama DM, Drogeri Market, Hervis Osijek, Miller Osijek, Tehnomarket Osijek, Avenue Moulle Osijek sa kojima je tuženik imao ugovoreno pružanje usluga zaštite. Dana 29. lipnja 2011. tužitelj je primio izvanredni otkaz ugovora o radu. Navodi da mu je od strane liječnika utvrđena privremena nesposobnost za rad sa danom 29. lipnja 2011.god. a o čemu je obavijestio tuženika i to putem faxsa dana 29.6.2011. Na odluku o izvanrednom otkazu tužitelj je uložio zahtjev za zaštitu prava na koji je tuženik negativno odgovorio. Navodi da mu je radni odnos sa tužiteljem prestao radi neopravdanog kašnjenja na posao i odlaska sa posla prije isteka radnog vremena, nemarnih ispunjavanja radnih obveza, ne primjerenog odnosa prema klijentima uz sumnju na uzrokovanje materijalne štete istima. Ističe da je radne zadatke ispunjavao uredno i savjesno, te da na njegov rad nije bilo primjedbi kako od strane poslodavca – tuženika, tako niti od strane klijenata. Navodi da mu nije bilo omogućeno iznošenje obrane u odnosu na odluku o otkazu ugovora o radu, te je time povrijedio odredbu čl.111.st.2. ZR. Isticao je da se na poslodavca primjenjuje Granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost od 30. rujna 2008. koji je stupio na snagu 1. listopada 2008. te je odlukom Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva koja je stupila na snagu 23.prosinca 2008. Kolektivni ugovor proširen je na sve poslodavce i radnike u zaštitarskoj djelatnosti RH. Nakon isteka roka na koji je sklopljen Granski kolektivni ugovor navodi da nije sklopljen novi kolektivni ugovor sve do 25. siječnja 2011. kada je sklopljen Temeljni granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost koji je stupio na snagu dana 25. siječnja 2011.god. Navodi da se sukladno čl. 262. ZR, Granski kolektivni ugovor iz 2008.. primjenjivao sve do 25. siječnja 2011. Ističe da su na tužiteljeva prava iz radnog odnosa do 25. siječnja 2011. kada je sklopljen temeljni ugovor za zaštitarsku djelatnost primjenjivao GKU od 1. listopada 2008. Navodi da unatoč činjenici što je Granski kolektivni ugovor prestao važiti dana 25. siječnja 2011. a kojem je bilo uređeno pitanje povećanja plaća za prekovremeni rad, noćni rad, te za rad nedjeljom, da tužitelj ima pravo na povećanu plaću za navedeni rad sukladno odredbi čl.86. ZR bez obzira na važenje Kolektivnog ugovora. Navodi da mu tijekom trajanja radnog odnosa nisu isplaćivani dodaci na plaću za odrađene prekovremene sate rada koje je tužitelj odradio u razdoblju od prosinca 2009. do 29. lipnja 2011. navodi da je u tom periodu imao ukupno 380 prekovremenih sati te 220 sati rada nedjeljom. Navodi da mu za vrijeme trajanja radnog odnosa niti jednom nije bilo isplaćena naknada troškova prijevoza. U radnom je odnosu bio ukupno 3 godine te mu za to razdoblje pripada pravo na isplatu božićnice i naknadu za godišnji odmor, te prigodan dan u naravi za Uskrs.

1.1. Tijekom postupka tužitelj je isticao da navodi iz odgovora na tužbu nisu osnovani, te da nije naveden ni jedan razlog otkaza ugovora o radu kako je to određeno čl.108. ZR, te da je isti bezrazložan, protuzakonit i ništav, te da je razloge otkaza morao navesti u samom otkazu, te navodi da tužitelj nikad nije obaviješten o tzv. povredama niti od strane klijenata niti od strane poslodavca. Isto tako navodi da tužitelju nije omogućeno iznošenje obrane. Isticao je da ne postoji ni jedna činjenica u odluci o otkazu a na kojoj bi se otkaz temeljio. Navodi da nije razvidno da su se povrede radnih obveza dogodile i prekluzivnom roku od 15 dana. A osporavao je i vjerodostojnost podneska Policijske uprave zagrebačke kojim su obavijestili o uništenim stvarima u poplavi od dana 25. kolovoza 2011. ne sadrži prijemni žig policije, te ga je tuženik smatrao sačinjenim samo za potrebe ovog postupka. Navodio je da dopis Republičkog sindikata Hrvatske nosi datum 2. listopada 2012., no da se u istom retroaktivno navodi da je ŽS od dana 3. svibnja 2011. sindikalni povjerenik. Isticao je da dopis PU zagrebačke nema žiga te da je naveden datum 2. listopada 2012. Isticao je da nema zakonskih oznaka zapisnika kao što je Klasa i Ur.broj, te da se u toč.14. retroaktivno navodi da se dana 13. do 15. kolovoza 2011. dogodilo izlijevanje fekalnih i oborinskih voda. Navodio je da zapisnik nije istinit niti vjerodostojan jer da pored navedenih manjkavosti nadzor nije mogao nakon 1 god. i 2 mj. utvrditi da je postojalo izlijevanje kanalizacije u arhivu kada to nije vidio. 1.2. Tužitelj je tijekom postupka isticao da tuženik nema niti jedan konkretan dokaz o povredi obveze iz rada u pobijanoj odluci o otkazu.

1.3. Na ročištu održanom 7. listopada 2024. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je u toč.II. izreke treba stajati :“ u bruto iznosu 2.841,68 EUR-a“, u navedenoj točki II. izreke tužitelj je zapravo uredio tužbeni zahtjev zbog valute euro. Nadalje, tužitelj je preinačio toč. III. izreke, tako da sada glasi:“ Nalaže se tuženiku da tužitelju plati neisplaćene plaće u iznosu od 7.577,76 EUR-a bruto počev od 15. srpnja 2011 sa zateznim kamatama koje teku od 20. siječnja 2015. „

1.4. Podneskom od 23. listopada 2024. tužitelj je naveo da povlači tužbu u dijelu u kojem zahtjeva isplatu neisplaćenih plaća od srpnja 2012. do kolovoza 2014., te predlaže sudu da kao dan prestanka radnog odnosa utvrdi dan 30. lipnja 2011.

2. U odgovoru na tužbu tuženik među ostalim navodi da mu je tužitelj osobno dana 29. lipnja 2011. predao izviješće o bolovanju od dana 24. lipnja 2011. iz kojeg je razvidno da je isti bio na bolovanju od 20. lipnja 2011. do 26. lipnja 2011. Isto potvrđuje i dopis HZZO-a iz kojeg je razvidno da mu je bolovanje zaključeno dana 26. lipnja 2011. Ističe da je neistinit navod tužitelja da mu je dana 28. lipnja 2011. utvrđena nesposobnost za rad te da je o istom dana 29. lipnja 2011. obavijestio tuženika. Navodi da mu je otkazan ugovor o radu zbog povreda obveza iz radnog odnosa sa klijentima poslodavca zbog neopravdanog kašnjenja na posao i neopravdanog odlaska sa posla prije isteka radnog vremena. Ističe da je tužitelj više puta kasnio na radno mjesto, odlazio je sa istog ranije, zadržavao se na pauzi po par sati iako mu je poznato da pauza traje 30 min. Obveze iz radnog odnosa ispunjavao je nemarno, te je imao i neprimjeren odnos prema klijentima. Navodi da je zaprimio više usmenih i pismenih primjedbi na rad tužitelja a koji su se sastojali u tome da od strane tužitelja nema rezultata u uočavanju otuđivanja artikala iz prodajnog prostora klijenta, da za vrijeme rada koristi mobitel u privatne svrhe, da ometa radnice na način da potencira razgovor s njima, druži se s poznanicima a čime je nanio štetu klijentima poslodavca te je doveo u opasnost poslovnu suradnju istih, odnosno poslodavca u opasnost da mu klijenti otkažu poslovnu suradnju. Tuženik je osporavao da je tužitelj nije plaćen za prekovremeni rad, te navodi da je tužitelju isplaćivao naknadu troška prijevoza na rad.

2.1. Tijekom postupka tuženik je isticao da je u odluci o izvanrednom otkazu naveo razloge otkaza a koji čine osobito tešku povredu obveze radnog odnosa. Isticao je da je uz sve navedeno tužitelj sastavio i zapisnik o spriječenoj krađi iako je predmetnog dana bio na bolovanju. Odluka o otkazu donesena je u pisanom obliku, obrazložena je te ističe da je netočan navod tuženika da prilikom donošenja odluke nije postupio u skladu sa odredbama ZR. Kako je zaprimio više dopisa svojih poslovnih partnera u kojima se ukazuje na nedolično ponašanje tužitelja, a koje ponašanje predstavlja kršenje obveza iz radnog odnosa navodi da je usmeno upozorio tužitelja na pritužbe na njegov rad, te da ga je upozorio da više ne postupa na način da razgovara i tipka na mobitel, ometa radnice, razgovara sa poznanicima. Isticao je da posljednji dopis partnera DM zaprimio dana 17. lipnja 2011. te da je tako odluka o otkazu od 29. lipnja 2011. donesena u zakonskom roku od 15 dana koji je propisan odredbom čl.108.st.2. ZR. Navodio je da je netočno da se kod tuženika vodila tzv. „Plava knjiga“ u koju su radnici upisivali vrijeme dolaska i odlaska na mjesto rada, isticao je da su izvornici predmetnih „Plavih knjiga“ uništeni prilikom poplave u arhivi. Preslike koje je tužitelj dostavio u spis nisu potpisane od strane tužitelja niti drugih osoba, te se kao takve ne mogu smatrati vjerodostojnim. Pojasnio je da su aranžmani djelatnika bili sastavni dio „Plavih knjiga“ koje su uništene u poplavi.

2.2. Nakon što je tužitelj na ročištu održanom 7. listopada 2024. preinačio tužbu u dijelu koji se odnosio na isplatu neisplaćenih plaća, tuženik se protivio preinaci. Nakon što je tužitelj podneskom od 23. listopada 2024. povukao tužbu u dijelu u kojem je potraživao isplatu neisplaćenih plaća od srpnja 2012. do kolovoza 2014., tuženik se podneskom od 7. studenog 2024. naveo da je suglasan s djelomičnim povlačenjem tužbe, te potražuje naknadu troškova za isti.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Ugovor o radu (list spisa 4-5), Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu (list spisa 6), Zahtjev za zaštitu prava radnika (list spisa 7), preslike list br. 82 Prijemne knjige (list spisa 8), preslik povratnice (list spisa 9), Očitovanje tuženika na Zahtjev za zaštitu prava tužitelja (list spisa 10-11), Kolektivni ugovor – Granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost (list spisa 12-19), Izvješće o bolovanju za tužitelja (list spisa 25), dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje upućen tuženiku (list spisa 26), dopis DM-drogerie markt d.o.o. – primjedba na rad zaštitara ZS (list spisa 27), zapisnik o krađi (list spisa 28), platne liste za tužitelja (list spisa 29-62), dopis sindikalnog povjerenika ŽS (list spisa 89 i 129), Angažman djelatnica u poslovnici DM-drogerie markt d.o.o. (list spisa 90 – nisu sve str. obrojčane), I. Aneks Pravilnika o radu društva KLEM SIGURNOST d.o.o. (list spisa 91-116), dopis tuženika PU Zagrebačkoj, Inspektoratu zaštitarskih i detektivskih poslova od 25.8.2011. (list spisa 134), Potvrda HZMO-a (list spisa 135), Potvrda o imenovanju sindikalnog povjerenika Republičkog sindikata radnika Hrvatske s prilogom (list spisa 136-137), zapisnik PU Zagrebačka, Sektora upravnih i inspekcijskih poslova, Inspektorata unutarnjih poslova (list spisa 138-141), nalaz i mišljenje vještaka DV Consulting d.o.o. (list spisa 152-170), izvadci iz Sudskog (list spisa 178-184), dopis Globe Trade Centra s prilozima: račun br. 2932-1133-2011 , specifikacija sati, račun br. 2932- 1747-2011 i specifikacija sati , račun-otpremnica, narudžbenica br.: 201101-01, račun-otpremnica i narudžbenica br.:201102-01, preslik e-mail-a (list spisa 185-204), račun broj 2994-1134-2011 i specifikaciju sati, račun broj 2994-1515-2011 i specifikaciju sati, (list spisa 206-209), e-mail-ovi tuženika upućeni Croatia leasingu d.o.o. (list spisa 210-214), račun broj 2994-1746-2011 i specifikacija sati te preslik e- mail-ovi tuženika Croatia leasingu d.o.o. (list spisa 215-224), račun broj 2994-2094- 2011 i specifikacija sati (list spisa 225-226), platne liste (list spisa 377-379), dopis REGOS-a Zagreb (list spisa 393-395), dopis HZMO-a Osijek (list spisa 396-398), nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 399-404), dopis HZMO-a od 8. listopada 2024. (list spisa 510-511), dopis REGOS-a od 9. listopada 2024. (list spisa 512-519) i Pravilnik o radu (list spisa 525-550) te je saslušao svjedoke LS, SS, GS, KS, ŽS, vještaka, tužitelja i z.z. tuženika ČS. Sud je izvršio uvid u prilog koji nije ulijepljen u omot spisa i to Evidenciju primopredaje dužnosti zaštitara/čuvara.

4. Budući da je tužitelj na ročištu održanom 7. listopada 2024. preinačio toč. III. tužbenog zahtjeva, odnosno da je zahtijevao isplatu neisplaćenih plaća u bruto iznosu od 7.577,76 EUR-a sa zateznim kamatama, a da se tuženik protivio navedenoj preinaci, ovaj sud je sukladno čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. , 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) dopustio preinaku jer je svrsishodna za konačno rješenje odnosa među stankama, te je stoga odlučeno kao pod toč. I/ izreke rješenja.

4.1. Nakon što je tužitelj preinačio tužbu, isti je podneskom od 23. listopada 2024. povukao dio tužbe koji je prethodno preinačio, odnosno tužitelj je povukao dio tužbenog zahtjeva u kojem je potraživao isplatu neisplaćenih bruto plaća u iznosu od 7.577,76 EUR-a sa zateznim kamatama. Tuženik je pristao na navedeno povlačenje, pa je stoga, sud sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a odlučio kao pod toč. II/ izreke rješenja.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi utvrđenja da je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena, te zahtjev tužitelja protiv tuženika radi naknade štete.

7. Među parničnim strankama je sporno je li odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu dopuštena, je li bila obrazložena, te je li tuženik bio dužan provoditi stegovni postupak prije donošenja odluke o izvanrednom otkazu, a sukladno Pravilniku o radu i Aneksu Pravilnika o radu.

8. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je donio presudu broj Pr-190/2011-49 od 16. ožujka 2015., a koju presudu je Županijski sud u Osijeku broj Gž R-166/2015-2 od 6. listopada 2016. potvrdio u toč. I.,II. i IV. izreke prvostupanjske presude, a preinačio u toč. III. i V. izreke prvostupanjske presude.

8.1. Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj Rev 555/019-2 od 15. veljače 2022. ukinuo je presudu Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-166/2015-2 od 6. listopada 2016. u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-190/2011-49 od 16. ožujka 2015. pod st. I. izreke, te je u tom dijelu vraćena drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U navedenoj odluci Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer se drugostupanjski sud uopće nije očitovao na navode kojim tužitelj ukazuje na proturječnost odluke o otkazu i Pravilnika o radu tuženika u pogledu obveze provođenja stegovnog postupka.

8.2. Županijski sud u Osijeku u rješenju broj Gž R-528/2022-3 od 3. studenog 2022. ukinuo je prvostupanjsku presudu broj Pr-190/2011-49 u dijelu pod stavkom I/ izreke i u tom dijelu predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Iz navedene ukidbene odluke proizlazi da je prvostupanjska odluka ukinuta zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka (čl. 369. st. 1. ZPP-a), te je u drugostupanjski sud naveo da će u nastavku postupka prvostupanjski sud ponovno analizirati sav procesni materijal u kontekstu punog opsega mjerodavnog prava te će potom – sukladno ishodu iscrpne analize – donijeti novu odluku.

9. S obzirom na navedene ukidbene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskog suda u Osijeku, ovaj sud vodio računa prilikom donošenja ove odluke o razlozima navedenih ukidbenih odluka kao smjernica za daljnje postupanje. Stoga je ovaj sud analizirao sav procesni materijal koji se odnosio na ukinuti dio presude – utvrđenje nedopuštenom Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, kao i tužiteljevog zahtjeva za naknadu štete.

10. Iz Ugovora o radu sklopljenog između tužitelja i tuženika 7.lipnja 2008. (list spisa 4-5) proizlazi da je tužitelj kod tuženika zaposlen na neodređeno vrijeme, na radnom mjestu zaštitara, te da će radnik raditi puno radno vrijeme u trajanju od 40 sati tjedno. Osnovna bruto plaća zaposlenika iznosi 3.568,44 kn mjesečno, a poslodavac se obvezao tužitelju isplaćivati i stimulativni dio plaće i dodatke na plaću.

11. Iz Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 29. lipnja 2011. (list spisa 6) proizlazi da se tužitelju izvanredno otkazuje ugovor o radu, te da radni odnos prestaje s 29. lipnja 2011., i to zbog povrede obveza radnika iz radnog odnosa, i to zbog neopravdanog zakašnjenja na posao i neopravdanog odlaska s posla prije isteka radnog vremena, te nemarnog ispunjavanja radnih obveza i neprimjerenog odnosa s klijentima na što su se isti žalili a uz opravdanu sumnju mogućeg prouzrokovanja materijalne štete klijentima poslodavca te zbog toga narušavanje povjerenja klijenata prema poslodavcu. Te da navedeno, a osobito jer je radnik zaposlen radi obavljanja poslova privatne zaštite, gore navedeno predstavlja osobito važnu činjenicu zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Sindikalni povjerenik u funkciji RV nije imao primjedbi niti dodatnih prijedloga.

12. Iz Zahtjeva za zaštitu prava radnika od 7. srpnja 2011. sa preslikom Prijemne knjige (list spisa 7 i 8), proizlazi da je tuženik putem Hrvatske pošte d.d. tuženiku podnio Zahtjev za zaštitu prava iz kojeg proizlazi da tužitelj osporava razloge navedene odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu jer se ne navode konkretni razlozi u čemu se sastoje povrede obveza radnika, kao i da iz odluke o otkazu ne proizlazi je li poštivan rok od 15 dana od saznanja za činjenice, te da mu nije omogućeno iznošenje obrane. Tužitelj posebno osporava sve navode iz odluke o otkazu

13. Iz preslike povratnice (list spisa 9) proizlazi da je tuženik primio pismeno tužitelja 11. srpnja 2011.

14. Iz Očitovanja tuženika na Zahtjev za zaštitu prava tužitelja (list spisa 10-11) proizlazi da isti ostaje kod svoje Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužitelju.

15. Iz Izvješća o bolovanju za tužitelja i iz dopisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje upućen tuženiku od 21. lipnja 2011. (list spisa 25 i 26) proizlazi da je tužitelj bio na bolovanju od 20. lipnja 2011. do 26. lipnja 2011.

16. Iz dopisa DM-drogerie markt d.o.o. od 17. lipnja 2011. proizlazi da je predmet navedenog dopisa – primjedba na rad zaštitara ZS (list spisa 27) iz kojeg proizlazi da izražavaju nezadovoljstvo radom djelatnika ZS u poslovnicama dm-drogerie markt d.o.o. u Osijeku. Nadalje, navode da ZS posao zaštitara ne obavlja učinkovito, te da već dulje vrijeme nema rezultata u uočavanju otuđivanja artikala iz poslovnica. Tijekom radnog vremena zapričava djelatnice, te ih ometa u njihovom obavljanju radnih zadataka, također se za vrijeme radnog vremena druži sa poznanicima u poslovnici te puno telefonira za vrijeme obnašanja svojih radnih zadataka, te mole da se navedenog djelatnika više ne raspoređuje u njihove poslovnice.

17. Iz Zapisnik o krađi od 20. lipnja 2011. (list spisa 28) proizlazi da tužitelj sačinio navedeni zapisnik o krađi u poslovnoj jedinci Tehnomarketa.

18. Iz dopisa sindikalnog povjerenika ŽS, u funkciji Radničkog vijeća (list spisa 89 i 129) proizlazi da na postupak poslodavca u slučaju izvanrednog otkaza djelatniku ZS zbog nemarnog ispunjavanja radnih obveza i neprimjerenog odnosa s klijentima, te kašnjenja na posao i odlaska s posla prije kraja vremena, nema nikakvih primjedbi.

19. Iz dopisa tuženika Policijskoj upravi Zagrebačkoj, Inspektoratu zaštitarskih i detektivskih poslova od 25. kolovoza 2011. (list spisa 134) proizlazi da iste obavještavaju da se u periodu od 13. do 15. kolovoza 2011. na adresi [adresa] dogodilo izlijevanje fekalnih i oborinskih voda u prostorima arhive pri čemu je uništen dio arhivske dokumentacije.

20. Iz potvrde o imenovanju sindikalnog povjerenika koju je Republički sindikat radnika Hrvatske dostavio tuženiku s prilogom (list spisa 136-137) proizlazi da je. 2. listopada 2012. Republički sindikat radnika Hrvatske potvrdio tuženiku da su im 3. svibnja 2011. putem e-maila dostavili dojavu da je ŽS sindikalni povjerenik koji vrši funkciju Radničkog vijeća kod tuženika od 3. svibnja 2011.

21. Iz zapisnika Policijske uprave Zagrebačke, Sektora upravnih i inspekcijskih poslova, Inspektorata unutarnjih poslova (list spisa 138-141) proizlazi da je sačinjen 2.listopada 2012. te da je utvrđeno da se u periodu od 13. do 15. kolovoza 2011. dogodilo izlijevanje fekalnih i oborinskih voda u okviru Trgovačkog društva „Klemm Sigurnost“ prilikom čega je uništen dio arhivske građe.

22. Iz dopis REGOS-a Zagreb od 9. prosinca 2014. (list spisa 393-395) proizlaze podaci o iznosu primanja koja su za tužitelja iskazana za razdoblje od mjeseca lipnja 2011.

23. Iz dopisa HZMO-a Osijek od 17. prosinca 2014. (list spisa 396-398) proizlazi da je tužitelj od 30. lipnja 2011. pa do 12. rujna 2011. bio zaposlen u Bremse – za održavanje automobila, a potom kod drugih poslodavaca sve do dana davanja podataka.

24. Iz dopisa HZMO-a od 8. listopada 2024. (list spisa 510-511) proizlazi da je tužitelj bio zaposlen kod više poslodavaca od 30. lipnja 2011. pa do dana davanja podataka.

25. Iz dopisa REGOS-a od 9. listopada 2024. (list spisa 512-519) proizlaze podaci o obračunatim plaćama/naknadama/drugim dohotcima, iznosu obračunatog i uplaćenog doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje.

26. Iz Pravilnika o radu od travnja 2011. a koje je tuženik u spis dostavio tek u ponovljenom postupku, nakon ukidbene odluke Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-528/2022-3 od 3. studenog 2022. (list spisa 525-550) proizlazi da je nije propisana obveza provođenja stegovnog postupka kako je to bilo propisano u Aneksu Pravilnika o radu iz ožujka 2010.

27. Iz iskaza svjedoka LS, a u vezi odlučnih i spornih činjenica u ovom ponovljenom postupku, proizlazi da jedino što zna, a što se tiče povrede radnih dužnosti tužitelja to što je čuo od svog radnog kolege da se poslovođa u DM radnji u "Domi" žalila da je tužitelj znao doći kasnije na posao i otići ranije s posla. Što se tiče obavljanja radnih zadataka, iskazao je da sve poslove obavljaju sukladno Pravilniku o radu te da je svaki posao specifičan na svoj način i da nema nekih posebnih uputa što se tiče zaštitara, jedino što neki rade u civilu a neki u uniformi. To sve ovisi o zahtjevu firme za koju vrše uslugu osiguranja. Nadalje, naveo je da nije preporučljivo razgovarati sa djelatnicima za vrijeme obavljanja zaštite, a isto tako niti razgovarati sa prijateljima, odnosno poznanicima, kao što nije poželjna upotreba telefona niti mobitela. Svaki radnik kada dođe na posao upiše se u knjigu i potpiše vrijeme kad je došao i navede smjenu koju radi. Moguće je da radnik zakasni, ali da upiše u knjigu da je došao na vrijeme. Nema neke posebno određene kontrole što se tiče dolaska na posao. Njegov radni kolega AS radi na poslovima kućnog detektiva i on mu je govorio o dolasku tužitelja na posao.

28. Iz iskaza svjedoka KS proizlazi da još uvijek radi kod tuženika kao detektiv, da je radio u firmi i u vrijeme kada je tužitelj radio u firmi, te da nisu radili na zajedničkim zadacima. Nadalje, naveo je da tužitelj kao radnik nije bio niti dobar, niti loš. Njihov posao je da hvataju lopove, da ne pričaju na telefon, a da tužitelj nije nešto puno lopova uhvatio. Bilo je par pritužbi na tužitelja, nisu nikad radili zajedno pa tako da to točno ne zna. Za pritužbe i ponašanje djelatnika nema neposrednih saznanja, već to zna preko djelatnica. Čuo je da priča na telefon, da nekad s njima priča, da ne obraća baš pažnju na kupce. Iskazao je da je posao obavljao u civilu, posao im je bio da ih se ne vidi, trebao se ponašati kao i svaka mušterija u trgovini, u svrhu da prikriju njihovo djelovanje. U konkretnom trenutku također smiju pristupiti trgovkinji i priupitat ju nešto, odnosno započeti komunikaciju sa istom, primjerice, kakva je šminka i sl. To je upit, a ne razgovor. Na poslu nije imao službeni mobitel, a nije mu poznato da li je tužitelj imao službeni mobitel. Iskazao je da mu je djelatnica DM davala pritužbe na ponašanje klijenta, da je bio upoznat sa Pravilnikom o radu i sadržaju istog. Pravilnikom nije bilo propisano da se smiju ponašati na način da razgovaraju sa djelatnicima, odnosno klijentima. Od djelatnika tuženika nisu nikad dobili uputu da smiju razgovarati sa djelatnicima, a sve iz razloga da bi se prikrili u trgovini. Ima saznanja da je tužitelj sačinio zapisnik o krađi koju nije evidentirao, bila je krađa u Tehnomarketu, tužitelj je bio na bolovanju, napisao je krađa, misli da je bilo riječi o laptopu. Čuo je od djelatnice DM da je tužitelj razgovarao sa poznanicima u trgovini, baš i nije im bilo dozvoljeno da pričaju sa poznanicima u trgovini.

29. Iz iskaza svjedoka ŽS proizlazi da je njegov posao zaštita na radu, te je i nadalje sindikalni povjerenik u funkciji Radničkog vijeća. Naveo je da su razlozi bili predočeni njima u vidu dopisa od klijenata kod kojih su vršili zaštitarsku službu. U su se klijenti žalili da tužitelj razgovara sa njihovim djelatnicima, da ih ometa u radu, te također da u vrijeme kada bi trebalo uočavati događanja u trgovini da isti obavlja razgovor u privatne svrhe. Također je bio upoznat da je bilo nekoliko upozorenja zbog ranijeg odlaska s posla, te produžavanja pauze. Također klijenti su se žalili da tužitelj ne uočava osobu koja je u pokušaju krađe u trgovini. Nadalje, naveo je da je bio upoznat da je riječ o izvanrednom otkazu. Obraćao je pažnju na datume dopisa u kojima su bili navođeni razlozi za otkaz, te je iskazao da je zadnji dopis bio u roku, dok su ostali dopisi bili od prije. Nije vidio da u odluci ne stoji ni jedan činjenično obrazloženi razlog za otkaz, otkaz je bio utemeljen na onome što stoji u dopisima. Iskazao je da je imenovan za sindikalnog povjerenika u petom mjesecu 2011. Poslodavac je bio obaviješten o njegovom imenovanju, sindikat je to poslao putem e- maila. Povrede koje se odnose na tužitelja bile bi teže povrede budući se odnose na mogućnost gubitka samog klijenta. Iskazao je da su ti razlozi bili razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu jer su se opetovano ponavljali. Gospodin ČS je nazivao djelatnike te ih je usmeno upozoravao. Jednom je bio prisutan kada je tužitelj upozoren zbog ranijeg odlaska sa posla.

30. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika ČS proizlazi da je član uprave kod tuženika i da radi na poslovima direktora tjelesne zaštite. Iskazao je da su njemu iz DM-a u pismenom obliku dali primjedbe na rad tužitelja u šestom mjesecu 2011., te su bile navedene nepravilnosti vezano uz rad i to kao učestalo telefoniranje, nedolazak točno na radno mjesto u određeno vrijeme, da svoj posao ne obavlja učinkovito, da nema rezultata uočavanja otuđivanja artikla kako je to navedeno u tom dopisu. Osim tog dopisa iskazao je da nema drugih ili dodatnih saznanja u vezi primjedbi na rad. Zbog toga pisanog dopisa tužitelj nije zadovoljio u filijali i zbog toga je donesena odluka o otkazu, a osim toga postojale su nepravilnosti u vezi bolovanja. Telefonski je razgovarao sa zaštitarom i on mu je rekao da će se popraviti, zbog toga što je tužitelj vođen pod bolovanjem, a obavljao je rad. Osim toga usmeno je razgovarao sa menadžerom VS tako da mu je rekao da zaštitar ne radi pravilno i da ga on ne želi u toj poslovnici. Odlučio je tamo ga više ne raspoređivati iako je rekao menadžeru da će se potruditi na kvalitetniji rad zaštitara. Priložio je očitovanje Radničkog vijeća od 29. lipnja 2011., te je iskazao da mu nije poznato zašto u odluci nije upisan ovaj postupak savjetovanja. Što se tiče konkretnih razloga za otkaz može reći da tužitelj radi poslove kućnog detektiva, te da je napravio teže povrede radnih dužnosti koje je DM naveo, te je iskazao da tužitelja nije imao gdje staviti na koju drugu poziciju. Nadalje, naveo je da mu je bilo neobično što je tužitelj sastavio zapisnik o krađi, a bio je na bolovanju, te da to nije smio učiniti. Primjedbe od klijenata na rad zaštitara, uvijek dobiju u pisanom obliku. Iskazao je da je osim navedenog u dopisu DM-a razlog za otkaz bila je i zloupotreba bolovanja. Smatra da se radi o grubom kršenju radnih obveza zbog kojih radni odnos nije moguć.

31. Iz iskaza svjedoka SS, a u vezi odlučnih i spornih činjenica u ovom ponovljenom postupku, proizlazi da je sa tužiteljem zajedno radio. Toliko koliko ga je vidio nije primijetio ništa neprimjereno u radu tužitelja za vrijeme radnog vremena. Nitko se nije nikada žalio koliko on zna na rad tužitelja. Koliko on zna, uvijek je bilo sve u redu. Nadalje, naveo je da nema saznanja o krađi koja se dogodila 20. lipnja 2011. u trgovini Tehnomarket, te da se trenutno ne može sjetiti obzirom da je bilo previše toga. Zna da je tužitelj bio na bolovanju ali, ne zna u kojem konkretno vremenskom periodu, te ne zna zbog čega je bio na bolovanju.

32. Iz iskaza svjedoka GS, a u vezi odlučnih i spornih činjenica u ovom ponovljenom postupku, proizlazi da je bio zaposlen sa tužiteljem, te da koliko on zna da je bio dobar radnik, da je uredno obavljao radne zadatke i radne obveze. Nije čuo nikada nekakve pritužbe u svezi rada tužitelja. Smatra da je tužitelj uredno ispunjavao svoje obveze zato što nije čuo nikakve pritužbe na njega, te otud ima saznanje da je tužitelj uredno ispunjavao svoje obveze. Kad bi poslovođa određene radnje imao primjedbe na rad, isto ne bi bilo upućeno radniku nego poslodavcu. Nadalje, naveo je da o krađi u Tehno marketu koja se dogodila u lipnju 2011. kada su ukrali laptop nema nekih saznanja, jer nije radio taj dan. Nije siguran ali misli da je laptop ukraden do 3 sata, a oni su održavali od 15 sati. Prije toga su radili 12 sati, odnosno od 9 ujutro do 9 navečer. Ima saznanja obzirom da su zajedno radili da je tužitelj bio na bolovanju u lipnju 2011. ali zbog čega ne zna.

33. Iz iskaza tužitelja proizlazi da ga prije odluke o izvanrednom otkazu poslodavac nije usmeno zvao radi davanja obrane, niti je prije te odluke bilo nekakvih primjedbi. Obavljao je poslove zaštitara u civilu po centrima DM, Hervis, Miller, tako da je u slučaju nekakvih nepravilnosti kontaktirao s voditeljima centra i o tome usmeno ili telefonski obavijestio gospodina ČS. Iskazao je da je bilo primjedbi na propuste kolege US i to u poslovnici 023 DM kod Šetača, te su njemu o tome govorili voditelji ili zamjenici, te je bilo slučajeva kada je u poslovnici zaspao tijekom radnog vremena. O tome je s njim razgovarao, te je rekao da je bio umoran zbog toga što je radio velik broj sati bez odmora, pa čak i 12 sati tijekom dana, te je o tome obavijestio gospodina ČS i prema njegovom naputku to je napisao i poslao e-mailom. Što se tiče uputa dobili su pisanu obavijest kako postupati sa prijenosom novca, a o njihovom ponašanju na poslu nije nitko ništa posebno rekao. Što se tiče upotrebe telefona na radnom mjestu, koristio je svoj mobitel za potrebe tvrtke i tražio je od poslodavca trošak, ali nije dobio naknadu tog troška. Nije imao saznanja o tome da bi klijenti imali nekakvih primjedbi na njegov rad i o tome izvijestili njegovog poslodavca. Nije obavljao nikakve privatne razgovore sa djelatnicama trgovina, već samo ukoliko bi to bilo potrebno zbog posla kada bi radnice rekle da postoji opasnost od krađe pa su se tada bazirali na kupce koji su bili sumnjivi prodavačima, obzirom da su uglavnom bili u trgovinama kada dođe roba. Nadalje, naveo je da su u prodavaonicama, pa tako i u DM-u uglavnom uhvatili počinitelja, pa je i on imao takva iskustva. Pojasnio je da se ne može se reći da bi bio nekakav pravilan broj što se tiče otuđenja robe, tako da je mjesečno moglo biti 3-4 slučaja ili samo jedan, a pravilo je da tek kada kupac uzme robu i stavi u džep i prođe blagajnu da se tada vrši provjera, te je primjerice u DM-u pravilo da se zove policija bez obzira na vrijednost. Naveo je da je sastavljao Zapisnik o krađi dana 20. lipnja 2011. iako je bio na bolovanju. On se odazvao pozivu djelatnika PS koji mu je rekao da je u toj trgovini otuđen laptop, te je došla i policija. U Tehnomarketu je bilo pravilo da se ne mora uvijek zvati policija ukoliko je počinitelj podmirio štetu tako da se u tom slučaju napiše zapisnik uz napomenu da nije zvana policija. Iskazao je da je svega jednom dobio pritužbu od klijenta da bi radnik razgovarao na telefon. Kao voditelj dobio je pritužbe da zaštitari razgovaraju s poznanicima, odnosno djelatnicima. Njima kao zaštitarima nije dozvoljeno razgovarati na mobitel, odnosno za vrijeme radnog vremena s poznanicima ili djelatnicima. U takvom bi slučaju upozorio zaštitare na te propuste i da više to ne čine. Zapisnik o krađi se sastavlja odmah čim dođe do krađe, a u slučaju sprečavanja krađe dobiju određenu nagradu. Na bolovanje je otišao zbog kralježnice, te je otišao po nekakve lijekove, odnosno terapiju. Nije kontaktirao nekog od tuženika zbog toga što je voditelj Tehnogradnje tražio da on tamo radi te je kontrolirao video-nadzor koji je tamo bio. Iskazao je da mu se ponovo pogoršalo stanje kralježnice te je dana 20. lipnja 2011. ponovo bio privremeno nesposoban za rad i o tome je obavijestio tuženika telefonom.

34. Iskaze svjedoka LS i RS sud je ocijenio vjerodostojnima, jer su međusobno sukladni i iskazuju o pritužbama djelatnika DM-a na rad tužitelja, koja predstavljaju posredna saznanja.

35. Nadalje, iskaz svjedoka ŽS sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je sindikalni povjerenik u funkciji Radničkog vijeća, te da su mu razlozi za otkaz predočeni u vidu dopisa, jer je u tom dijelu njegov iskaz u skladu s dopisom Republičkog sindikata radnika Hrvatske (list spisa 136 - 137).

35.1. Međutim, iskaz svjedoka ŽS sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je bilo više pritužbi – dopisa na rad tužitelja a koje su mu dostavljene, kao i nekoliko upozorenja zbog ranijeg odlaska s posla, koja su se opetovano ponavljala. Naime, spisu priliježe samo dopis dm-drogerie markt d.d., ne i više dopisa, a u navedenom dopisu se ne podnosi pritužba na dolaske i odlaske tužitelja s posla i na posao, a kako to navodi svjedok u svom iskazu. Isto tako, iz iskaza svjedoka OS koji je neposredno nadređeni tužitelju ne proizlazi da je tužitelju dao (više) upozorenja zbog ranijeg odlaska s posla, nego da je s tužiteljem telefonski razgovarao i on mu je rekao da će se popraviti, zbog toga što je tužitelj vođen pod bolovanjem, a obavljao je rad.

36. Iskaz svjedoka ČS sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da su iz DM-a u pismenom obliku dali primjedbe na rad tužitelja u šestom mjesecu, svoj posao ne obavlja učinkovito, da nema rezultata uočavanja otuđivanja artikla kako je to navedeno u tom dopisu, kao i da osim tog dopisa nema drugih ili dodatnih saznanja u vezi primjedbi na rad, jer je iskaz svjedoka u tom dijelu jasan, bez proturječnosti i nejasnoća i u skladu s dopisom dm-drogerie markt d.o.o. Isto tako, sud je ocijenio vjerodostojnim iskaz svjedoka ČS i u dijelu u kojem je naveo da primjedbe od klijenata na rad zaštitara dobiju u pisanom obliku.

36.1. Međutim, iskaz svjedoka ČS sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je u dopisu dm-drogerie markt d.o.o. navedeno i da tužitelj na radno mjesto u ne dolazi u točno određeno vrijeme, jer navedeno ne proizlazi iz navedenog dopisa. Isto tako, iskaz svjedoka ČS sud je ocijenio nevjerodostojnim i u dijelu u kojem je naveo da je razlog za otkaz bila i zloupotreba bolovanja, jer navedeno ne proizlazi iz Odluke o izvanrednom otkazu.

37. Iskaz svjedoka ES i GS sud je ocijenio vjerodostojnim, jer su jasni, a i svjedoci su iskazivali o svojim osobnim iskustvima i saznanjima u vezi rada i izvršavanja radnih zadataka od strane tužitelja.

38. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim. Naime, u dijelu u kojem tužitelj iskazuje da ga usmeno nitko nije pozvao na iznošenje obrane prije nego je dobio izvanredni otkaz ugovora o radu iskaz je u skladu s iskazom zakonskog zastupnika tuženika ČS iz kojeg ne proizlazi da je tužitelja pozvao na iznošenje obrane prije nego mu je uručen izvanredni otkaz ugovora o radu, a u vezi razloga navedenih u odluci o otkazu. Nadalje, iskaz tužitelja u dijelu u kojem iskazuje o tome da nije imao saznanja da bi klijenti imali primjedbe na njegov rad je u skladu s iskazom zakonskog zastupnika tuženika iz kojeg ne proizlazi da je tužitelj bio obaviješten o primjedbama na njegov rad bilo od klijenata tuženika bilo od tuženika. Bitno je istaknuti da je zakonski zastupnik tuženika ČS iskazivao da je s tužiteljem obavio telefonski razgovor ali zbog nepravilnosti u pogledu bolovanja.

39. Tuženik se protivio vjerodostojnosti podneska Policijske uprave zagrebačke, kao i zapisnika Policijske uprave zagrebačke kojim su obavijestili o uništenim stvarima u poplavi od 25. kolovoza 2011. jer ne sadrži prijemni žig policije, te ga je tuženik smatrao sačinjenim samo za potrebe ovog postupka. Isto tako, navodio je da dopis Republičkog Sindikata radnika Hrvatske nosi datum 2. listopada 2012. no da se u istom retroaktivno navodi da je ŽS od dana 3. svibnja 2011. sindikalni povjerenik. Predmetne dokaze sud je u postupku prihvatio kao vjerodostojne i istinite. Ovo stoga što vjeruje da je tuženik sastavio dopis, te zapisnik Policijske uprave zagrebačke smatra vjerodostojnim dokumentom. Također e-mail potvrđuje da je ŽS imenovan povjerenikom.

40. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je utvrdio:

- da je tužitelj u roku od 15 dana od dana dostave Odluke o izvanrednom otkazu od 29. lipnja 2011. podnio zahtjev za zaštitu prava (7. srpnja 2011.), a koju Zahtjev je tuženik primio 9. srpnja 2011., na koji je tuženik odgovorio 2. kolovoza 2011., a tužitelj je tužbu podnio 3. kolovoza 2011., odnosno unutar rokova iz čl. 129. st. 1. i 2. Zakona o radu Narodne novine“ broj 149/2009. i 61/2011. u nastavku: ZR),

- da je tužitelj 29. lipnja 2011. dobio izvanredni otkaz ugovora o radu,

- da je u odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu navedeno da se otkaz daje zbog povrede obveza radnika iz radnog odnosa:

- i to zbog neopravdanog zakašnjenja na posao i neopravdanog odlaska s posla prije isteka radnog vremena,

- nemarnog ispunjavanja radnih obveza

- neprimjerenog odnosa s klijentima na što su se isti žalili a uz opravdanu sumnju mogućeg prouzrokovanja materijalne štete klijentima poslodavca te zbog toga narušavanje povjerenja klijenata prema poslodavcu, te da sve navedeno predstavlja osobito važnu činjenicu zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć,

- da je dm-drogerie markt d.o.o. od 17. lipnja 2011. poslala dopis tuženiku u kojem je navedeno da izražavaju nezadovoljstvo radom djelatnika ZS Čegrlja u poslovnicama dm-drogerie markt d.o.o. u Osijeku, jer posao zaštitara ne obavlja učinkovito, te da već dulje vrijeme nema rezultata u uočavanju otuđivanja artikala iz poslovnica. Tijekom radnog vremena zapričava djelatnice, te ih ometa u njihovom obavljanju radnih zadataka, također se za vrijeme radnog vremena druži sa poznanicima u poslovnici te puno telefonira za vrijeme obnašanja svojih radnih zadataka, te mole da se navedenog djelatnika više ne raspoređuje u njihove poslovnice,

- tuženik je u roku od 15 dana od saznanja za povrede radih obveza sadržane u dopisu dm-drogerie markt d.o.o. otkazao tužitelju ugovor o radu a sukladno čl. 108. st. 2. ZR-a,

- da tuženik nakon što je primio primjedbu dm-drogerie markt d.o.o. nije pozvao tužitelja da se očituje u vezi s navedenim, niti ga je pozvao na iznošenje obrane prije izvanrednog otkaza ugovora o radu,

-da tužitelj nije bio obaviješten od strane klijenata tuženika niti od strane tuženika o primjedbama na njegov rad (a u vezi razloga navedenih u odluci o otkazu ugovora o radu),

-da je tuženik obavio razgovor s tužiteljem u vezi nepravilnosti s bolovanjem ali da iste nisu navedene u odluci o otkazu ugovora o radu kao razlog otkazivanja,

-da u dopisu dm-drogerie markt d.o.o. od 17. lipnja 2011. nije navedeno da tužitelj kasni na posao ili ranije odlazi na posao, a što je navedeno kao razlog za otkaz u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu,

- da se sindikalni povjerenik u ulozi Radničkog vijeća nije protivio otkazu tužitelju.

41. Odredbom čl. 108. st. 1. i 2. ZR-a propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

41.1. Odredbom čl. 111. st. 2. ZR-a propisano je da prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to ne čini.

41.2. Odredbom čl. 131. st. 3. ZR-a propisano je da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

42. Nadalje, kao što je već prethodno navedeno, zakonski zastupnik tuženika ČS je u svom iskazu naveo da je telefonski razgovarao s tužiteljem u vezi nepravilnosti o bolovanju. Nepravilnosti u vezi bolovanja i sačinjavanja Zapisnika o krađi u Tehnomakretu od strane tužitelja u vrijeme kada je tužitelj na bolovanju, u Odluci o izvanrednom otkazu uopće nije navedeno kao razlog otkaza, pa ovaj sud postojanje i opravdanost navedene povrede nije utvrđivao, nego je sud utvrđivao samo postojanje povreda radnih obveza navedenih u odluci o otkazu ugovora o radu.

43. U vezi prvo navedenog razloga za otkaz u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu – neopravdano zakašnjenje na posao i neopravdani odlazak s posla prije isteka radnog vremena, potrebno je reći da navedena povreda nije sadržana kao primjedba na rad tužitelja u dopisu dm-drogerie markt d.o.o. Nadalje, tuženik, na kojemu je teret dokaza, nije dokazao, kada i kod kojih klijenata tuženika je tužitelj činio navedene povrede, te kad je tuženik za iste saznao a kako bi sud mogao utvrditi je li otkazao tužitelju ugovor o radu po proteku roka od 15 dana od saznanja za navedenu činjenicu na kojoj se otkaz temelji. Imajući na umu prednje navedeno, ovaj sud utvrdio da tuženik nije dokazao povredu obveze iz radnog odnosa – neopravdano zakašnjenje i neopravdani odlazak s posla prije isteka radnog vremena.

44. Nadalje, u vezi drugo i treće navedene povrede obveze iz radnog odnosa sadržane u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu - nemarnog ispunjavanja radnih obveza i neprimjerenog odnosa s klijentima na što su se isti žalili a uz opravdanu sumnju mogućeg prouzrokovanja materijalne štete klijentima poslodavca te zbog toga narušavanje povjerenja klijenata prema poslodavcu, potrebno je reći da su to koji razlozi su navedeni u dopisu dm-drogerie markt d.o.o. Svjedok ČS u svom iskazu navodi da osim tog dopisa dm-drogerie markt nije imao drugih saznanja o primjedbama na rad tužitelja. Dakle, tuženik svoju odluku o otkazu temelji na dopisu dm-drogerie markt d.o.o. o navodim povredama radnih obveza od strane tužitelja.

44.1. Tijekom postupka tužitelj je osporavao navedene povrede, te je navodio da su povrede samo paušalno navedene. Tuženik da bi dokazao opravdanost razloga za otkaz predložio je saslušanje kao svjedoka (ŽS, RS i LS) a koji nisu imali neposredna saznanja o mjestu, vremenu i načinu na koji je tužitelj navodno kršio obveze iz radnog odnosa. Potrebno je reći da je svjedok ČS u svom iskazu naveo da su primjedbe na rad uvijek dobivane u pisanom obliku, a u spis je priložena samo primjedba dm-drogerie markt d.o.o. a ne i drugih klijenata. Stoga, prema ocjeni ovoga suda, tuženik na kojemu je teret dokazivanja opravdanosti razloga za otkaz, nije dokazao postojanje i opravdanost navedenih razloga razloga.

45. Slijedom svega navedenoga, tuženik nije dokazao opravdanost za izvanredni otkaz ugovora o radu, pa stoga nije dokazao niti postojanje osobito važne činjenice zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć, pa je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena.

46. Nadalje, prema ocjeni ovoga suda kada je klijent tuženika (dm-drogerie markt d.o.o.) imao primjedbi na rad tužitelja, tuženik je bio dužan omogućiti tužitelju da iznese svoju obranu, jer prihvaćanjem navoda samo klijenta tuženika, tužitelj se stavlja u neravnopravni položaj i onemogućava se u iznošenju obrane i očitovanja na navodne povrede radne obveze. U vezi s navedenim potrebno je reći da svjedok ČS navodi samo da je s tužiteljem razgovarao u vezi nepravilnosti korištenja bolovanja – a koji nije jedan od razloga navedenih kao razloga zbog kojih se otkazuje ugovor o radu.

46.1. Osim toga, tuženik nije tijekom postupka navodio okolnosti zbog kojih ne bi bilo opravdano očekivati od poslodavca da tužitelju omogući iznošenje obrane (list spisa 111. st.2. ZR-a), tim više što je tužitelju otkazao ugovor o radu po proteku 12 dana od primitka navedenog dopisa dm-drogerie markt d.o.o.

46.2. Dakle, tuženik nije omogućio tužitelju da iznese obranu prije otkazivanja, a što je prema ocjeni ovoga suda bio dužan, jer ne postoje okolnosti zbog kojih to ne bi bilo opravdano očekivati od poslodavca (čl. 111. st. 2. ZR-a). Stoga je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena i zbog onemogućavanja tuženika na iznošenje obrane.

47. Odredbom čl. 112. st. 2. ZR-a propisano je da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

47.1. Nadalje, tužitelj je tijekom postupka isticao i da odluka o otkazu ugovora o radu nije obrazložena. Prama mišljenju ovoga suda, da bi odluka o otkazu bila obrazložena mora se na jasan i nedvojben način radniku kojem se otkazuje ugovor o radu učiniti vidljivim o kojoj se povredi obveze iz radnog odnosa radi ili koja je to osobito važna činjenica zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Dakle, odluka o otkazu mora biti zasnovana na izričito i jasno utvrđenim činjenicama zbog kojih se radniku - tužitelju daje otkaz (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 567/2016 od 15. prosinca 2021). Prema mišljenju ovoga suda razlozi navedeni u odluci otkazu sadrže samo uopćeno pozivanje tuženika na povrede tužitelja (npr. nemarno ispunjavanje radnih obveza i neprimjeren odnos s klijentima,), odnosno odluka o otkazu ne sadrži izričite i jasne činjenice kada i na koji način je tužitelj činio povrede radnih obveza koje su navedene u Odluci o izvanrednom otkazu. Dakle, ovaj sud je zaključio da odluka o otkazu nije obrazložena te je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu i iz tih razloga nedopuštena.

48. Nadalje, budući da je prvostupanjska presuda donesena u ovom predmetu broj Pr-190/2011-49 ukinuta rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-528/2022-3 od 3. studenog 2022., te imajući na razloge ukidbenih odluka i to odluke Županijskog suda u Osijeku i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 555/019-2 od 15. veljače 2022. ovaj sud je analizirao sav procesni materijal koji se odnosio na ukinuti dio presude – utvrđenje nedopuštenom Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, kao i tužiteljevog zahtjeva za naknadu štete, kao i očitovanje u vezi proturječnosti odluke o otkazu i I. Aneksa Pravilnika o radu tuženika u pogledu obveze provođenja stegovnog postupka.

49. Iz I. Aneks Pravilnika o radu društva KLEM SIGURNOST d.o.o. od ožujka 2010. (list spisa 91-116) proizlazi da je u članku 54. navedeno da u slučaju da se utvrdi da je radnik počinio tešku ili ozbiljnu povredu ugovora o radu, provodi se odgovarajući stegovni postupak koji između ostalog, osim izricanja stegovnih mjera propisanih pravilnikom može rezultirati jednostranim otkazivanjem ugovora o radu radniku od strane poslodavca na način propisan Zakonom o radu.

49.1. Nadalje u čl. 55. I. Aneksa Pravilnika o radu propisano je da se težim povredama obveza iz radnog odnosa, zbog kojih poslodavac može pokrenuti stegovni postupak i izreći neku od stegovnih mjera odnosno jednostrano otkazati ugovor o radu radniku smatraju povrede (taksativno je navedeno 55 povreda), a neke od povreda su: - neopravdano zakašnjenje na posao, neopravdan odlazak s posla prije isteka radnog vremena (2.), neuredno, nepravovremeno ili nemarno ispunjavanje radni obveza (8.), neprimjeren odnos s klijentima (9.).

49.2. U čl. 56. I. Aneksa Pravilnika o radu propisano je da se za uzastopno ponavljanje lakših i za činjenje težih povreda obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom provodi se stegovni postupak nad radnikom koji je povrede počinio. Stegovni postupak provodi direktor pravnih, kadrovskih i općih poslova ili nadležni direktor sektora odnosno instruktor ili druga osoba koju za taj postupak ovlasti direktor društva. Obveza je radnika dati pisanu izjavu ili izjavu na Zapisnik o okolnostima za koje ga tereti poslodavac.

49.3. U konkretnom slučaju tuženik je u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu naveo da je tuženik počinio povrede obveza iz radnog odnosa a koje predstavljaju teže povrede obveza iz radnog odnosa iz čl. 55. toč. 2., 8. i 9. I. Aneksa Pravilnika o radu, pa je po ocjeni ovoga suda tuženik bio dužan postupiti sukladno 56. I. Aneksa Pravilnika, odnosno provesti stegovni postupak. Tuženik tijekom postupka nije navodnio niti predlagao dokaze kojima bi dokazao da je provodio stegovni postupak. Stoga, Odluka o izvanrednom otkazu je nedopuštena i zbog navedenog razloga, odnosno iz razloga što tuženik nije postupio po čl. 56. I. Aneksa Pravilnika o radu kada je već smatrao da je tužitelj počinio teže povrede obveza iz radnog odnosa.

50. Nadalje, potrebno je reći da je nakon ukidbenog rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-528/2022-3 od 3. studenog 2022., sud je proveo novu glavnu raspravu, a sukladno čl. 117. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19; u nastavku; ZIDZPP-a) kojom je propisano da će se odredba čl. 66. toga zakona primjenjivati i na postupke u tijeku. Odredbom čl. 66. ZIDZPP-a propisano je da se članak 377. st. 1. mijenja i glasi:

Prvostupanjski sud je dužan provesti novu glavnu raspravu, a novi prethodni postupak samo ako je do povrede zbog koje je ukinuta presuda došlo u tijeku prethodnog postupka. Dakle, kako u konkretnom slučaju do povrede zbog kojeg je ukinuta prvostupanjska presuda nije došlo u tijeku prethodnog postupka, ovaj sud je proveo novu glavnu raspravu. Na novoj glavnoj raspravi održanoj 7. listopada 2024. tuženik je predložio dokaz - Pravilnik o radu iz travnja 2011. a koji je bio na snazi u vrijeme kada je tužitelju otkazan ugovor o radu. Kao razlog zašto prije nije dostavljen navedeni Pravilnik o radu iz travnja 2011. tuženik je naveo da je tek u žalbi tužitelj osporavao nezakonitost provedbe postupka otkazivanja Ugovora o radu, a da je tijekom prvostupanjskog postupka isticao da se na tužitelja primjenjuje Granski kolektivni ugovor pa je tuženik vezano za isto dostavio Aneks I. Pravilnika o radu iz ožujka 2010. Tuženik je navedeni Aneks Pravilnika o radu dostavio kao dokaz da se na istog ne primjenjuje kolektivni ugovor.

50.1. Nije točan navedeni navod tuženika s ročišta 7. listopada 2024., jer je tužitelj još u tužbi, kao i na ročištu 15. prosinca 2011. predlagao da se dostavi Pravilnik o radu, a kako bi se utvrdile povrede obveza iz radnog odnosa, te je iz tog razloga sud naložio tuženiku da dostavi Pravilnik o radu.

51. Tuženik na kojemu je teret dokaza opravdanosti razloga za otkaz dužan je dokazati da su razlozi za otkaz bili opravdani, kao i da je prilikom donošenja Odluke o otkazu poštivao propisanu proceduru Pravilnikom o radu, I. Aneksom Pravilnika o radu i Zakona o radu. Odnosno, tuženik nije imao opravdani razlog zbog kojega navedeni Pravilnik o radu iz travnja 2011. nije dostavio sudu u postupku do donošenja prvostupanjske presude broj Pr-190/2011-49. Stoga sud ne može temeljiti odluku na Pravilniku o radu iz travnja 2011. a koji je predložen prvi puta na glavnoj raspravi u ponovljenom postupku.

52. Slijedom svega navedenoga, ovaj sud je utvrdio da je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 29. lipnja 2011. nedopuštena, te je odlučeno kao pod toč. I/ izreke presude.

53. Odredbom čl. 117. st.1. ZR-a propisano je da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osamnaest mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koja terete radnika.

54. Budući da je tužitelju ugovor o radu otkazan uz shvaćanje poslodavca da je teško povrijedio radne obveze, sve uz izraz njegovog i očito jakog nepovjerenja prema tužiteljevoj savjesnosti i poštivanju radnih obveza, ovaj sud je sukladno čl. 117. st.1. ZR-a raskinuo ugovor o radu s danom 29. lipnja 2011., jer je tužitelj u radnom odnosu kod drugog poslodavca bio već 30. lipnja 2011. a što proizlazi iz potvrde HZMO-a, a imajući na umu i prijedlog tužitelja iz dopisa od 23. listopada 2024. (list spisa 398).

55. Nadalje, budući da je tužitelju neopuštenom i nezakonitom Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu otkazan ugovor o radu, tužitelj ima pravo na naknadu štete. Prilikom određivanja visine naknade štete sud je uzeo u obzir da je tužitelj kod tuženika, u vrijeme otkaza ugovora o radu, radilo tri godine, te da je otkaz ugovor o radu nedopušten. Visinu mjesečne plaće sud je utvrdio na temelju toč. 9. Ugovora o radu (list spisa 4) iz kojeg proizlazi da je tužiteljeva mjesečna bruto plaća iznosila 3.568,55 kn. Sud je tužitelju sukladno čl. 117. ZR-a dosudio naknadu štete u visini šest mjesečnih plaća, a što bi činilo iznos od 21.410,64 kn, odnosno iznos od 2.841,68 EUR-a.

56. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. II/ izreke presude.

57. U vezi naknade troškova postupka potrebno je reći da je tužitelj u sporu djelomično uspio. Naime, tužitelj je tijekom cijelog postupka potraživao i isplatu neisplaćenih plaća od srpnja 2012. do kolovoza 2014., a koji dio tužbenog zahtjeva je tužitelj povukao podneskom od 23. listopada 2024., tuženik je pristao na povlačenje te je sud donio rješenje kojim se utvrđuje da je tužba u navedenom dijelu povučena.

57.1. Budući je u konkretnom slučaju riječ o djelomičnom povlačenju koje nema za posljedicu okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom, već se procesna aktivnost nastavlja tako da u trenutku smanjenja tužbenog zahtjeva ukupni troškovi i konačni uspjeh u sporu još nisu poznati, o naknadi troškova koji se odnose na smanjeni dio tužbenog zahtjeva ovaj sud je odlučio s obzirom na konačno postavljeni tužbeni zahtjev i srazmjerno uspjehu u parnici (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1330/2021-2 od 12. lipnja 2024.).

58. U ponovljenom postupku, sud je odlučivao o sljedećima zahtjevima tužitelja, i to zahtjevom da se utvrdi da je Odluka o izvanrednom otkazu nedopuštena i nezakonita, da se odredi raskid radnog odnosa, da se tužitelju dosudi naknada štete, te zahtjev za isplatu neisplaćenih plaća od srpnja 2012. do kolovoza 2014.

58.1. Konačno postavljeni tužbeni zahtjev u odnosu na naknadu štete iznosio je 2.841,68 EUR-a, dok je do ročišta 7. listopada 2024. zahtjev za neisplatu plaća iznosio je 3.568,44 kn bruto mjesečno sa zateznim kamatama, te je na ročištu 7. listopada tužitelj povećao navedeni dio tužbenog zahtjeva na iznos od 7.577,76 EUR-a sa zateznim kamatama, a koji je potom povukao podneskom od 23. listopada 2024. Ovom presudom sud je usvojio tužbeni zahtjev te je utvrdio da je Odluka o izvanrednom otkazu bila nedopuštena, utvrdio dan prestanaka radnog odnosa s 29. lipnja 2011. te je dosudio naknadu štete u iznosu od 2.841,68 EUR-a.

58.2. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako stranka djelomično uspije u parnicu, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u pogledu dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva.

58.3. Imajući na umu sve navedene zahtjeve, te da je tuženik tijekom postupka osporavao osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj s osnovom uspio 75% te je s visinom uspio 37%, što iznosi 112% podijeljeno s dva iznosi 56%, odnosno uspjeh tužitelja iznosi 56% a uspjeh tuženika iznosi 44%.

58.4. Nadalje, od uspjeha tužitelja koja je u većoj mjeri uspio u sporu oduzet je postotak uspjeha tuženika, pa uspjeh tužitelja iznosi 12%. Tužitelju je priznat trošak prijedloga za reviziju u iznosu od 150 bodova sukladno Tbr. 10. toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), te trošak zastupanja na ročištu održanom 7. listopada 2024. i 25. studenog 2024. u iznosu od 100 bodova sukladno Tbr.9. toč. 1. Tarife, te trošak sastava podneska od 23. listopada 2024. i 12. studenog 2024. u iznosu od 100 bodova za svaki podnesak sukladno Tbr.8. toč. 1. Tarife, što sveukupno iznosi 550 bodova, odnosno 1.100,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.275,00 EUR-a. Budući da je tužitelj u sporu uspio 12% pripada mu naknada troška postupka u iznosu od 153,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 8. siječnja 2025. pa do isplate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) u vezi čl. 29. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („ Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 94/14., 55/16., 73/17. i 131/20. i 114/22., u nastavku: OZ). Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. III/ izreke.

58.5. Sud tužitelju nije priznao trošak sastava žalbe na prvostupanjsku presudu jer sukladno čl. 166. st. 1. i 2. ZPP-a o tom zahtjevu odlučuje drugostupanjski sudk kada potvrđuje i preinačuje prvostupanjsku odluku, a što je učinio Županijski sud u Osijeku broj Gž R-166/2015-2 od 6. listopada 2015. Ovdje je potrebno reći da u ukidbenoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije ukinuta odluka o troškovima postupka, a odluka o troškovima postupka nije ukinuta niti u odlukom Gž R-528/2022-3. Tužitelj tijekom postupka nije plaćao sudske pristojbe, pa mu stoga iste sud nije niti dosudio. Osijek, 8. siječnja 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika