Republika Hrvatska

Županijski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1278/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Branke Ježek Mjedenjak, predsjednice vijeća, Lidije Oštarić Pogarčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Nataše Peršić Brleković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milanu Šariću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika A ( J ) Martinića pok. B iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Ivi Smrke i Maji Smrke, odvjetnicima u Splitu, radi utvrđenja, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, posl. br. P-3425/2021. od 1. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, posl. br. P-3425/2021. od 1. srpnja 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Citiranom presudom u točki I. izreke odbijen je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji je u nalazu vještaka Darka Rudana iz Splita, od 19. rujna 2023. a koji čini sastavni dio izreke presude i označen slovima A-B-C-H-A u površini od 13 m2, pa da se tužitelj ovlašćuje na temelju presude zatražiti i postignuti uknjižbu prava vlasništva na tom geometrijski određenom dijelu koji će se u postupku parcelacije pred nadležnim uredom za katastar formirati kao posebna katastarska čestica uz istodobno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika na toj novoformiranoj katastarskoj čestici. Istom presudom u točki 2. izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 1.990,00 eura u roku od 15, dana.

2. Protiv te presude žalbu podnosi tužitelj pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže da se uvaženjem žalbe pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev usvoji, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje geometrijski određenog dijela nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo tuženika te JĐ, svakog u ½ dijela.

6. Iz utvrđenja suda prvog stupnja i sadržaja spisa proizlazi:

- da je ovdje tuženik pokrenuo protiv ovdje tužitelja pred sudom prvog stupnja postupak radi činidbe i prestanka uznemiravanja, da se tuženiku naloži ukloniti betonsku podlogu zajedno sa željeznim stupovima s natkrivenom tendom postavljenom na navedenoj nekretnini, da prestane parkirati svoje vozilo na istoj i koristiti ju kao prolaz do svoje nekretnine, kao i da mu se zabrani daljnje uznemiravanje tužitelja u vlasništvu njegove nekretnine;

-da je predmetni postupak vođen pod poslovnim brojem P-33/2016 u kojem je donesena presuda od 14. veljače 2019. kojom je usvojen tužbeni zahtjev, ovdje tuženika i istom naloženo naknaditi mu parnične troškove;

-da je tijekom tog postupka tuženik podnio protutužbu na utvrđenje prava vlasništva prijepornog dijela nekretnine ( čl. 189. ZPP-a ) koja je razdvojena i odlučeno odvojeno raspraviti i donijeti odluku, u kojem postupku su provedeni dokazi sukladno dokaznim prijedlozima stranaka, te donesena pobijana presuda.

7.Sud prvog stupnja utvrđuje da je prijeporna nekretnina upisana kao suvlasništvo tuženika te njegove supruge JĐ, svakog u ½ dijela, pa zaključuje da s obzirom na takav zemljišnoknjižni upis tako postavljenom tužbenom zahtjevu, nije moguće pružiti pravnu zaštitu obzirom na nepotpunu pasivnu legitimaciju. Smatra da za slučaj da je tužitelj uspio dokazati da ima valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva prijepornog dijela nekretnine dosjelošću, njegov tužbeni zahtjev, kako je postavljen, nije moguće prihvatiti, pa isti odbija kao neosnovan, te tužitelja obvezuje naknaditi tuženiku prouzročene parnične troškove.

8. Osnovano tužitelj u žalbi sadržajno ukazuje na počinjenu bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl.109. i čl. 201. ZPP-a.

9. Naime, iz utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi kao što je prethodno navedeno, da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo tuženika i JĐ, svakog u ½ dijela, u smislu odredbe čl. 36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14; dalje ZV). Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na činjeničnim tvrdnjama da je vlasništvo prijepornog dijela nekretnine stekao dosjelošću, te da se utvrdi vlasnikom realnog dijela nekretnine u površini od 13 m2, koji je pobliže označen u nalazu vještaka mjernika od 19. rujna 2023.

10. Dakle, iz navedenog proizlazi da svaki upisani zemljišnoknjižni suvlasnik ima određeni idealni dio na cijeloj nekretnini, odnosno svako od njih je suvlasnik te nekretnine prema svom suvlasničkom udjelu, pa tako i na realnom dijelu koji je predmet spora, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi. Stoga se odlučivanjem o tužbenom zahtjevu tužitelja postavljenom protiv tuženika, odlučuje i o suvlasničkim pravima druge upisane zemljišnoknjižne suvlasnice koja nije sudjelovala u postupku, niti je obuhvaćena tužbom, pa bi za slučaj prihvaćanja tužbenog zahtjeva došlo do promjene zemljišnoknjižnog stanja na predmetnom realnom dijelu nekretnine i u odnosu na pravo druge suvlasnice. U takvoj situaciji upisani zemljišnoknjižni suvlasnici imaju status nužnih i jedinstvenih suparničara u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a, tako da se u konkretnom slučaju smatraju jednom parničnom strankom u odnosu na koju se spor može riješiti samo na jednak način prema svima, pa sudjelovanje svih upisanih suvlasnika u postupku, predstavlja procesnu pretpostavku za vođenje ove parnice.

11. Kako tužbom (protužbom) nisu bile obuhvaćene sve osobe na strani tuženika (suvlasnici nekretnine) koje u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a čine jednu stranku, to je sud prvog stupnja trebao pozvati tužitelja sukladno odredbi čl. 109. ZPP- a na uklanjanje ovog nedostatka u stranačkoj sposobnosti, kako bi mogao odlučiti o tužbenom zahtjevu, na što osnovano tužitelj ukazuje u žalbi. Žalbeni navodi tužitelja da bi isključivi vlasnik utužene nekretnine bio tuženik nisu relevantni jer takve tvrdnje nije iznosio tijekom postupka niti je sud prvog stupnja iste utvrđivao.

12. Stoga će sud prvog stupnja u daljnjem postupku u prvom redu ocijeniti da li bi se sukladno citiranoj odredbi ispunili uvjeti za pozvati tužitelja uz odgovarajuće upozorenje na uklanjanje navedenog nedostatka, te ovisno o postupanju tužitelja o njegovu zahtjevu donijeti novu odluku. Ukoliko se ispune uvjeti za meritorno odlučivanje o tužbenom zahtjevu, ocijeniti će sve provedene dokaze sukladno odredbi čl. 8.ZPP-a, te iznijeti u odnosu na to određene razloge i donijeti novu zakonitu odluku, kao i odluku o zahtjevima stranaka za naknadu troškova postupka.

13. Slijedom iznesenog, valjalo je uvaženjem žalbe tužitelja pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a

U Rijeci, 8. siječnja 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Branka Ježek Mjedenjak