Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-313/2024-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, Capraška 6, Zagreb, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalne službe u Krapini poslovni broj Pn-241/2022-26 od 26. ožujka 2024, na sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru Stalne službe u Krapini poslovni broj Pn-241/2022-26 od 26. ožujka 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete u iznosu 35.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. prosinca 2021. do isplate i zahtjev za naknadom troškova postupka (točka I. izreke) i naloženo je tužitelju da nadoknadi tuženiku troškove postupka u iznosu 1.000,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2024. do isplate (točka II. izreke).

2. Tužitelj je podnio žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Sadržajno ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. u svezi članka 260. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP) jer vještak dipl.ing. Mišo Barić nije pozvan na ročište da usmeno obrazloži i dopuni nalaz i mišljenje, kao i da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer je izreka presude nerazumljiva, u suprotnosti je s obrazloženjem, a sami razlozi su pogrešni, nejasni i proturječni, pa zbog toga pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Predlaže preinačiti pobijanu presudu, odnosno ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Zahtijeva trošak za sastav žalbe u iznosu 250,00 eura uvećan za PDV i trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu 200,00 eura.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava sve navode žalbe tužitelja, ističe da je prvostupanjski sud pravilno kao nebitan odbio prijedlog tužitelja da prometni vještak dopuni svoj nalaz i mišljenje, da je pravilno ocijenio provedene dokaze i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio materijalno pravo kada je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev. Predlaže odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu. Zahtijeva trošak za sastav odgovora na žalbu u iznosu 156,25 eura i trošak sudske pristojbe za odgovor na žalbu u iznosu 23,23 eura.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Osnovani su žalbeni navodi tužitelja da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a u vezi članka 260. stavak 2. ZPP-a jer je odbijanjem prijedloga tužitelja u odnosu na njegove prigovore na nalaz i mišljenje prometnog vještaka onemogućio tužitelja da raspravlja pred sudom, a posljedično tome je počinjena i bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda nema potpune razloge o odlučnim činjenicama.

6. Prema ustaljenom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u nizu odluka (primjerice broj Rev-78/2022 od 23. veljače 2022., Rev- 1002/2023 od 24. siječnja 2024. i dr.), stranka je onemogućena u raspravljanju u situaciji kad sud prvog stupnja propusti pozvati vještaka na glavnu raspravu te ga saslušati u pogledu konkretno iznesenih prigovora na pisani nalaz i mišljenje vještaka. To stoga što sud određuje hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ga podnijeti i pismeno prije rasprave (članak 260. stavak 1. ZPP). Svrha usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka jest da se time omogući strankama da se postavljanjem pitanja vještaku razjasne prigovori i primjedbe na vještakov nalaz i mišljenje, što sud tužitelju u ovom slučaju nije omogućio.

7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu koju je pretrpio zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila 4. rujna 2020.

9. Donoseći presudu prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

- da se 4. rujna 2020. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao osiguranik tuženika EC kao vozač osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] i tužitelj koji je upravljao mopedom registarske oznake [registarska oznaka] i koji je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio tjelesne ozljede,

- da iz provedenog uviđaja i vještačenja po sudskom vještaku prometne struke dipl.ing. Miši Bariću proizlazi da se prometna nesreća dogodila na kolniku s dva prometna traka u oba smjera odvojena bijelom isprekidanom linijom na kojemu je brzina kretanja ograničena prometnim znakom na 50 km/h, da se mjesto sudara nalazi na desnom prometnom traku promatrano u smjeru kretanja mopeda i to oko 0,5 – 0,6 m od središnje razdjelne isprekidane linije te oko 1,5 m prije početka traga pneumatika na kolniku, da je do primarnog kontakta je došlo prednjim desnim dijelom osobnog vozila u stražnju lijevu bočnu stranicu mopeda nakon čega je došlo do odbačaja mopeda u naprijed u desnu stranu, da je brzina kretanja mopeda kojim je upravljao tužitelj, u trenutku sudara, iznosila je oko 14 km/h dok je brzina kretanja osobnog vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika u istom trenutku iznosila oko 34 km/h.

- da vještak tehničkim putem nije mogao utvrditi način kretanja oba vozila neposredno prije sudara, jer nisu zabilježeni materijalni tragovi niti je tužitelj prilikom rekonstrukcije znao pokazati način kretanja svog mopeda neposredno prije sudara, te nije bilo moguće tehničkim putem utvrditi je li tužitelj prije započetog skretanja u lijevo dao znak lijevom rukom i je li okretanjem glave provjerio kretanje osobnog vozila iza sebe

- da iz iskaza osiguranika tuženika EC proizlazi se on prije sudara kretao svojom desnom prometnom trakom brzinom oko 35 km/h iza mopeda kojim je upravljao tužitelj koji se također kretao desnom kolničkom trakom, ali bliže središnjoj isprekidanoj crti kolnika, a da je do sudara došlo kada je tužitelj mopedom započeo skretanje u lijevo a tada je osiguranik tuženika već bio u pretjecanju djelomično na lijevom prometnom traku,

10. Prvostupanjski sud je prihvatio u cijelosti iskaz osiguranika tuženika EC ocjenjujući ga istinitim budući vještak nije isključio mogućnost načina kretanja vozila sudionika na način kao što je iskazao ovaj svjedok te iz razloga što je u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici poslovni broj Kir-DO- 22/2021 protiv njega odbačena kaznena prijava zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. i. 2 Kaznenog zakona iz razloga što je prometnim vještačenjem u tom postupku utvrđeno da je tužitelj prije skretanja trebao obaviti provjeru lijevo bočno iza sebe i mogao je vidjeti da ga pretječe osobno vozilo i zadržati pravac kretanja u kojem slučaju do predmetne prometne nesreće ne bi došlo.

11. Prvostupanjski sud je na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja zaključio da je za prometnu nesreću isključivo odgovoran tužitelj jer je isti poduzeo skretanje ulijevo bez da je prije toga provjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, pa da time uz primjenu članka 1072. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. – dalje: ZOO) tuženik nije u obvezi tužitelju nadoknaditi štetu.

12. U pogledu provedenog prometnog vještačenja na kojem prvostupanjski sud, između ostaloga, temelji svoj zaključak o isključivoj krivnji tužitelja za nastanak prometne nesreće, osnovano tužitelj navodi kako je odbijanjem njegovog prijedloga za saslušanjem vještaka radi dopune nalaza i mišljenja prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a.

13. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj na ročištu za glavnu raspravu 16. siječnja 2024. prigovorio nalazu i mišljenju prometnog vještaka i predložio dopunu vještačenja u odnosu na okolnost udaljenosti pješačkog prijelaza i križanja od mjesta prometne nesreće. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog tužitelja za dopunu vještačenja obrazlažući da je takav dokaz nebitan budući je vještak uzeo u obzir sve podatke i činjenice koje su mu bile potrebne za izradu nalaza i mišljenja te je izvršio potrebne izmjere neposredno prilikom uviđaja. Prvostupanjski sud je bio dužan saslušati vještaka jer je tužitelj stavljanjem prijedloga za dopunu vještačenja zapravo sadržajno prigovorio nalazu i mišljenju, a u tom slučaju je dužnost suda postupiti prema članku 260. stavak 2. ZPP-a, odnosno saslušati vještaka kako bi on obrazložio svoje mišljenje.

14. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu kako je odlučeno pod točkom I. izreke ovog rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

15. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud otkloniti počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem. To znači da će cijeneći prigovore tužitelja na nalaz i mišljenje prometnog vještaka omogućiti tužitelju da raspravlja pred sudom na način da sasluša vještaka, nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima tužitelj pobija zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

16. Na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

U Velikoj Gorici 8. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak