Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Pn-52/2022-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Marijani Habijančić, odvjetnici iz Čazme, protiv 1. tuženika DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Stojić, odvjetnici iz Slatine i 2. tuženika EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Siniši Prodanoviću, odvjetniku iz Virovitice, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 28. studenog 2024., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, odvjetnice Marijane Habijančić, te punomoćnika 2. tuženika i punomoćnika 1. tuženika u zamjeni, odvjetnika Siniše Prodanovića, 08. siječnja 2025., donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužitelju HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], solidarno na ime naknade štete isplate iznos od 21.443,67 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 21.443,67 eura od dana 08.01.2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, sukladno odredbi čl. 29 st. 2., 8 i 9 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje ZOO), sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužitelju HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] solidarno naknade troškove ovog postupka u iznosu od 5.460,90 eura, uvećano za zateznu kamatu tekuću od 08.01.2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos štete tekućim od 14.06.2022. do 07.01.2025., kao i s preostalim zatraženim parničnim troškom iznad dosuđenog, kao s neosnovanim.

Obrazloženje

1.

Tužitelj je protiv 1. i 2. tuženika podnio tužbu radi naknade štete, navodeći da je vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] Šuma greda sa 832 čhv, upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Po katastru se radi o kč. br. [katastarska čestica] Šuma Lipovaća površine 2992 m2 upisanoj u posjedovni list broj 221 k. o. [katastarska općina]. Tuženici su od ZA, vlasnice susjedne čestice kč. br [katastarska čestica] Šuma Grede površine 1 jutro 65 čhv 10. listopada 2021. kupili drva iz njene šume, međutim, tuženici su potom u drugoj polovini listopada 2021. na nekretnini tužitelja kč. br [katastarska čestica] Šuma greda sa 832 čhv upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] posjekli 19 stabala drva hrast lužjak. Radi navedenog, protiv tuženika je pokrenut i kazneni postupak, koji se vodi pred Općinskim kaznenim državnim odvjetništvom u zagrebu pod brojem KPDO-25/2022. Tužitelj je kod Naslovljenog suda proveo postupak osiguranja dokaza pod brojem 16 R1- 113/2021 u kojem su provedena vještačenja po vještaku šumske struke na okolnost obima i visine štete, te je provedeno vještačenje po vještaku geodetske struke radi identifikacije nekretnina. U postupku osiguranja po mjerničkom vještaku Mati Špeharu identificirana je tužiteljeva nekretnina kč. br [katastarska čestica] Šuma greda sa 832 čhv upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je po vještaku za šumarstvo i procjenu šumskog zemljišta Krunoslavu Indiru šumska šteta procijenjena u iznosu od 161.657,30 kuna. Gore naznačeni iznos je i stvarna šteta koje je po tužitelja nastala.

2.

Nakon provedenog šumarskog vještačenja tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev (list 166-167).

3.

1. tuženik se u odgovoru na tužbu osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev, kako po osnovi tako i po visini, te ističe nespornim da je tužitelj u zemljišnim i posjedovnim knjigama upisani vlasnik i posjednik nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jednako kao što je nesporno i to da su tuženici DA i UA od ZA, vlasnice i posjednice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupili drvnu masu i da su, a nakon što je predmetna nekretnina identificirana po stalnom sudskom vještaku Zdravku Kovaču i određene njezine granice, izvršili sječu i odvoz drvne mase, sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim on nije nikada vršio nikakve radnje na nekretnini tužitelja koja je predmetom ovog postupka, niti ima bilo kakvih saznanja o događaju koji je predmetom ove tužbe. Što se tiče nalaza i mišljenja sudskog vještaka Krunoslava Indira, na koji se poziva tužitelj, ističe se kako se ovaj nalaz ne može uzeti u obzir u ovom postupku, budući da je nalaz sačinjen bez prisutnosti vještaka geodetske struke, tako da je nejasno na koji je način vještak Indir identificirao nekretninu na kojoj je izvršeno vještačenje panjeva. Upravo zbog toga protivi se da se nalaz i mišljenje vještaka Krunoslava Indira koristi kao dokaz u ovom predmetu, to između ostaloga i iz razloga što su tuženici dana 23. listopada 2022., ishodili geodetski elaborat snimanja svježih panjeva na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz kojeg je razvidno da su svi svježe posječeni panjevi posječeni upravo sa nekretnina kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo ZA, a ne kako tvrdi tužitelj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4.

2. tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, navodi da na nekretninama tužitelja nije izvršio nikakvu sječu drvne mase, niti je ikada bio u posjedu predmetnih nekretnina. Nesporno je da su tuženici od ZA vlasnice i posjednice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupili drvnu masu i da su, a nakon što je predmetna nekretnina identificirana po stalnom sudskom vještaku Zdravku Kovaču i određene njezine granice, izvršili sječu i odvoz drvne mase, koja im je naknadno zaplijenjena od strane policije. Što se tiče nalaza i mišljenja sudskog vještaka Krunoslava Indira, na koji se poziva tužitelj, ističe se kako se ovaj nalaz ne može uzeti u obzir budući da je sačinjen bez prisutnosti geodetskog vještaka koji je bio dužan identificirati nekretninu na kojoj se vrši vještačenje i, uz prisutnost stranaka odrediti njezine granice. Tuženici su dana, 23. listopada 2022. ishodili geodetski elaborat snimanja svježih panjeva na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz kojeg je razvidno da su svi svježe posječeni panjevi posječeni upravo sa nekretnina kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo ZA, a ne kako se to navodi u tužbi tužitelja HA.

5.

U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u tužbu i priloge (list 1-19), odgovor na tužbu 2. tuženika s prilozima (list 23-46), odgovor na tužbu 1. tuženika s prilozima (list 47-70) podnesak tužitelja (list 83-84), izvršeno je saslušanje parničnih stranaka i to tužitelja (list 104-105), 1. tuženika (list 105-106), 2. tuženika (list 107), svjedoka ZA (list 110-111), LA (list 135-136), te AA (list 136), pročitan je podnesak 1. i 2. tuženika (list 129-130), podnesak tužitelja (list 131- 132), izvršen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje šumarskog i geodetskog vještaka (list 133-137), pročitan je pisani nalaz i mišljenje šumarskog vještaka Krunoslava Indira (list 146-152), pisani nalaz geodetskog vještaka Mate Špehara (list 154-163), podnesak tužitelja (list 166-168), podnesak 1. i 2. tuženika (list 170), izvršeno je saslušanje geodetskog vještaka Mate Špehara (list 174-175) i šumarskog vještaka Krunoslava Indira (list 175), izvršen je uvid u ovosudni predmet R1-113/21 i predmet Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu KP-DO-25/22.

6.

Nakon ocjene svakog dokaza posebno, te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

7.

Spornim se tijekom postupka pokazala osnova i visina tužbenog zahtjeva.

8.

Tužitelj HA navodi da je vlasnik i posjednik šume Lipovača označene kao kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Predmetnu šumu kupio je 10.01.2002. od NA iz [adresa] koji mu je tada predao predmetu šumu u posjed i pokazao gdje je međa. Prvu sječu u toj šumi obavio je 2003. kada je posjekao tri stabla hrasta i to po doznaci. Granice međe u predmetnoj šumi vidljive su i to na način da gledano prema Česmi s lijeve strane je prosjeka prema šumi prije MA, a sada u njegovom vlasništvu, s istim je izvršio zamjenu šuma, a s desne strane prema šumi ZA vidljiva je međa na način da su stabla prema istoj zatesana. U večernjim satima 21.10.2021. nekoliko osoba ga je telefonom zvalo navodeći kako se u njegovoj šumi vrši sječa stabala, član je Udruge šumoposjednika Vrba sa sjedištem tada u [adresa], sada u [adresa]. O tome je obavijestio policiju, kada je kasnije saznao da je odmah taj isti dan policija došla na mjesto događaja, gdje je osoba pod identitetom H iz [adresa] zatečena da vrši izvlačenje trupaca iz njegove šume. Odmah drugi dan je otišao u svoju šumu, tu su se nalazila dva policajca iz PP Vrbovec koji su vršili fotografiranje srušenih stabala, odnosno zatečenih panjeva u njegovoj šumi, bilo je posječeno u njegovoj šumi 19 stabala hrasta i još su bila posječena dva manja stabla graba. U šumi ZA koja se nalazi kako je to prije naveo s desne strane njegove šume vidio je na početku dva panja i to friško otpiljena, radilo se o stablima hrasta. Uglavnom u njenoj šumi se ne nalazi posađen i ne raste hrast, već stabla johe, jasena i sl., radi se o manjim stablima, jer je prije toga u toj šumi bila u dva navrata vršena sjeća, radi se o prirodnom izrastu. Što se tiče posječenih stabala, samo tri stabla su bila doznačena i to tri stabla hrasta, na panjevima je bilo vidljivo zatesanje kao i otisnuti žigovi i to firme IA, a kako mu je bilo rečeno od Biro Branka, a isti je rekao da je poslovođa od 1. tuženika OA, te mu je isti dao telefonske kontakte od oba tuženika kako bi se s istima dogovorio oko obeštećenja štete u njegovoj šumi. Isti mu je tvrdio da je on tamo nema šume, da se ne radi o njegovoj šumi, da ide s njim da mu pokaže gdje je njegova šuma. Nije više fizički to mogao, zna da je tog dana kiša lijevala, a imao je problema s kretanjem zbog kukova. Isti mu je rekao da je nemoguće kako su posjećena stabla u njegovoj šumi, jer da oni imaju svog geodetu koji prije siječe odredi međe u odnosu na susjedne nekretnine, odnosno šume, na što mu je on odgovorio da prije sječe trebaju biti prisutni tu vlasnici susjednih šumskih parcela, a kako bi se utvrdile međe, to zna, jer je godinama bio sudski vještak za gospodarstvo. Nije se mogao dogovoriti s tuženima uz obrazloženje kako posječena stabla nisu iz njegove šume, te da su kupljena od Šestak ZA kod koje je bio u svezi s predmetnom sječom u nekoliko navrata koja mu je rekla da su je kupci kontaktirali telefonom, ovdje prisutni OA DA, te da je pristala da istome proda preostala stabla hrasta iz svoje šume, te da je u tu svrhu izdala punomoć kupcu da u njeno ime ishodi doznaku predmetnih stabala hrasta. Saznao je da je ista isplaćena za predmetnu sječu za iznos od 25.292,00 kune, umanjeno za kaparu koja joj je dana od OA u iznosu od 5.000,00 kuna, s time da je rekla da se prije interesirala o osobama tuženika i da je saznala da se radi o poštenim ljudima, te da je bila dovezena misli da od 2. tuženika u predio u blizini šume do ceste kojom prilikom nije došla do svoje šume i da je dobila otpremnicu sa specifikacijom trupaca na toj otpremnici, a volumen je bio 11,94 m3 u toj otpremnici, a radi se o osobi njegove generacije rođene 1948., ona je pokretna. Ne zna da li je ista ikada nakon toga otišla u svoju šumu. Misli da je ZA naslijedila tu šumu od svoje majke. Ista mu je također rekla da je upozorila OA da paze na stabla u njegovoj šumi, odnosno da ne ruše stabla na njegovu šumsku parcelu, jer da tamo raste dosta vrijednih hrastova. Iz njegove i šume ZA je izvezeno ukupno 36 trupaca, a ista je to pričala i njemu i policiji. Saznao je i da je predmetna stabla vozio iz šume ČA i to UA. Također tvrdi da se predmetna sječa vršila u večernjim, dakle noćnim satima, odnosno u vremenu od 18,00-22,00 sata. Došao je u svoju šumu 22.10. kada je ženu dovezao iz bolnice i tada je na put gdje su izvlačeni predmetni trupci zatekao ĆA, kasnije je došao ČA i UA. Njemu je LA pokazivao međe u šumi. Za stjecanje međa prema šumi vršio je s Maričinim pok. mužem i sinom, a bilo je između njihovih šuma i kamenje zabodeno u tlo kod Česme i na početku šume. Međe su ravne. Najmanje 25 puta godišnje dolazi u svoje šume, pa tako i u predmetnu šumu. Međašne kamene je zadnji puta vidio prije otprilike mjesec dana. Šume obilazi TA, kako bi se iste i sačuvale od ovakvih i sličnih sječa, isti zna gdje su njegove šume, pa tako i konkretna šuma, isti ga nije nazvao da ga obavijesti o predmetnoj sječi, već je njega nazvalo nekoliko osoba koje se nisu predstavile, rekle su mu da mu se ruši šuma Lipovača. Šuma ZA je duplo veća od njegove šume. U šumi iste vršene su dvije sječe, ali to je bilo davno prije, ne sjeća se točno kada. ZA je domaćica. Kako je to prije naveo radilo se o izvučenih 36 trupaca, što nije identično s brojem srušenih stabala, jer od jednog stabla može se napraviti više trupaca, nije mu poznato da je u predmetnom šumskom predjelu bilo vršeno tada nekih drugih sječa stabala. 36 trupaca je bilo odvezeno iz šume prije nego što je ZA dobila novac, to je ista tvrdila.

9.

1. tuženik DA navodi da je od ZA kupio ukupno čini mu se 20-22 stabla hrasta iz njene šume, prije toga je utvrdio granice u odnosu na susjedne šume po mjerniku Zdravku Kovaču iz Bjelovara, radi se o sudskom vještaku, isti je izvršio granice prema katastarskom planu i on je unutar tih granica kupio od ZA njena stabla hrasta. Prilikom utvrđenja granica predmetne šume ZA nisu koliko je njemu poznato od geodete bili pozvani vlasnici susjednih šuma, to je trebala učiniti, odnosno obavijestiti ih o izmjeri upravo ZA. U granicama predmetne šume nakon doznake i to svih 19 stabala hrasta od IA koja je imala firmu za obavljanje tih poslova, a zna da je doznaku stabala vršio njen radnik RA, bila je izvršena sječa, tako da nije točan navod tužitelja da su samo tri stabla bila sa žigom, jer je to vidljivo i sada. Inače godišnje kupuje drva od različitih šumo vlasnika oko 300-tinjak puta, odnosno iz 300-tinjak šuma i nikada se nije desilo to da se vrši sječa u tuđoj šumi. Misli da UA ni u čemu nije uključen u nastalu navodnu štetu nasuprot tužitelja. Zna da je samo ZA kontaktirala s UA i pitala ga da li mu može prodati predmetna drva, kada joj je isti na to pozitivno odgovorio. Nikakve druge radnje isti nije u tom smislu kod kupnje predmetnih drva iz šume ZA obavljao za njega. Tužitelj ga je kasnije kontaktirao i tražio neki novac, odnosno odštetu od oko 70.000,00 kuna, na što bi on i pristao ako je pogriješio, ali je ponovno angažirao geodetu Zdravka Kovača iz Bjelovara, te je isti ponovno izvršio izmjeru predmetne čestice, odnosno izmjerio i šumu tužitelja i ponovno utvrdio da je najbliži posjećeni panj u šumi ZA u odnosu na šumu tužitelja udaljen minimalno 1,60m. Predmetno drvo je bilo zaplijenjeno od policije, a kasnije je saznao da je drvo odvezeno, pretpostavlja od strane tužitelja. Od posječenih stabala nije odvezao oko 11 m3, ostalo je drvne mase oko 15 m3, možda i više. PA je sjekao predmetna stabla i izvlačio iz šume, te smatra da je nasuprot njega bila zaplijenjena stabla koja nije odvezao za sebe, a nakon otprilike 6 mjeseci koliko mu je poznato nestala su ta stabla. Pretpostavlja da ih je odvezao tužitelj. ZA ne zna među, jer je rekla da nije bila 20-tak i više godina u svojoj šumi, te je pristala da se zove geodet odrediti među, te mu prodala stabla prema geodetskoj izmjeri, a ne prema uživanju. Nije mu ništa govorila o tome da je vršeno za sjecanje stabala kako to tvrdi tužitelj. Ista mu je samo govorila o tome da tužitelj želi kupiti od nje njenu šumu. Nije bio na licu mjesta prije nego što su posječena predmetna drva, bio je ŠA koji samo radi s njim. Isti mu nije rekao da je na terenu vidio bilo kakve međašne oznake ili slično, a niti im je to geodeta Kovač naznačio prilikom izmjere. Ukupno je posječeno misli da 20 ili 21 stablo, sve što je geodeta Kovač u elaboratu utvrdio. Dogovara kupnju sa šumovlasnikom, a fizički ne obavlja radove, a sklapa posao s osobama koje vrše sječu i izvlače trupce. Uz nadležnu Šumariju doznaku stabala vrše i privatne firme, u njegovom slučaju je to bila firma Hodi j.d.o.o., odnosno obrt IA pod nazivom Hodi j.d.o.o.. Doznaka stabala vrši se nakon što izađe geodeta na izmjeru. ZA je bila samo na izmjeri trupaca, dakle nije dolazila u svoju šumu, izmjera trupaca bila je na udaljenosti od otprilike 600 m od njene šume. Čak je od ZA upozoren da pazi što radi, jer da je njena nećakinja sutkinja ovog suda. Angažirao je geodeta uz pristanak vlasnice šume ZA, što je redovna procedura. Nije mu ista za to dala nikakvu punomoć, smatra da za to ne treba punomoć. Sve je dalje rješavao s geodetom. Vrijednost odvezenih trupaca iz šume ZA je bila onoliko koliko je on nju i isplatio od oko 21.000,00 kuna, a pristao je da eventualno ako je došlo do njegove pogreške isplati tužitelja za iznos koliko je isti tražio od 70.000,00 kuna, jer uvijek se nakon toga vrši procjena koja je daleko veća od privatnog dogovora sa šumovlasnikom. ZA dovezao je na izmjeru trupaca svojim vozilom. Predmetne trupce zadržao je za sebe, ispilio ih je u daske. Predmetna drva kupovao je za 2. tuženika, a i sada radi za UA gdje je zaposlen u njegovoj tvrtki pod nazivom Drvo Vrbovec. Ne sjeća se da li je konkretno predmetna drva kupovao za UA ili za sebe. Sječa je vršena u jutarnjim satima koliko je njemu poznato, a izvoz stabala iz šume radio se popodnevnim satima, zna da ta osoba koja je to vršila radi cijeli dan.

10.

2. tuženik UA navodi da o predmetnom događaju ne zna gotovo ništa, a zašto je utužen u svojstvu 2. tuženika to se mora pitati tužitelja, a ne njega. Došao je u vrijeme kritične zgode kada su trupci bili izvučeni da dogovore cijenu za srušena stabla, naime supruga 1. tuženika ima obrt, a 1. tuženik je njegov zaposlenik, dakle imao je namjeru kupiti srušene trupce od obrta supruge 1. tuženika pod nazivom [obrt], ali do kupnje nije došlo, jer su trupci bili zaplijenjeni, policija mu je predložila da odveze trupce na svoj lager, što je odbio. Znao je gospođu ZA, jer je od iste, odnosno njenog pok. supruga u dva ili tri navrata kupovao trupce hrasta iz drugih šuma, pitala ga je za 1. tuženika da li je isti korektan i da li će je isplatiti za novac vezan uz ponudu kupnje drva iz njene šume, na što joj je pozitivno dogovorio, misli da je isti u to vrijeme i bio njegov zaposlenik, isti inače kod njega radi na poslovima nabave trupaca. Došao je prilikom prije opisanog kupiti predmetne trupce za svoju tvrtku, ne za svoje osobne potrebe, odnosno za istu tvrtku za koju je zaposlen 1. tuženik. Da li je 1. tuženik dogovarao kupnju predmetnih trupaca s ZA za tvrtku u njegovom vlasništvu isti odgovara da on odlučuje tek kada se poruše stabla da li će on ta drva otkupiti od vlasnika šume, odnosno ako njemu to ne odgovara onda će to drvo kupiti obrt [obrt], odnosno ne mora ni obrt [obrt] kupiti. Zna da je predmetno drvo bilo isplaćeno ZA, ali ne zna da li prije ili poslije sječe.

11.

Svjedok ZA navodi da je predmetna sječa izvršena u njenoj šumi, a prije toga nazvao ju je DA i pitao je da li želi prodati drva u svojoj šumi, na što je pristala, nisu se posebno dogovorili koliko stabala će isti srušiti, dozvolila mu je da sruši ono što je za srušiti od stabala, rekao joj je da je u šumi bio geodeta iz Bjelovara koji je utvrdio granice međe, pa tako i među u odnosu na šumu tužitelja. Zna da je njen sin u jesen 2017. bio u toj šumi, nakon toga je u studenome umro, a prije toga je u srpnju iste godine umro joj i suprug. Inače je tu šumu naslijedila od svoje majke, a prije kritične zgode, možda je bila u toj šumi prije otprilike desetak godina. U njenoj šumi raste od stabala hrast, jasen i valjda grab. Ne može se izjasniti kada su zadnji puta prije kritične zgode bila sječena stabla u njenoj šumi, no sjeća se da i je i sam tužitelj od njih kupovao drva u toj šumi. Zbog svog lošeg zdravstvenog stanja i godina nije bila u predmetnoj šumi prije sječe. Vjerovala je da će se izvršiti sječa u njenoj šumi, jer i prije su njen suprug i ona prodavali drva iz njihovih šuma i ocu 2. tuženika, a i samom tužitelju. Kada ju je nazvao 1. tuženik kontaktirala je 2. tuženika da provjeri o kakvoj osobi je riječ, kako bi bila sigurna da će se sječa obaviti u njenoj šumi i da će biti isplaćena za posječena drva. Nikada s tužiteljem nisu ona, niti njena obitelj imali sporove oko međe, uvijek se ona poštivala, zna da su bila zatesana stabla kao znak međe između i granica između jedne i druge šume. Zna da je i kod same Česme bio međašni znak u obliku kamena ukopanog u šumsko tlo, međa je ravna. Prije je šuma tužitelja bila u vlasništvu LA iz [adresa]. Kada su stabla porušena 1. tuženik ju je zvao i dovezao je do ceste koja vodi u predmetnu šumu, tamo su bili izvučeni već porušeni trupci, primijetila je da se radi o tanjem drvu. U njenoj šumi se radilo o mlađim stablima, možda je bilo svega dva do tri hrasta koji su bili stariji. Isplaćena je bila za to porušeno drvo od Saše Potonjca 25.000,00 kuna. Bila je odvezena u blizinu njene šume u ponedjeljak, a tužitelj ju je zvao u četvrtak da su posječena stabla u njegovoj šumi. Nije bila u svojoj šumi nakon predmetne sječe, jer joj to zdravstveno stanje ne dopušta, ima slabo srce i ne može se voziti u traktoru. DA ju je zvao i pitao da li želi prodati drva u svojoj šumi koju je isti našao s geodetom, prije toga ju je isti nije zvao u smislu da li ja uopće želi prodati šumu, već nakon što je s geodetom utvrdio da je vlasnica šume. Isti nije tražio od nje da pozove susjede s kojima međaši njena šuma. Isti ju nije pitao ništa o međi ili postojanju međašnih znakova. Ne zna koliko je otprilike imala hrastova u svojoj šumi, no ponavlja radilo se o manjim stablima hrasta, osim dva ili tri veća, a kako su joj to pričali pok. suprug i sin. Prilikom isplate na putu prema šumi bili su osim 1. tuženika prisutna još neka dva radnika, koje ne poznaje. 2. tuženik nije bio tome prisutan. Katastarska međa se poklapala s međom uživanja. Zasjecanje stabala je vršeno po katastarskoj međi. Nije kontaktirala s geodetom kojeg je spominjao 1. tuženik. Iz te njene šume ranije je drva kupovao tužitelj. Radnici UA su rušili predmetna drva u njenoj šumi. Nema saznanja da bi na tom području nakon rušenja drva u njenoj šumi netko drugi rušio stabla. LA je inače njen ujak i zna da u toj njegovoj šumi koju je kupio tužitelj su rasli deblji hrasti, dok u njihovoj šumi su bila porušena deblja stabla hrasta, jer su oni puno gradili u svom domaćinstvu od tog hrasta iz te šume.

12.

Svjedok LA saslušan na očevidu navodi da je šumu u kojoj se sada nalazimo bio naslijedio iza svog pok. oca, a ista je bila i u posjedu njegovog pok. djeda. Tu šumu je prodao tužitelju 2002. i zna gdje je međa sa šumom ZA. Utvrđuje se da svjedok pokazuje ukopani međašni kamen na početku šume kod rukavca stare Česme, te isti navodi da se međa od tog međašnog kamena proteže ravno prema zapadu u dužini od oko 200m, te da na kraju šume također postoji ukopani međašni kamen. Međa na sjeveru prema drugoj susjednoj šumi prije u vlasništvu MA je prosjeka s vidljivim šumskim putem. Porušena stabla rasla su u šumi koju je prodao tužitelju, najviše se radilo o stablima hrasta, nešto manje graba. Sjeća se da je prije više od 20 godina u šumi sreo ZA, pretpostavlja da je ona tada znala gdje je međa između tada njegove šume i njene šume. Njemu su AA LA i suprug ZA pokazali među između njegove šume i šume ZA. Prije je ta šuma bila veća i predstavljala jednu šumsku površinu, kasnije se šuma rasparcelirala između braće i sestara, njegov otac je dobio ¼ dijela šume, AA LA ¼ dijela, 2/4 dijela ŽA, pokojna baka ZA. 13.

Svjedok FA također saslušan na očevidu navodi da je upoznat s međama u predmetnom dijelu šume, naime u posjedu je šume koja se nalazi iza šume ZA koja mu je teta. Njegov pok. otac LA pokazao mu je međe i zna da međa između šume sada tužitelja, a prije njegovog strica LA predstavlja međašni kamen koji je tužitelj pokazao. Ne zna za među prema šumi prije MA, nije ga to interesiralo. Posječena stabla su stabla koja pripadaju i rasla su u šumi tužitelja.

14.

Sud je ocijenio da su saslušani svjedoci iskazivali vjerodostojno i istinito o bitnim okolnostima i to svjedok ZA o okolnostima vezanim uz njen kontakt s tuženicima i izvršenu sječu, te isplatu porušenih stabala, a svjedoci LA i FA o posjedu i međi između šume tužitelja i šume ZA. 15.

Na održanom očevidu 15. ožujka 2024. koje je održano u odsutnosti uredno pozvanih tuženika, sud je utvrdio po pokazivanju tužitelja da se radi o nekretnini u naravi šumi na kojoj je izvršena sjeća stabala. Tužitelj je sudu i vještacima pokazao među između njegove šume i šume ZA, a koju među predstavlja ukopani međašni kamen koji se nalazi u blizini korita stare Česme. Od tog međašnog kamena međa se proteže pravocrtno u smjeru zapada u duljini od oko 200m, na liniji međe vidljiva su i zasječena i obilježena sprejom stabla u blizini međašnog kamena. Tužitelj je također pokazao i međašni kamen koji označava kraj njegove šume u odnosu na šumu ZA i druge šumske površine na zapadnom dijelu njegove šume.

16.

Na očevidu mjernički vještak dipl. ing. Mate Špehar identificirao je nekretninu pokazanu po tužitelju kao nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] i to: kč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma od 2992 m2 u posjedu tužitelja BA.

17.

Sud je pozvao prisutnog šumarskog vještaka prema pokazivanju tužitelja utvrditi vrstu i količinu posječenih stabala, te njihovu vrijednost, također je istom vještaku dopušteno koristiti i odgovarajuće potrebne podatke iz pisanog nalaza i mišljenja datog u ovosudnom predmetu osiguranja dokaza R1-113/21.

18.

Sud je zaprimio pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za šumarstvo i procjenu šumskog zemljišta dr. sc. Krunoslava Indira (list 146/153), a u kojem je isti vještak u bitnome naveo da je na mjestu očevida posjećeno 19 stabala hrasta lužnjaka, ukupno je posjećeno 101,537 m3 bruto volumena krupnog drva (89,353 m3 neto), od čega se moglo izraditi 53,619 m3 tehničkog drva i 35,741 m2 ogrjevnog drva. Vrijednost posječene drvne mase iznosi 8.577,47 eura, a osnovi izračuna po Šumsko-odštetnom cjeniku ("Narodne novine" 37/15) ukupna visina naknade štete na 19 stabala hrasta iznosi 21.443,67 eura. Ukoliko je tužitelj iskoristio srušene drvne mase (ogrjevno drvo) valjalo bi za vrijednost te drvne mase koja iznosi 673,60 eura umanjiti iznos naknade šumske štete.

19.

Mjernički vještak dipl. ing. Mate Špehar dostavio je u predmet Iskaz i izrađenu skicu, te fotografije s lica mjesta uz dokumentaciju vezu uz posjed predmetne šume u vlasništvu tužitelja (list 154-163), iz kojeg nalaza sud utvrđuje da je ukupno u šumi tužitelja kč. br. [katastarska čestica] zatečeno 16 panjeva hrasta lužnjaka, na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] također u vlasništvu tužitelja zatečena su 3 panja hrasta lužnjaka, dok je u šumi ZA kč. br. [katastarska čestica] zatečeno 6 panjeva od srušenih stabala. Snimljeno stanje uklopljeno je u katastarski plan. Iz dostavljenih fotografija koje su prilog nalaza, a koje fotografije je mjernički vještak izradio po nalogu suda vidljiva je međa između šume tužitelja i šume ZA i to u vidu ukopanih kamena (M1 i M2), te zasječenih i obojanih stabla (D1, D2 i D3).

20.

Sud je na glavnoj raspravi 28. studenog 2024. usmeno saslušao šumarskog vještaka Krunoslava Indira koji je u cijelosti ostao kod pisanih nalaza koje je podastro ovom sudu, kako u ovom predmetu, tako i u predmetu osiguranja dokaza. Prilikom prvog i drugog očevida nije dobio nikakve informacije od tužitelja da bi dio stabala završio kod istoga. O visini štete je iskazao u samom pisanom nalazu i mišljenju. Dakle, u odnosu na tablicu broj 1 u njegovom nalazu i mišljenju može reći da je omaškom u zaglavlju tablice ostavio u tri kolone oznaku KN umjesto oznake za euro, ali u tekstu i u zaključcima se svuda navode euri. Kada bi se sada posječena drvna masa vratila tužitelju ta vrijednost bi bila znatno umanjena. U nalazu je izvršio određene procjene prema vrijednosti posječene drvne mase u vrijeme štetnog događaja. Eventualna tržišna vrijednost posječenih stabala može biti viša ili niža, a u nalazu je procijenio visinu štete na temelju službenog cjenika Hrvatskih šuma d.o.o.. Nema saznanja o tome koju bi cijenu tužitelj mogao postići na tržištu za predmetna posječena stabla.

21.

Također je na glavnoj raspravi 28. studenog 2024. saslušan mjernički vještak Mate Špehar koji je također u cijelosti ostao kod navoda koje je iznio u pisanom dijelu izrađenog nalaza i mišljenja, te kod skice koju je izradio po nalogu suda. Nije izvršio uvid u cjelokupni spis i nije imao podatke o izmjeri Zdravka Kovača. GPS uređaj iz njegovog pisanog dijela iskaza pokazuje odgovarajuće koordinate, međutim iste nisu iskazane kod naznake položaja srušenih stabala. Prilikom očevida imao je određene međašne oznake koje je utvrdio prema pokazivanju tužitelja i to radilo se o međašnim kamenima i zatesima na stablima, ali i prosjeke između šume kč. br. [katastarska čestica] i šuma koje se upiru u nju.

22.

Sud je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka kao i njihova usmena očitovanja vjerodostojnim u potpunosti, uz ocjenu da su oni izrađeni savjesno, objektivno i u skladu s pravilima struke, na temelju priložene dokumentacije kao i obavljenog očevida na licu mjesta, a iznijete primjedbe 1. i 2. tuženika nisu dovele u sumnju stručnost i vjerodostojnost nalaze i mišljenja vještaka koji su razložno i logično objasnili na glavnoj raspravi zadatak koji im je naložio sud u ovom postupku.

23.

Iz nalaza mjerničkog vještaka u bitnome proizlazi da se 19 predmetnih panjeva hrasta nalazi u šumama u posjedu i vlasništvu tužitelja i to na kč. br. [katastarska čestica] panjeva, a na kč. br. [katastarska čestica] panja. Između šume tužitelja i šume ZA postoji vidljiva međa u vidu ukopanih međašnih kamena i zasječenih, te obojenih stabala.

24.

Iz nalaza i mišljenja šumarskog vještaka u bitnome proizlazi da je vrijednost posječenih stabala 21.443,67 eura, s time da ukoliko je tužitelj iskoristio ogrjevno drvo iz srušene drvne mase taj bi iznos trebalo umanjiti za 673,60 eura.

25.

Tijekom postupka tužitelj negira da bi odvezao preostalo posječeno drvo u svojoj šumi, a tuženici tu činjenicu nisu dokazali tijekom ovog sudskog postupka, odnosno to ne proizlazi iz provođenja istog, tako da sud uzima dokazanim visinu štete na strani tužitelja od 21.443,67 eura.

26.

Uvidom u ovosudni predmet osiguranja dokaza R1-113/21 utvrđuje se da je u tom predmetu šumarski vještak dr. sc. Krunoslav Indir izvještačio visinu štete koja je podudarna s visinom štete u ovom predmetu (161.567,30 kuna) 19 posječenih stabala hrasta i to prema Šumsko-odštetnom cjeniku.

27.

Uvidom u predmet Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KP-DO- 25/22 sud utvrđuje da je po dojavi tužitelja bila izvršena kriminalistička obrada predmetne sječe, a dana 30.12.2022. donijeto je rješenje kojim je odbačena kaznena prijava protiv ovdje 1. i 2. tuženika zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228 st. 2 i 3 Kaznenog zakona, jer nije bilo namjere kod tuženika kao osumnjičenika da protupravno prisvoje šumu u vlasništvu tužitelja. U tom predmetu prileži zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) Policijske postaje Vrbovec od 21.10.2021. i to oko 20 stabala drveta hrasta od PA. Iz podataka ovog predmeta nije dalje vidljiva odluka policije ili Državnog odvjetništva o privremeno oduzetim predmetima, odnosno podaci o konačnom raspolaganju istih.

28.

Po provedenom dokaznom postupku sud je utvrdio da je 21. listopada 2021. na nekretninama tužitelja i to na kč. br. [katastarska čestica], te na kč. br. [katastarska čestica] posječeno ukupno 19 stabala hrasta ukupne vrijednosti 21.443,67 eura, dok su u šumu ZA posječena dva stabla hrasta. Predmetna sječa naložena je od 1. i 2. tuženika koji su s ZA dogovarali sječu i kupnju stabala u njenoj šumi, međutim sječa je izvršena tek djelomično u šumi iste, a većim dijelom u šumama u posjedu i vlasništvu tužitelja. Tijekom ovog postupka bilo je očigledno da 2. tuženik nastoji od sebe otkloniti odgovornost za predmetnu sječu, međutim iz dokaznog postupka proizlazi da je konkretno sječu vršio PA po nalogu istog, dok 1. tuženik kontradiktorno pak navodi da je drvo kupovao za UA, s time da se ne sjeća da li je predmetna drva kupovao za sebe ili za UA, a da je predmetne trupce zadržao za sebe i ispilio u daske.

29.

Nasuprot tome, u odgovoru na tužbu tuženici podudarno navode da su od vlasnice i posjednice nekretninu kč. br. [katastarska čestica] kupili predmetnu drvnu masu, a nakon što je predmetna nekretnina identificirana po stalnom sudskom vještaku Zdravku Kovaču i određene njezine granice, izvršili su sječu i odvoz drvne mase.

30.

Sud ocjenjuje da prije predmetne sječe 1. i 2. tuženik nisu s dovoljnom sigurnošću utvrdili međe šume ZA sa susjednim nekretninama, a što je izuzetno bitno, tim više što je nespornim na očevidu utvrđeno da među između šume tužitelja i šume ZA predstavljaju vidljiva obilježja na stablima i ukopani međašni kameni. Gotovo je notorno da se katastarski planovi i katastarske međe razlikuju od stvarnog posjedovnog stanja, te su stoga tuženici trebali uložiti više dužne pažnje kako bi s dovoljnom sigurnošću utvrdili kuda se proteže šuma ZA od koje su kupili predmetna stabla hrasta, s time da angažman mjernika nije dovoljan za utvrđenje stvarnog posjeda, već je potrebno prije sječe pozvati u šumu vlasnike i posjednike susjednih šuma, što očigledno tuženici nisu učinili, pouzdali su se u utvrđenje granica šume prema iskolčenju mjerničkog vještaka, no mogla im je biti vidljiva stvarna međa u vidu zatesanih stabala i postavljenih međašnih kamena, no tu činjenicu ili nisu dovoljno percipirali ili su je svjesno ignorirali, što je u konačnici dovelo do toga da su naložili i izvršili sječu stabala većim dijelom na nekretnini koja nije u posjedu i vlasništvu osobe od koje su kupili predmetna drva, a što upućuje na njihovu građanskopravnu odgovornost za naknadu štete, jer nisu, prije nego što je izvršena predmetna šteta, osigurali preduvjete da na siguran način utvrde međe i granice šume od prodavatelja, već su izvršili sječu stabala na temelju katastarske izmjere za koju bi kao osobe koje se bave šumskim sječama trebali znati kako nije relevantna i dovoljna bez prisustva vlasnika susjednih nekretnina, sve uz još i otežavajuću okolnost da im prodavateljica ZA nije osobno pokazala predmetnu šumu, odnosno prije sječe ista nije pristupila u tu šumu.

31.

Odluka suda temelji se na odredbama čl. 8, čl. 1046 i čl. 1085 st. 3 ZOO-a, u ovome postupku u cijelosti su utvrđene sve zakonske pretpostavke odgovornosti tuženih za štetu, odnosno utvrđeni su subjekti obveznog odnosa i odgovornosti za štetu i odgovorne osobe 1. i 2. tuženika, oštećenik – tužitelj, a također je utvrđeno da je štetnom radnjom – izvršenom sječom došlo do štete na strani tužitelja, a kojom radnjom je došlo do smanjenja njegove imovine, ali i izmakle koristi, također dokazana je i četvrta pretpostavka odgovornosti za štetu i to kauzalni neksus između štetne radnje i same štete, jer je protupravnom štetom i štetnom radnjom koju su naložili tuženici došlo do štete u imovini tužitelja. Također je utvrđeno i to da je predmetna šteta bila protupravna (čl. 8 ZOO-a), jer tuženici nisu imali zakonska ovlaštenja koja proizlaze iz činjenice posjeda i vlasništva i izvršili su sječu na tuđoj nekretnini.

32.

Tuženici su svojim radnjama zajedno prouzročili nastanak štete kod tužitelja, te za nastalu štetu odgovaraju solidarno (čl. 1107 st. 1 ZOO-a).

33.

Na naknadu nenovčane imovinske štete, o kakvoj je ovdje riječ, kamate tužitelju pripadaju od donošenja presude, a ne od dana podnošenja tužbe kako to isti potražuje, jer se šteta utvrđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja u smislu odredbe čl. 1089 st. 2 ZOO-a.

34.

Odluka o troškovima parničnog postupka u skladu je s odredbom čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a. Troškovi stranaka odmjereni su u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje; Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora.

35.

Osnovan je zatraženi parnični trošak tužitelja i to za sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura prema Tbr. 7/1 Tarife, za sastav obrazloženih podnesaka od 21.11.2022. i 05.06.2024. od po 500,00 eura za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, za sastav obrazloženog podneska od 15.03.2024. 200,00 eura prema Tbr. 8/3 Tarife, zastupanja na ročištima 01.12.2022., 28.03.2023., 23.05.2023., 15.03.2024., 28.11.2024. od po 500,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, odnosno sveukupno trošak zastupanja od 4.250,00 eura, čemu se ima pridodati trošak uplaćenog i utrošenog predujma za očevid, šumarsko i mjerničko vještačenje od 1.000,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 130,45 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 130,45 eura, odnosno sveukupno opravdani parnični trošak tužitelja od 5.510,90 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

36.

Nije osnovan sav preostali zatraženi parnični trošak tužitelja i to za sastav obrazloženog podneska od 15.03.2024. prema Tbr. 8/1 Tarife od 500,00 eura, obzirom se radi o obrazloženom podnesku iz Tbr. 8/3 Tarife, također nije osnovan zatraženi trošak tužitelja za zastupanje na ročištu za objavu i uručenje presude, jer taj trošak nije nužan, obzirom se presuda objavljuje na eOglasna ploča sudova. Nadalje, nije osnovan sav zatraženi trošak sudske pristojbe na presudu, koja se tužitelju dostavlja u elektronskom obliku, te tužitelj ima mogućnost plateža iste u presuđenom iznosu od 130,45 eura (čl. 7 st. 3 Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18; dalje ZSP)), a što se smatra nužnim troškom sudske pristojbe. U slučaju da tužitelj u roku od 3 dana od dostave ove presude, uz generirani nalog za platež pristojbe, ne plati pristojbu u visini polovice propisanog iznosa, isti će biti dužan platiti puni iznos sudske pristojbe, međutim to ne može ići na teret protivne strane.

37.

Slijedom opisanog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 08. siječnja 2025.

Sudac

Lidija Jakšić

Uputa o pravo na žalbu: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Presudu dostaviti putem e-oglasne ploče za tužitelja i tuženika

2. Presuda nepravomoćna

3. Kal 20 dana