Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-58/2024-2

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu po prijedlogu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, protiv protustranaka: pod 1) ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) ETG, pod 3) BTG, pod 4) mal. LTG, pod 5) mal. ATG, pod 6) BT pok. E iz [adresa], pod 7) AC, [adresa], pod 8) CC, [adresa], pod 9) KL, [adresa], pod 10) LJ, [adresa], pod 11) SB, [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 12) BL, [osobni identifikacijski broj], 10/59 [adresa], pod 13) LT pok. AT, pod 14) GT pok. AT, pod 15) ST pok. AT, pod 16) UT pok. B, pod 17) RT pok. B, 18) HT pok. B, 19) L A žena G, 20) JT pok. B, pod 21) IT ud. UT, pod 22) djeci ostavitelja UT. AT, pod 23) LT pok. S, pod 24) AT pok. S, pod 25) KT. UT iz [adresa], pod 26) AT pok. U, pod 27) VT ud. HT, pod 28) ČT ud. LT, pod 29) OT ud. UT, pod 30) ŽT pok. UT, pod 31) ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 32) PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 33) ZT, [adresa], pod 34) KU, [adresa], pod 35) DT, [adresa], pod 36) FT, [adresa], pod 37) CT, [adresa], pod 38) MT, [adresa], radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, povodom žalbe predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: Z-4229/2022 od 21. travnja 2023., dana 8. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: Z-4229/2022 od 21. travnja 2023.

II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe pod poslovnim brojem: Z-2862/23 od 6. lipnja 2023. u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina]. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Makarskoj.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja poslovni broj: Z-2817/2022 od 8. srpnja 2022. Ujedno je naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina].

2. Žali se predlagatelj ne precizirajući iz kojih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, 155/23), predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i rješenje suda prvog stupnja broj Z-2817/2022 te udovoljiti predmetnom prijedlogu, odnosno predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prigovora.

3. Žalba je neosnovana.

4. Pobijano rješenje je najprije ispitano u odnosu na bitne povrede zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u vezi članka 381. ZPP-a te je utvrđeno da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.

5. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju opisno ukazuje žalitelj jer pobijano rješenje nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati, ne proturječi samo sebi, a razlozi koji su navedeni u rješenju su jasni i neproturječni.

6. Navodima žalbe predlagatelj nije doveo u sumnju odlučna utvrđenja zemljišnoknjižnog suda, kao ni pravilnost primjene materijalnog prava.

7. Podnesenim prijedlogom predlagatelj predlaže pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka radi upisa prava vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog predlagatelja kao neosnovan uz obrazloženje kako nisu ispunjeni uvjeti za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka jer predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu pripadaju predmetne nekretnine, odnosno nije ostvaren uvjet sadržan u odredbi članka 208. ZZK. Ovo stoga što se priloženim ispravama nije pružio odgovarajući dokaz da bi predlagateljica uistinu bila stvarna vlasnica predmetnih nekretnina, odnosno da predlagateljica nije dokazala da su predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu (1. kolovoza 2010.) Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine br, 92/10 dalje ZTOGZ) predstavljale turističko zemljište u kampu.

9. U obrazloženju pobijanog rješenja kojim je odbijen prigovor predlagateljice, sud prvog stupnja utvrđuje kako predlagateljica u prijedlogu navodi da su prilikom pretvorbe društvenog poduzeća HP Živogošće, u vrijednost društvenog kapitala procijenjeni objekti sagrađeni u kampu, dok samo zemljište nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala pa tako ni predmetne nekretnine, a što je vidljivo iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 7. svibnja 1996. iz kojeg proizlazi da zemljište na lokaciji auto kamp „[adresa] nije procijenjeno u vrijednost temeljnog kapitala društva, a da su procijenjeni objekti (recepcija, NGP=285,75 m2, sanitarni čvorovi, NGP=490,53 m2). Nadalje, da u tome rješenju nije određeno na kojim nekretninama se objekti nalaze pa kada bi predmetne nekretnine i predstavljale turističko zemljište u kampu, s obzirom da se na istima nalaze objekti koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala društva u postupku pretvorbe, isti ne mogu predstavljati samo vlasništvo predlagateljice. Stoga prema zaključku suda prvog stupnja, nisu opravdane tvrdnje predlagateljice da bi ista stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina za cijelo uvažavajući sve pretpostavke stjecanja prava vlasništva kako je propisano Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“, br. 50/20) niti su točne tvrdnje da predmetne nekretnine nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala toga poduzeća na način kako tvrdi predlagateljica. Time da predlagateljica na osnovu priloga iz prijedloga ne može u ovome postupku ishoditi brisanje prava vlasništva protustranaka već to može učiniti samo kroz odgovarajući postupak u kojem će se utvrditi pravo vlasništva na nekretninama auto kampa „[adresa]“.

10. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, ovakav je pravni stav suda prvog stupnja pravilan.

11. Naime, člankom 208. stavak 1. ZZK je propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je stavkom 3. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

12. Prema odredbi članka 209. stavak 2. ZZK, u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška.

13. Odredbom članka 209. stavka 4. ZZK, propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

14. U konkretnom slučaju, predlagateljica u prijedlogu tvrdi kako je predmetne nekretnine stekla temeljem članka 2. i 6. ZTOGZ te da su iste sastavni dio kampa „[adresa]“ koji je u stvarnom vlasništvu predlagateljice.

15. Prema odredbi članka 2. stavak 1. ZTOGZ, turističko zemljište u smislu ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: turističko zemljište) je građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

16. Prema odredbi članka 5. ZTOGZ, turističko zemljište u kampovima u smislu ovoga Zakona je zemljište iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona koje je dokumentima prostornog uređenja utvrđeno kao kamp namijenjen za obavljanje turističko ugostiteljske djelatnosti. Prema članku 6. istoga Zakona, turističko zemljište u kampovima čija vrijednost u cijelosti nije procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, vlasništvo je Republike Hrvatske. Turističko zemljište, odnosno građevine u kampovima čija vrijednost je u dijelu procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, suvlasništvo je Republike Hrvatske i trgovačkog društva u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog zemljišta i građevine.

17. Suprotno stavu žaliteljice, sud prvog stupnja nije odlučivao o osnovanosti zatraženog upisa prava vlasništva predlagateljice, već upravo o postojanju opravdanog razloga predviđenog odredbom članka 108. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (zemljišnoknjižni poslovnik), ("Narodne novine" br. 81/97., 109/02., 153/02., 123/02., 14/05., 60/10., 60/10., 55/13., 63/19., 128/22., 127/24.), kojim je propisano da se pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK), a opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

18. Naime, iz dostavljenih isprava i to rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 7. svibnja 1996. proizlazi da u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HP „Živogošće“, a temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ br. 19/91, 83/92, 94/93, 9/95), zemljište na lokaciji auto kamp „[adresa]“ [adresa] nije procijenjeno u vrijednost temeljnog kapitala toga društva, ali da su u vrijednost društvenog kapitala društva u postupku pretvorbe procijenjeni objekti i to recepcija i sanitarni čvorovi, za koje objekte nije određeno na kojim se nekretninama nalaze. Stoga pravilno sud prvog stupnja zaključuje da se ne mogu smatrati opravdanima tvrdnje predlagateljice da je stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina za cijelo, jer se ne radi o turističkom zemljištu u kampu čija vrijednost u cijelosti nije procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije.

19. Kako predlagateljica dokazima na koje se pozvala nije učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije u njenu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti predmetni zemljišnoknjižni upis pa nisu bile ispunjene sve pretpostavke za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, to je suprotno žalbenim navodima, pravilno postupio prvostupanjski sud kada je pobijanim rješenjem odbio prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrdio rješenje toga suda poslovni broj Z- 2817/2022 od 8. srpnja 2022.

20. Slijedom navedenog, a temeljem članka 149. stavka 3. ZZK-a žalba predlagateljice odbijena je kao neosnovana te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

Ujedno je naloženo brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu 8. siječnja 2025.

SUTKINJA

dr. sc. Daniela Pivčević