Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-583/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Slavena Vidmara, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog AU, zbog kaznenog djela iz članka 154. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i članka 153. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. - dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj K-13/2023-136 od 28. studenoga 2024. o produljenju istražnog zatvora, u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 7. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog AU kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola broj K-13/2023-136 od 28. studenoga 2024., protiv optuženog AU, u tijeku postupka nakon podignute optužnice, zbog više teških kaznenih djela protiv spolne slobode u pokušaju iz članka 154. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i članka 153. stavka 1. i 2. i drugih KZ/11., pod točkom I izreke pobijanog rješenja na temelju članka 127. stavka 4. u vezi s člankom 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. -dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor iz zakonskih razloga propisanih u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.
1.1. Pod točkom II pobijanog rješenja u istražni zatvor se uračunava vrijeme uhićenja i lišenja slobode i dosadašnje trajanje istražnog zatvora od 8. veljače 2023., pa nadalje
2. Protiv tog rješenja žali se optuženi AU po braniteljici, odvjetnici Veri Glasnović Gjoni, zbog "povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja", s prijedlogom da se preinači pobijano rješenje na način da se ukine istražni zatvor i okrivljeniku odrede mjera opreza.
3. Spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika po osnovi iz članka 123. stavku 1. točka 3. ZKP/08. Za svoju odluku prvostupanjski sud je dao jasne, određene i dostatne razloge u odnosu na optuženika i inkriminirano kazneno djelo, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora prikladna za ostvarenje svrhe zbog koje je istražni zatvor protiv optuženika i do sada primjenjivan i iz kojih razloga nije moguća njegova zamjena nikakvim blažim mjerama, odnosno mjerama opreza.
5.1. Nadalje, protivno žalbenom navodu prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i obrazložio kako osnovana sumnja da je optuženik počinio inkriminirana kaznena djela proizlazi iz poimence pobrojanih materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji potvrđena optužnica (navedeno u točki 6. pobijanog rješenja), a takav zaključak pravilnim nalazi i ovaj drugostupanjski sud. Osnovanost sumnje prilikom odlučivanja o potrebi daljnje primjene istražnog zatvora utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu i vjerodostojnost istih, dok će odluku o tome da li je optuženik počinio terećena kaznena djela, donijeti raspravno vijeće tek po završetku kontradiktornog dokaznog postupka kroz ocjenu svih izvedenih dokaza. Ponavlja se žalitelju kako takav zaključak prvostupanjskog suda nije s uspjehom doveden u pitanje niti isticanjem opetovanog žalbenog navoda kojim polemizira s vjerodostojnošću iskaza žrtava, kao i potvrđenom optužnicom.
6. Protivno žalbenim navodima optuženika, prvostupanjski sud je s pravom izveo zaključak o postojanju posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz razloga navedenih u članku 123. stavku 1. točke 3. ZKP/08.
6.1. Naime, prvostupanjski sud je ispravno utvrdio da na strani optuženog AU i nadalje egzistira opasnost od ponavljanja kaznenog djela, a koja je dovela i do prvotnog određivanja istražnog zatvora, unatoč njegovoj ranijoj neosuđivanosti za kaznena djela. Pobijano se rješenje se pri tome pravilno poziva na činjenicu da se optuženiku u ovom postupku stavlja na teret više raznovrsnih kaznenih djela te izuzetno visok broj teških kaznenih djela protiv spolne slobode počinjenih na štetu dviju žrtava, točnije njegove izvanbračne supruge PU i intimne partnerice ĐU, u dugom vremenskom razdoblju od 15 godina, i da je prema opisu iz optužnice, iskazao iznimnu ustrajnost i bezobzirnost u inkriminiranom postupanju, a stoga i visok stupanj kriminalne volje. Ove okolnosti, unatoč neosuđivanosti optuženika, u međusobnoj povezanosti upućuju na zaključak o opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.
7. Naime, imajući na umu kvalitetu i karakteristike okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika, očito je da se svrha istražnog zatvora, za sada, ne bi učinkovito mogla ostvariti njegovom zamjenom niti jednom drugom mjerom iz kataloga blažih mjera propisanih odredbama ZKP/08., pa tako ni mjerama opreza koje u žalbi predlaže optuženik, a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud jer iste ne predstavljaju adekvatnu garanciju za uspješnu prevenciju opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.
8. Pravilnost zaključka prvostupanjskog suda nije doveden u sumnju opetovanim žalbenim navodom kako optuženik više ne živi u zajedničkom domaćinstvu sa žrtvama, da žrtva ĐU sada živi i radi u Zagrebu, a još manje žalbenim navodom da PU sada živi sa drugom muškom osobom te da je dosadašnji boravak optuženika u istražnom zatvoru dovoljno odgojno utjecao na njega da više ne čini kaznena djela, jer sve navedene okolnosti ne umanjuju utvrđenu opasnost od ponavljanja djela na strani optuženika.
9. Jednako tako, dosadašnjim boravkom optuženika u istražnom zatvoru nije došlo do povrede načela razmjernosti jer je prvostupanjski sud u skladu s člankom 122. stavkom 2. ZKP/08. vodio računa o razmjeru između težine kaznenih djela za koja se optuženik tereti, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku u slučaju utvrđenja krivnje ovog optuženika, kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.
10. Također, nije osnovan niti žalbeni navod optuženika kojim smatra da mu je prvostupanjski sud povrijedio presumpciju nevinosti jer smatra da ga se pobijanim rješenjem zapravo unaprijed osudilo i da je razlika između rješenja i presude samo terminološke naravi jer je iz cjelokupnog prvostupanjskog rješenja jasno proizlazi da se o počinjenju predmetnih kaznenih djela govori isključivo na razini osnovane sumnje, a nikako izvjesnosti da su ta djela počinjena.
11. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 7. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović
