REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Ps-7/2020-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji toga suda Anđeli Bionda, u pravnoj stvari tužitelja FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ramoni Karakaš Kovačević, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 21, protiv tuženice DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Opačak, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Slavonskom Brodu, Augusta Cesarca 12, radi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave 7 veljače 2024. i 27. studenog 2024. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Ramone Karakaš- Kovačević, odvjetnice u Slavonskom Brodu, tužene DT i punomoćnika tuženice Ivana Opačka, odvjetnika u [adresa], zaključene 27. studenog 2024., nakon javne objave 7. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji glasi:

"Nalaže se tuženoj DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isprazniti od osoba i svojih stvari nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Kuća br. 111, dvorišna zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada 1, pomoćna zgrada u [adresa] čhv, 989 m2, Kuća br. 111 107 m2, dvorišna zgrada 50 m2, gospodarska zgrada 11 m2, gospodarska zgrada 1 41 m2, pomoćna zgrada 48 m2, dvorište 732 m2, te slobodnu od osoba i stvari predati tužitelju u posjed u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se zahtjev tužitelju ĐT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženici DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 650,00 EUR (šest stotina pedeset eura), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 7. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovome sudu 29. lipnja 2020. podnio tužbu protiv tuženice radi predaje u posjed nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Kuća br. 111, dvorišna zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada 1, pomoćna zgrada u [adresa] čhv, 989 m2, Kuća br. 111 107 m2, dvorišna zgrada 50 m 2, gospodarska zgrada 11 m2, gospodarska zgrada 1 41 m2, pomoćna zgrada 48 m2, dvorište 732 m2. , te da istu slobodnu od osoba i stvari preda tužitelju u posjed u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

1.1. Tužitelj je u tužbi naveo kako je on vlasnik predmetne nekretnine. Nadalje, tužitelj je naveo kako se na predmetnoj nekretnini nalazi stara kuća do ulice, a u kojoj se neovlašteno nalazi tuženica koja ne želi dobrovoljno iseliti iz predmetne nekretnine, iako ju je tužitelj više puta pozivao na mirno rješenje spora. Nadalje, naveo je kako je tužena u posjedu ključa dvorišta i stare kuće, te iste neovlašteno koristi, kao i što koristi ostatak predmetne nekretnine.

1.2. Podneskom od 8. veljače 2024. tužitelj je, a s obzirom na promjene stanja u zemljišnoj knjizi uredio tužbeni zahtjev na način da je zahtijevao da sud naloži tuženici da isprazniti od osoba i svojih stvari nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Kuća br. 111, dvorišna zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada 1, pomoćna zgrada u [adresa] čhv, 989 m2, Kuća br. 111 107 m2, dvorišna zgrada 50 m 2, gospodarska zgrada 11 m2, gospodarska zgrada 1 41 m2, pomoćna zgrada 48 m2, dvorište 732 m2, te slobodnu od osoba i stvari predati tužitelju u posjed u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

1.3. Na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 27. studenog 2024. tužitelj je na raspravni zapisnik uredio tužbeni zahtjev na način da je dodao osobni identifikacijski broj tužene DT, pa je iza njezina imena i prezimena dodana riječ : „ OIB: [osobni identifikacijski broj]", dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao nepromijenjen.

2. U odgovoru na tužbu tužena je u cijelosti osporavala tužbu i tužbeni zahtjev. Tuženica je navela kako je na predmetnoj nekretnini, u zemljišnoj knjizi pod brojem: Z- 6733/13 od 28. kolovoza 2013. uknjižena zabilježba kojom se zabranjuje otuđenje nekretnina bez suglasnosti Republike Hrvatske- Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije na rok od 10 godina počevši od 24. travnja 2012. do 23. travnja 2022. Nadalje, navela je kako je iz pregleda statusa predmeta Zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda za predmetnu nekretninu razvidno da je na istoj tužitelj uknjižio svoje pravo vlasništva 10. svibnja 2017., a temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kojega je zaključio s pokojnim ocem parničnih stranaka, unatoč činjenici da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu roditelja parničnih stranaka. Slijedom navedenoga, tuženica je navela kako smatra da je prethodno pitanje u konkretnoj pravnoj stvari je li predmetni ugovor ništetan, budući da tuženica smatra da je on suprotan izričitoj zakonskoj i ugovornoj odredbi. Tuženica je navela kako ona kao treća osoba ima pravni interes utvrditi ništetnost ugovora kojim je tužitelj stekao pravo vlasništva, i to zbog činjenice da je sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi prilikom ispunjavanja uvjeta za dodjelu besplatnog građevinskog materijala za

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

gradnju kuće uzeto je u obzir i njezino stalno prebivalište u predmetnoj kući odnosno njezino stambeno zbrinjavanje u kući.

S tim u svezi istaknula je kako je iz Suglasnosti za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće Klasa:019-06/01-31/1E1, Urbroj:538-06-01-11- 156808-41882 od 13. svibnja 2011. razvidno da je i tuženica podnositelj zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem i da je i ona kao i tužitelj ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Također je navela, kako su u naravi na predmetnoj katastarskoj čestici sagrađene tri kuće i samo u jednoj od tih kuća je stambeno zbrinuta tuženica i to u kući koja ima najlošije uvjete. Slijedom navedenog tuženice je navela kako ona smatra da se predmetnom tužbom dira u njezino pravo na dom i njezinu zbrinjavanje koje joj je omogućila Republika Hrvatska, a tužitelj i njihov zajednički otac prilikom zaključenja ugovora sa Republikom Hrvatskom, kao i zaključenja međusobnog ugovora su znali i morali znati da je Republika Hrvatska dala i tuženici osnovni građevinski materijal za popravak i obnovu obiteljske kuće i za njezino trajno stambeno zbrinjavanje.

3. Podneskom od 12. veljače 2021. tužitelj je djelomično osporavao navode tuženice iz odgovora na tužbu. Tužitelj je naveo kako je tuženoj tužba dostavljena 12. srpnja 2020., dok je tužena odgovor na tužbu dostavila 11. studenog 2020., iako je bila u obvezi odgovor na tužbu podnijeti u roku od 30 dana, stoga je odgovor na tužbu dostavljen sudu nakon proteka roka. Tužitelj je predložio donošenje presude zbog ogluhe. Tužitelj nije osporavao da bi na predmetnoj nekretnini bila upisana zabilježba zabrane otuđenja nekretnine bez suglasnosti Republike Hrvatske, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova

Europske Unije na rok od 10 godina počevši od 24. travnja 2012. do 23. travnja 2022. Međutim, tužitelj je osporavao da bi zbog navedenoga Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, temeljem kojega je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, bio ništetan. S tim u svezi naveo je kako se predmetna zabilježba odnosi na Republiku Hrvatsku, a ne na tuženicu koja nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini. Tužitelj smatra kako je svrha predmetne zabilježbe samo da Republika Hrvatska može ostvariti svoja prava, dok tuženica kao treća osoba nema nikakvi prava na predmetnoj nekretnini. Tužitelj smatra, da čak i da je ugovor ništetan, iako navodi da smatra da nije, to ne bi promijenilo činjenicu da se tuženica bez pravnog osnova nalazi u tuđoj nekretnini i da iz nje ne želi dobrovoljno izaći. Također je naveo kako iz stanja zemljišne knjige proizlazi da tuženica nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini, niti je ona sudu dostavila i jedan dokaz za svoje navode, a također ne postoje niti zakonske odredbe temeljem kojih bih tuženica imala ikakva prava na predmetnoj nekretnini. Tužitelj je ustrajao kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

4. Podneskom od 24. rujna 2021. tuženica se očitovala na navode tužitelja od 12. veljače 2021. U svom podnesku navela je kako su neosnovani navodi tužitelja da sud u konkretnoj pravnoj stvari donese presudu zbog ogluhe. U tom smislu naveo je kako za presudu zbog ogluhe moraju biti kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke, između ostalog i da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, odnosno ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima na koje se sam tužitelj poziva. S tim u svezi navela je kako tužitelj uz tubu prilaže zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je razvidna uknjižba zabrane raspolaganja nekretninom, stoga tuženica smatra da nisu ispunjene pravne pretpostavke za

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

donošenje presude zbog ogluhe. Nadalje, navela je kako je ona u samom odgovoru na tužbu istaknula odlučnu činjenicu koja prijeći usvajanje tužbenog zahtjeva, a to je da je ona osobno odlukom državnog tijela osoba koja se stambeno zbrinjava u nekretnini svojih roditelja jer je predmetna nekretnina u vrijeme zbrinjavanja i ishođenja građevinskog materijala bila uknjižena na oca parničnih stranaka, a radi se o nekretninama koje su bračna stečevina majke i oca parničnih stranaka. S obzirom na navedeno tuženica osporava navode tužitelja da ona na predmetnoj nekretnini nije ostvarila nikakva prava.

5. U podnesku od 2. lipnja 2022. tužitelj je naveo da dokumentacija koju je u sudski spis na traženje suda dostavilo nadležno Ministarstvo, a koja se odnosi na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevinskog materijala, nije relevantna jer je 23. travnja 2022. istekao rok od 10 godina na koliko je bila upisana zabrana otuđenja i opterećenja. Tužitelj je, i nadalje ustrajao s navodima da tuženica nije stekla nikakva prava na predmetnoj nekretnini.

6. U tijeku postupka, na ročištu za glavnu raspravu održanoj kod ovoga suda 27. studenog 2024. parnične stranke ustrajale su kod ranijih navoda iznesenih u tijeku postupka, kao i prigovora.

6.1. Tuženica je ustrajala kod prigovora prava na dom te je po punomoćniku iskazala da ju je je država Republika Hrvatska smjestila u predmetne nekretnine pa se s tim u svezi tuženica pozvala i na odluku Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj 8 Gž Ob-16/2022-2 od 22. rujna 2022. Također je iskazala kako ona brine o majci koja je starije životne dobi i koja stanuje s tuženicom u jednoj od tri građevne nekretnine na predmetnoj čestici. Tuženica i njezina majka ne žele odvojeno stanovati, a ako bi sud udovoljio tužbenom zahtjevu i tuženica morala iseliti, njezina majka bi ostala bez skrbi jer je izvjesno da će doći do rušenja predmetne nekretnine. Tuženica smatra kako bi usvajanjem tužbenoga zahtjeva sud svojom odlukom pokazao ružno ponašanje prema ženama i kršio ženska prava. Također je navela kako ona nije uzeta u obzir prilikom nasljeđivanja niti je uzeto u obzir da je stambenim zbrinjavanjem država omogućila tuženici da stanuje u predmetnoj nekretnini, a također niti da je njezina majka doprinosila predmetnoj nekretnini, pa je zapravo ona suvlasnica te nekretnine i to prije nego što je ista postala predmetnom ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Tuženica je navela i kako ona svoje prihode koje ostvaruje ulaže u nabavku potrepština za kuću i namirnica za sebe i majku o kojoj skrbi, te pomaže i u svim kućanskim i zemljanim radovima kojih na selu ima svakodnevno.

6.2. Tužitelj je po punomoćniku osporavao navode tuženice, navodeći da o majci skrbe i on i brat i nema nikakve bojazni niti opasnosti da će majka biti istjerana iz predmetne nekretnine ili da će se prema njoj nečovječno ponašati. Tužitelj je također osporavao da bi majka parničnih stranaka bila suvlasnik predmetne nekretnine jer je to vidljivo iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka. Također je naveo kako je tuženici i prije i u tijeku konkretnog parničnog postupka ponuđeno da joj tužitelj i drugi brat kupe kuću ili stan u selu u kojem bi stanovala, ali je ista to odbila.

6.2.1. Tuženica je osporavala navode tužitelja te je navela da tuženik i drugi brat nemaju dostatna financijska sredstva kojim bi kupili drugu nekretninu u kojoj bi stanovala tuženica. Nadalje, navela je kako prema seoskim običajima majka parničnih

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

stranaka nema prava glasa pa je samim time uskraćena u mogućnosti da išta dokaže kao svoje i da bude ugovorna strana u sklopljenom ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju.

7. Radi razjašnjenja svih spornih činjenica i utvrđivanja istih, proveden je dokazni postupak te su pročitane isprave, i to: zemljšnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odgovor tuženika o pozivu na mirno rješenje spora prije podnošenja tužbe, poziv tužitelja na mirno rješenje spora prije podnošenja tužbe, rješenje Brodsko- posavske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinskopravne poslove klasa:

UP/I-701-03/20-01/214, urbroj: 2178/I-02-02/11-20-4 od 2. studenog 2020., suglasnost za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za područje posebne državne skrbi, klasa: 019-06/01-31/1-E1, urbroj: 538-06-01-11-156808-41822 od 13. svibnja 2011., ugovor o darovanju osnovnog građevinskog materijala sklopljen između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i CT od 23. travnja 2012., prijedlog za zabilježbu na nekretnini Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, suglasnost za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za područje posebne državne skrbi KLASA: 019-06/01-31/1-E1, URBROJ: 538-06-01-11-156808-41882 od 13. svibnja 2011., zamolba CT za dodjelu osnovnog građevinskom materijala za popravak, obnovu ili izgradnju obiteljske kuće ili stana od 13. studenog 2008., zajednički izvadak iz zemljišne knjige za CT (Ivanov), Selna 127, službena bilješka od 29. travnja 2011. Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za područje posebne državne skrbi, preporuka za donošenje rješenja o stambenom zbrinjavanju na području posebne državne skrbi 058105 Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za područje posebne državne skrbi, uvjerenje o prebivalištu za CT, FT, OT, DT, JT, svi od 11. studenog 2008., prijepis posjedovnog lista broj 7 k. o. [katastarska općina] od 10. studenog 2008., uvjerenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Slavonski Brod klasa: 935-08/08-01/840, urbroj: 541-18-1/09-08/2 od 10. studenog 2008., uvjerenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Slavonski Brod od 10. studenog 2008., potvrda ovog suda Zemljišnoknjižni odjel broj: Kizv:6586-9/3/2008 od 11. studenog 2008., potvrda Ministarstva financija – Porezna uprava, Područni ured Slavonski Brod, Ispostava Slavonski Brod od 11. studenog 2008., izjave CT, sve od 13. studenog 2008., zamolba za brisanje zabilježbe, presliku ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između CT i OT od 2. svibnja 2017. Pored navedenoga sud je izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka u svrhu dokazivanja.

8. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19. – dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u cijelosti.

9. Tužitelj svojim tužbenim zahtjevom traži da sud naloži tuženoj da u roku od 15 dana preda u posjed slobodne od osoba i stvari nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Kuća br. 111, dvorišna zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada 1, pomoćna zgrada u [adresa] čhv, 989

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

m2, Kuća br. 111 107 m2, dvorišna zgrada 50 m 2, gospodarska zgrada 11 m2, gospodarska zgrada 1 41 m2, pomoćna zgrada 48 m2, dvorište 732 m2.

10. U odgovoru na tužbu, tužena osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, u odgovoru na tužbu i kasnije u tijeku postupka tuženica prigovara ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojega je tužitelj zaključio sa ocem parničnih stranaka CT, ističe prigovor prava na dom, te navodi da je predmetna nekretnina bračna stečevina roditelja parničnih stranaka, kao i da je ona korisnik prava na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevinskog materijala što je razvidno iz Suglasnosti za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće Klasa:019-06/01-31/1E1, Urbroj:538-06-01-11- 156808-41882 od 13. svibnja 2011.

11. Odredbom članka 161. stavak 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17. – ZVDSP) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. U stavku 2. istoga članka propisano je da spomenuto vlasnikovo pravo ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno. Odredbom članka 161. stavak 3. ZVDSP propisano je da pravo iz stavka 1. toga članka ne pripada osobi koja je otuđila stvar u svoje ime, dok ta stvar još nije bila njezina, a poslije ju je stekla u vlasništvo.

Nadalje, odredbom članka 162. stavak 1. i 2. ZVDSP propisano je da bi tužitelj uspio u postupku mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo, odnosno, da su nekretnine koje zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalaze u tuženikovom posjedu. Isto tako, moraju stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje se razlikuju od istovrsnih stvari, odnosno, s obzirom da se radi o nekretnini mora navesti točne oznake katastarske čestice kako je upisana u zemljišnim knjigama.

11.1. Tužitelj je u smislu odredbe članka 162. stvak 1. i 2. ZVDSP tijekom postupka dokazao da je vlasnik predmetne nekretnine, a što je sud utvrdio uvidom u zemljšnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 7. veljače 2024. (stranica spisa 66-67), odnosno ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 3-4), kojeg proizlazi da je predmetna nekretnina uknjižena kao vlasništvo 1/1 dijela na ime tužitelja FT.

Nadalje, uvidom u ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između CT i OT, te FT od 2. svibnja 2017., a koji je ovjeren po javnom bilježniku Mariu Lukačeviću u [adresa], broj: OV-1638/17 od 2. svibnja 2017. (stranica spisa 70-73), utvrđeno je da je F FT kao primatelj uzdržavanja člankom II predmetnog ugovora, za usluge uzdržavanja odmah dao u vlasništvo tužitelju, njegovu sinu, u cijelosti nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Kuća br. 111, dvorišna zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada 1, pomoćna zgrada u [adresa] sa 275 čhv ili 989 m2, Kuća br. 111 sa 107 m2, dvorišna zgrada sa 50 m 2, gospodarska zgrada sa 11 m2, gospodarska zgrada 1 sa 41 m2, pomoćna zgrada sa 48 m2, dvorište sa 732 m2, kao i sve pokretnine koje se nalaze u i oko kuće u trenutku zaključenja predmetnog ugovora. Nadalje, istim ugovorom u članku III. ugovora primatelj uzdržavanja jamči davateljima uzdržavanja da nekretnine iz članka II ugovora nisu opterećene nikakvim uknjiženim niti neuknjiženim teretima, osim zabilježbe zabrane otuđenja nekretnina

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

bez suglasnosti Republike Hrvatske-Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije na rok od 10 godina, počevši od 24. travnja 2012. do 23. travnja 2022. na k. č. br. [katastarska čestica] zabilježba u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu pod brojem Z-6737/13.

Dakle, iz izvedenih dokaza se utvrđuje da je tužitelj stekao pravo vlasništva na temelju zaključenog pravnog posla i da se temeljem navedenog pravnog posla uknjižio u zemljišnim knjigama kao vlasnik pa onda sud utvrđuje da je tužitelje dokazao da je vlasnik predmetnih nekretnina sukladno članku 120. stavak 2. ZVDSP i da stoga sukladno odredbi članka 162. stavak 1. i 2. ZVDSP može osnovano potraživati da mu se preda u posjed navedena nekretnina.

11.2. U tijeku postupka tuženica je isticala kako je predmetni ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između CT i OT, te FT od 2. svibnja 2017., ništetan, s obzirom da je isti zaključen 2. svibnja 2017., a na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila je u zemljišnoj knjizi pod brojem: Z- 6737/13, ovoga suda upisana zabilježba zabrane otuđenja nekretnina bez suglasnosti Republike Hrvatske-Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije na rok od 10 godina, počevši od 24. travnja 2012. do 23. travnja 2022.

Odredbom članka 14. stavak 2. Zakon o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine" broj: 86/08. – dalje: ZPPDS) propisano je da korisnik koji se stambeno zbrinjava prema članku 8. stavku 1. točkama 3., 5., 6. i 7. toga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora. U stavku 3. istoga članka propisano je da će se zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. toga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.

Među parničnim strankama nije sporno da je predmetna zabilježba u trenutku pokretanja konkretnog parničnog postupka bila upisana u zemljišnoj knjizi, sporno je je li isti ništetan u odnosu na predmetnu nekretninu. Temeljem odredbe članka 327. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. – dalje: ZOO), sud je utvrdio da predmetni ugovor nije ništetan.

Naime, ovaj sud cijeni da zabilježba zabrane otuđenja ne sprječava u apsolutnom smislu otuđenje nekretnine, već zabilježba ima tzv. publicitetni učinak, te se nitko ne može pozvati na načelo povjerenja u zemljišne knjige prilikom stjecanja određenih prava, jer je jasno iz stanja zemljišnih knjiga kako je Republika Hrvatska kao darovatelj građevinskog materijala, svoje pravo zaštitila. S obzirom na zaključeni pravni posao (ugovor o dosmrtnom uzdržavanju) i činjenicu da je CT kao vlasnik predmetne nekretnine istom raspolagao i ugovorom, za života istu prenio u vlasništvo tužitelja, a u vrijeme kojega raspolaganja je na predmetnoj nekretnini bila upisana zabilježba zabrane otuđenja sukladno odredbi članka 14. ZPPDS, ne čini predmetni ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ništetnim. U tom smislu valja istaknuti kako ZPPDS ne predviđa ništetnost pravnog posla u slučajevima u kojima bi se unatoč postojanju zabilježbe zabrane otuđenja nekretnina otuđila unutar roka od 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Republike Hrvatske- Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, odnosno Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (isto rješenje Županijskog suda u Splitu broj: Gž Zk 674/2016-2 od 6.

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20 veljače 2017.) U tom smislu valja istaknuti da sam ZPPDS u odredbi članka 21. stavak 3. predviđa situacije u kojima vlasnik nekretnine otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje od plaćanja poreza u roku od 10 godina, u vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrb, na način da se kao iznimka propisuje obveza plaćanja poreza. Nadalje, istom odredbom propisano je da u tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog slijednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

12. S druge strane, tužena nije osporavala da je ona u posjedu predmetne nekretnine koju tužitelj traži da mu se preda u posjed, ali osporava da iste drži bez pravne osnove navodeći da je ista bila podnositeljica zahtjeva za stambeno zbrinjavanje darovanjem građevinskog materijala.

Naime, odredba članka 163. stavak 1. ZVDSP propisuje da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

U tom smislu valja istaknuti kako je odredbom članka 18. stavak 1. ZVDSP propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), dok je člankom 114. stavak 1. ZVDSP propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem ili na temelju zakona.

12.1. Na temelju izvedenih dokaza, tužena nije dokazala da ima pravo na posjed predmetnih nekretnina.

12.2. Naime, iz prijepisa posjedlovnog lista broj 7 k. o. [katastarska općina] od 10. studenog 2008., razvidno je da je kao posjednik predmetne k. č. br. [katastarska čestica] bio upisan CT (stranica spisa 50). Tuženica je kao dokaz prava na posjed predmetnih nekretnina predložila sudu pribaviti od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za područje posebne državne skrbi, cjelokupnu dokumentaciju glede darovnog osnovnog građevinskog materijala za obnovu obiteljske kuće i stambeno zbrinjavanje tuženice. S tim u svezi sud je pribavio traženu dokumentaciju (stranica spisa 29-59), između ostalog Ugovor o darovanju osnovnog građevnog materijala od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te suglasnost za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za područje posebne državne skrbi KLASA: 019-06/01-31/1-E1, URBROJ: 538-06-01-11-156808-41882 od 13. svibnja 2011.

12.2.1. Uvidom u Ugovor o darovanju osnovnog građevnog materijala od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, utvrđeno je da je isti zaključen 28. travnja 2012. između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao davatelja i CT, kao primatelja, a predmet ugovora je osnovni građevni materijal za izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu daroprimatelja na adresi [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, istim ugovorom određeno je da se daroprimatelj obvezuje obiteljsku kuću koristiti isključivo za stanovanje, sa članovima zajedničkog domaćinstva i to: CT, ST, supruga; DT, kći; OT i FT, sinovi. Također, istim ugovorom, u članku 9. ugovoreno je da se daroprimatelj obvezuje da će on i članovi domaćinstva iz

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

stavka 1. predmetnog ugovora na adresi obiteljske kuće iz članka 1. tog ugovora imati prijavljeno prebivalište.

12.2.2. Iz suglasnost za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za područje posebne državne skrbi KLASA: 019-06/01-31/1-E1, URBROJ: 538-06-01-11-156808-41882 od 13. svibnja 2011. utvrđeno je da su korisnici stambeno zbrinjavanja CT, ST, supruga; DT, kći; OT i FT, sinovi, koji su podnijeli zamolbu za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće u [adresa], u općini [adresa], mjesto [adresa],te da je zamolba za stambeno zbrinjavanje evidentirana pod brojem 156808.

Isto tako je navedeno da podnositelji zamolbe trenutno borave na adresi [adresa], te je uvidom u predmet utvrđeno da podnositelji zamolbe zadovoljavaju uvjete propisane člankom 11. Zakona o područjima posebne državne skrbi i da ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanjem darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i ovnovu vlastite obiteljske kuće na adresi [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, iz iste suglasnosti proizlazi da se suglasnost za stambeno zbrinjavanjem darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske svrhe dana u svrhu zaključivanja ugovora o darovanju osnovnog građevinskog materijala za obnovu iste.

12.3. S obzirom na navedeno, ovaj sud utvrđuje da je ugovor o darovanju osnovnog građevinskog materijala sklopljen između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao darovatelja i CT, kao daroprimatelja, sklopljen 23. travnja 2012., a predmet darovanja je građevinski materijal za obnovu kuće koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, nesporno je da je daroprimatelj bio CT, dok su članovi njegove obitelji, između ostaloga tužitelj i tuženica, temeljem tog Ugovora imali isključivo pravo i obvezu stanovanja u darovanoj nekretnini, a ne i pravo vlasništva predmetne nekretnine. U odnosu na obvezu korisnika stambenog zbrinjavanja da se usele u predmetnu nekretninu za koju je ostvareno pravo na stambeno zbrinjavanje, stanuju u njoj i imaju prijavljeno prebivalište, valja istaknuti kako je odredbom članka 15. stavak 1. ZPPDS propisano da obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. toga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja. Dok je u stavku 2. istoga članka propisano da ako se korisnije prije isteka roka od 10 godina, odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja.

Iz navedenoga proizlazi da obveza stambenog zbrinjavanja najmom ili davanjem u vlasništvo predmetne nekretnine obvezuje korisnike da u istoj prebivaju 10 godina, dok takav rok nije eksplicitno naveden i za pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem osnovnog građevinskog materijala, za koje je pak, prema odredbi članka 14. ZPPDS previđen desetogodišnji rok zabrane otuđenja predmetne nekretnine. Svakako valja istaknuti da je predmetni desetogodišnji rok, u tijeku ovoga postupka, 23. travnja 2022. istekao.

13. Tužena je u tijeku postupka isticala prigovor povrede prava na dom.

- 1 0 -

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

14. U svom iskazu tužitelj FT naveo je kako je on vlasnik predmetne nekretnine, na kojoj se nalazi više kuća i više gospodarskih objekata. Na nekretnini postoji jedna kuća u kojoj živi on zajedno sa svojom suprugom i sinom, u drugoj kući koja se nalazi na istoj nekretnini, a u koju kuću je napravio on za roditelje, stanuje otac parničnih stranaka. Nadalje, iskazao je kako tuženica zajedno sa njihovom majkom stanuje u staroj kući koja se nalazi na predmetnoj nekretnini, a ta kuća je građena 1960-ih godina, a točnu godinu ne zna. Nadalje iskazao je kako je vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekao temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojega je zaključio s ocem, dok tuženica nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini. Također je iskazao kako misli da majka parničnih stranaka nije bila ugovorna stranka kod sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ali zna da ima zakonsku obvezu brinuti o majci. Nadalje, iskazao je kako je predmetni ugovor zaključen unutar 10 godina, za vrijeme kada se nije moglo otuđiti vlasništvo na predmetnoj nekretnini, ali od javnog bilježnika dobio je informaciju da zabilježba nije zapreka za sklapanje predmetnog ugovora. Tužitelj je također iskazao kako je u vrijeme gradnje kuća na predmetnoj katastarskoj čestici majka bila u braku s ocem, a ona je u to vrijeme kuhala i obavljala ostale poslove. Tuženica nije financijski pomagala izgradnju predmetnih kuća, jer je rekla da nema novca, ali bila je ondje te je slabo kuhala i pružala drugu pomoć.

15. Saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja tužena DT iskazala je kako je istina da ona stanuje zajedno s majkom u staroj kući koja se nalazi na čestici koja je predmet konkretnog parničnog postupka. Također je iskazala i da je istina da ona nije uknjižena vlasnica predmetne nekretnine, ali ne želi iseliti iz predmetne kuće niti ići u drugu nekretninu koju joj nudi tužitelj u namjeri da joj osigura drugu nekretninu za život, jer je predmetna kuća u kojoj stanuje njezin dom. Nadalje, iskazala je da osim predmetne kuće nema gdje drugdje živjeti. Tuženica je iskazala kako si ona i majka međusobno pomažu u svakodnevnim poslovima i potrebama, nekada kuha majka, a nekada ona te ona odlazi u nabavku hrane za majku i nju. Također je iskazala da je doprinosila gradnji kuće koja je izgrađena na predmetnoj čestici na način da odlazila u nabavku hrane za ljude koji su sudjelovali u izgradnji, kuhala je i prala suđe zajedno s majkom. Iskazala je i kako je njezina majka pridonosila radom kada se pravila sporna nekretnina. Tuženica je iskazala kako se predmetna nekretnina sastoji od 2 prostorije, od kojih jednu koristi ona, a drugu njezina majka, te od hodnika i ostave. Iskazala je kako joj majka i otac dozvoljavaju da stanuje u predmetnoj nekretnini, otac svakodnevno dolazi pojesti hranu koju ona priprema, i provodi vrijeme u kući u kojoj tuženica stanuje s majkom, ali ondje ne spava nego ide spavati u treći objekt na predmetnoj čestici.

17. Iskazima stranaka sud je poklonio vjeru i iste cijenio iskrenima jer su u dijelu koji se odnose na relevantne činjenice njihovi iskazi u suglasju. Tužitelj je iskazao kako je tuženici nudio rješenje drugog stambenog pitanja, a tuženica je u svom iskazu to i potvrdila, ali je iskazala da ona ne želi drugu nekretninu jer predmetnu nekretninu smatra za svoj dom. Dodatno je punomoćnik tuženice na raspravi održanoj kod ovoga suda 27. studenog 2024. iskazao kako tužitelj nema dostatnih sredstava da tuženoj osigura drugu nekretninu za stanovanje, pri tome nije dostavljen niti jedan dokaz temeljem kojega bi sud takvu činjenicu utvrdio kao nespornu.

- 1 1 -

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

18. Odredbom članka 8. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 – dalje: Konvencija) propisano je da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa javne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. U tom smislu kako je tuženica istaknula prigovor prava na dom sud je po službenoj dužnosti, a sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III- 2073/10 od dana 4. ožujka 2014. proveo test razmjernosti radi utvrđivanja postoji li u konkretnom slučaju povreda prava na dom. Stoga je sud utvrđivao je li miješanje tužitelja utemeljeno na zakonu?, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja? je li miješanje nužno u demokratskom društvu?

18.1. Konvencija svakome jamči pravo prema na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, pa se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

18.2. Recentna sudska praksa navodi da dom čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku i trajnu (kontinuiranu) povezanost bez obzira nastanjuje li ih zakonito ili bez ovlaštenja (Bjedov protiv Hrvatske, § 57), i nije ograničen na prostorije koje su u zakonitom posjedu i zakonito nastanjene (Orlić protiv Hrvatske, § 53). Miješanje je pri tome svaki čin državne vlasti kojim se pravo na dom ograničava ili oduzima, ali i propust države da zaštiti prava pojedinca od miješanja trećih osoba, kao što je primjerice presuda za iseljenje čak i kada još nije izvršena (Ćosić protiv Hrvatske, § 18, Bjedov protiv Hrvatske, § 62).

18.3. Dakle, bi se u slučaju pozivanja stranke na pravo na dom moglo ocijeniti je li taj prigovor osnovan, u konkretnom slučaju da li bi nalog za iseljenje neovlaštenog posjednika predstavljao neopravdano miješanje u njegovo pravo na dom, potrebno je provesti test razmjernosti, dakle, utvrditi činjenice na temelju kojih je moguće odlučiti o istaknutom prigovoru.

18.4. Naime, s jedne strane postoji legitimno pravo tužitelja da traži iseljenje tuženika za koje je nedvojbeno utvrđeno da se u predmetnom prostoru nalazi bez pravnog osnova, a tužiteljevo pravo je utemeljeno na zakonu.

Međutim, u presudi Ćosić protiv Republike Hrvatske Europskog suda po pitanju opravdanosti iseljenja navodi slijedeće: ".. gubitak doma najekstremniji je oblik miješanja u pravo na poštivanje doma. Svaka osoba izložena riziku miješanja takve važnosti treba u načelu imati priliku da razmjernost i razumnost mjere bude utvrđena od strane neovisnog suda, u svjetlu mjerodavnih načela iz čl.8. Konvencije, bez obzira na to što prema domaćem pravu njegovo pravo biti u stanu treba prestati.".

18.5. Sud je na temelju provedenog dokaznog postupka nesporno utvrdio da je tužitelj uknjiženi vlasnik predmetne nekretnine i da se tuženica nalazi u posjedu predmetne nekretnine bez pravnog osnova te je stoga temeljem odredbe članka 162. stavak 1. i 2. ZVDSP utvrdio da je miješanje tužitelja utemeljeno na zakonu.

- 1 2 -

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

Ističući prigovor povrede prava na dom tuženica ne dostavlja nikakav dokaz o svom imovnom stanju niti o tome da nema drugo stambeno pitanje. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je tuženici nudio da joj omogući stanovanje u drugoj nekretnini, na što nije pristala, a to je svojim iskazom priznala i sama tuženica

U tijeku postupka iz isprava koje prileže spisu, ali također iz Jedinstvenog registra osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, za tuženicu proizlazi da na adresi predmetne nekretnine ona ima prijavljeno prebivalište na adresi predmetne nekretnine od 14. veljače 1989. bez prekida, iskazala je da nema druge nekretnine za stanovanje te da s njom stanuje majka starije životne dobi o kojoj skrbi. S obzirom na dugotrajnost prebivanja u predmetnoj nekretnini sud je utvrdio sud je utvrdio da tuženica ima dovoljno jaku i trajnu vezu s predmetnom nekretninom da bi ju mogla smatrati njegovim "domom" u smislu članka 8. Konvencije.

Nadalje, na temelju iskaza stranaka koji su u suglasju tužitelj je ponudio tuženici drugu nekretninu za stanovanje, stoga sud zaključuje da postoj mogućnost da se isti opravdani cilj postigne na drugi način. S tim u svezi sud zaključuje da miješanje nije nužno u demokratskom društvu, osobito iz razloga što je tužitelj iskazao da se na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] nalazi više kuća i da on stanuje o kući različitoj od tuženice, dok je tuženica iskazala da nema druge nekretnine za stanovanje i da u predmetnoj nekretnini stanuje i njihova majka starije životne dobi, a tužitelj je svojim zahtjevom tražio da tuženica nekretninu preda u posjed slobodnu od osoba i stvari. Slijedom navedenoga, temeljem provedenog testa razmjernosti sud smatra da ovakvo miješanje nije nužno u demokratskom društvu, te je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

18.5.1. U konkretnom slučaju sud smatra kako legitimni interes tužitelja da kontrolira svoje vlasništvo dolazi na drugo mjesto u odnosu na pravo tuženice na poštivanje njezinog doma. Tužitelj nije dokazao nužnost iseljenja tuženika radi zaštite svojih prava.

19. U odnosu na istaknuti prigovor da je predmetna nekretnina bračna stečevina roditelja parničnih strana, valja istaknuti da navedeni prigovor sud u ovom postupku nije posebno razmatrao, a s obzirom na usvojeni prigovor povrede prava na dom kao i činjenice da se utvrđenje bračne stečevine provodi u posebnom postupku sukladno odredbama Obiteljskog zakona, a ne u parnici radi iseljenja u kojemu ni na koji način ne sudjeluju bračni drugovi, odnosno roditelji parničnih stranaka.

20. Istaknuti prigovori tužitelja da je u konkretnom slučaju sud trebao donijeti presudu zbog ogluhe iz razloga što je sud tužbu s pozivom za davanje odgovora na tužbu dostavio 13. srpnja 2020., a da je tuženica odgovor na tužbu podnijela 11. studenog 2020., po osnovi ovoga suda su neosnovani. Naime, odredbom članka 331 b stavak 1. ZPP, propisano je da će se, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu. U stavku 2 istoga članka propisano je da se neće donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno

- 1 3 -

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: P s

-

7 /2020-20

uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).

Na temelju citirane zakonske odredbe, a kako je sud na temelju tužbe i isprava priloženih uz tužbu ocijenio da činjenice na kojima se temelji tužbeni nisu u dovoljnoj mjeri potkrepljene dokazima koje je tužitelj podnio, to sud nije donio presudu zbog ogluhe nego je proveo parnični postupak, izveo dokaze i donio meritornu odluku.

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Sud je troškove postupka odmjerio prema vrijednosti predmeta spora od 663,61 EUR, uvažavajući činjenicu da tuženika zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa) dosudio tužitelju osnovane troškove i to jednokratnu naknadu jer se radi o sporu iz stambenih odnosa u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 7. stavak 2. Tarife. Nadalje, osnovanim je sud priznao tuženici i trošak zastupanja na ročištu za glavnu raspravu u iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife, kao i trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 50,00 EUR sukladno Tbr. 9 točka 3. Tarife. Dakle sud je ukupno osnovanim tuženici priznao zatraženi trošak od 650,00 EUR.

22. Tuženica je u odgovoru na tužbu navela da potražuje troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koja je tuženici priznata temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 – dalje: OZ) i koje su joj dosuđene od presuđenja do isplate, a prema kamatnoj stopi iz članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23.)

23. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 7. siječnja 2025.

Sutkinja

Anđela Bionda

Uputa o pravnom lijeku: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka odnosno putem e-komunikacije, ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku)

DNA:

1. Tužitelj FT po punomoćnici Ramoni Karakaš-Kovačević, odvjetnici u Slavonskom Brodu

2. Tuženica DT, po punomoćniku Ivanu Opačak, odvjetniku u Slavonskom Brodu