REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Povrv-1505/2023-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja Suvlasnici stambene zgrade u [adresa], i to GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], GBN, OIB: [osobni identifikacijski broj], FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], BB, OIB: [osobni identifikacijski broj], CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], NB, OIB: [osobni identifikacijski broj], LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠBN, OIB: [osobni identifikacijski broj], OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po upravitelju GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika UB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Marković, odvjetnik iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 25. studenog 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ABN, odvjetničkog vježbenika i punomoćnika tuženika Marka Markovića, odvjetnika, dana 7. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Domagoja Ranogajca iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1061/2022 od dana 6. ožujka 2023. u cijelosti.
II. Odbija se zahtjev tužitelja da sud održi na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Domagoja Ranogajca iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1061/2022 od dana 6. ožujka 2023, kao i zahtjev za naknadom troška ovršnog i parničnog postupka.
II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 265,13 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 7. siječnja 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 7.8.2022. javnom bilježniku podnio ovršni prijedlog na temelju vjerodostojne isprave, izvatka iz poslovnih knjiga, kojim potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.850,24 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinačnog neplaćenog doprinosa za sredstva zajedničke pričuve pa do isplate, kao i naknadu troška ovršnog postupka. U prilogu prijedloga dostavlja izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga doprinosa za sredstva zajedničke pričuve za stambenu zgradu u [adresa] sa stanjem na dan 30.4.2022. te ispise naloga za plaćanja na ime platitelja UB.
2. Javni bilježnik Domagoj Ranogajec je dana 6.3.2023. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-1061/2022 kojim je u točci 1. naloženo ovršeniku, u roku od osam dana od primitka rješenja namiriti tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima. Određena je ovrha radi prisilne naplate tražbine zajedno s troškovima, određeni su nastali troškovi postupka u iznosu od 66,36 EUR /499,99 kn (t.3) te je dana uputa o pravnom lijeku.
3. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik je pravovremeno podnio prigovor u kojem osporava osnov i visinu potraživanja ovrhovoditelja, ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije ovrhovoditelja, prigovor promašene pasivne legitimacije ovršenika i prigovor ispunjenja.
4. Navodi da izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga temeljem kojega je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu nije vjerodostojna isprava, budući se takvom može smatrati isključivo isprava u izvorniku, a ne u običnoj preslici ispisanoj na pisaču u boji, na kojoj je potpis ovlaštenih osoba u obliku faksimila. Nadalje, iz priloženog izvoda iz poslovnih knjiga nije jasno je o kakvom se potraživanju u konkretnoj pravnoj stvari radi. Naime, čl.31. st.2. Ovršnog zakona propisano je da je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja tražbine. Kako je u spomenutom izvatku iz poslovnih knjiga paušalno naznačeno potraživanje bez opisa predmeta, vrste, opsega i valute tražbine o kojoj je riječ to je takav izvadak kao vjerodostojna isprava nepodobna za ovrhu.
5. U odnosu na prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije upravitelja stambene zgrade GSKG d.o.o. ističe da su dana 25.11.2011. na skupu stanara suvlasnika stambene zgrade u [adresa], većinom glasova suvlasnika donesene su tri odluke i to Odluka o izboru predstavnika suvlasnika (ovdje ovršenik), Odluka o otkazu ugovora o upravljanju dosadašnjem upravitelju stambene zgrade - GRADSKO STAMBENO KOMUALNO GOSPODARSTVO d.o.o. (u nastavku GSKG d.o.o.), Savska cesta 1, Zagreb i Odluka o izboru novog upravitelja stambene zgrade - tvrtka „Stambeni servis - pc" d.o.o., Čanićeva 4. Iako je GSKG d.o.o. dopisom od 25.1.2012. obavijestio novog upravitelja stambene zgrade (Stambeni servis - pc d.o.o.) da će dostaviti potrebnu dokumentaciju sukladno čl.16. Ugovora o upravljanju od 14.7.2003. isto nije učinjeno te se GSKG d.o.o. nezakonito i nelegitimno predstavlja kao upravitelj stambene zgrade u [adresa] iako to više nije od 25.11.2011. te na taj način P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
protivno odredbi čl.45. i čl.90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prikuplja pričuvu za stambenu zgradu. Zbog nezakonitog i nepravilnog rada GSKG d.o.o. ovdje ovršenik je zajedno s suvlasnikom TB podnio je tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu protiv GSKG d.o.o, i ostalih suvlasnika stambene zgrade radi utvrđenja ništetnim Ugovora o upravljanju broj 2408-127/98-5 od 29.2.2012. i Aneksa Međuvlasničkog ugovora od 11.2.2012. kao i da se naloži GSKG-u na račun stambene zgrade [adresa] platiti ranije plaćene iznose za ime zajedničke pričuve (predmet se vodi pod poslovnim brojem P-227/15).
6. Uz navedeno, ovršenik i TB su podnijeli prijedlog Općinskom građanskom sudu u Zagrebu radi osnivanja sudskog pologa na koji će se uplaćivati doprinos na ime pričuve. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Rl-896/12 od dana 22.9.2016. osnovan je sudski polog za iznos od 19.456,96 kn u korist GSKG-a pod nazivom „mjesečna pričuva". Istim rješenjem je utvrđeno da je ovršenik, zajedno s TB na račun suda do dana 27.06.2016. uplatio iznos od 19.456,96 kn. Ovršenik cijelo vrijeme na sudski polog uredno uplaćuje svoj doprinos na ime zajedničke pričuve, sve sukladno navedenom rješenju od 22.9.2016. Na taj je način tražbina s osnove doprinosa za zajedničku pričuvu u cijelosti podmirena. O navedenom je upoznat je i sam GSKG d.o.o. s obzirom da je predmetno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br.Rl-896-12 od 22.9.2016. zaprimio. 7. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije ovršenik ističe da on nije vlasnik stana u zgradi u [adresa] budući je isti u vlasništvu Republike Hrvatske pa je i obveza plaćanja zajedničke pričuve za utuženo razdoblje teret Republike Hrvatske.
8. Opreza radi, osporava se visina predmetnog potraživanja jer ovrhovoditelj nije dostavio dokaz iz kojeg bi bilo razvidno na koji način je tražbina obračunata kao i tijek kamata s obzirom da ovrhovoditelj ničim nije dokazao da je obveza dospjela kako je to naznačeno u priloženoj vjerodostojnoj ispravi.
9. Slijedom svega navedenoga ovršenik predlaže da stvarno nadležni sud pobijano rješenje o ovrsi stavi izvan snage te ukine provedene ovršne radnje, odbaci prijedlog za ovrhu i naloži ovrhovoditelju da naknadi ovršeniku trošak ovršnog postupka, podredno da rješenje o ovrsi stavi izvan snage te da se postupak nastavi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. U prilogu opisanog prigovor tuženik prilaže sljedeće dokaze u preslici: Odluku o izboru predstavnika suvlasnika UB, Odluku o otkazu ugovora o upravljanju dosadašnjem upravitelju stambene zgrade GSKG d.o.o., Odluku o izboru novog upravitelja stambene zgrade - tvrtka „Stambeni servis - pc" d.o.o., Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Rl-896/12 od dana 22.9.2016., zk izvadak za stambenu zgradu u [adresa].
10. Povodom prigovora tuženika javni bilježnik je dostavio spis Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji je rješenjem poslovi broj Povrv-1505/2023-2 od dana 12.10.2023. stavio izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika Domagoja Ranogajca iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1061/2022 od dana 6.3.2023. u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinuo provedene radnje. Riješeno je da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Ovrhovoditelj je upozoren da je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka rješenja, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
utvrđivanje iznesenih činjenica (st. II. izreke rješenja). Ovršenik je upozoren da je dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka ovrhovoditeljevog podneska iz stavka II. izreke rješenja, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica (st. III. izreke rješenja).
11. Tužitelj se očitovao na prigovor tuženika podneskom od dana 30.10.2023. Ističe da se potraživanje tužitelja u ovoj pravnoj stvari odnosi na neplaćena sredstva zajedničke pričuve za stambeni prostor u [adresa], površine 36,71 m2 koji je u vlasništvu tuženika, što isti ne spori, označen sistemskim brojem nekretnine 07850069. Navodi da je zajednička pričuva odredbom članka 90. st 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; u nastavku ZV- a) definirana kao namjenski vezana zajednička imovina svih suvlasnika nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova, dok je stavkom 2. istog članka određeno da zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud. Odredbom članka 89. st. 2. ZV-a, određeno je da doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno. S obzirom na to da je upravo tuženik vlasnik navedenog stambenog prostora, sukladno zakonom dužan je doprinositi u zajedničku pričuvu.
12. Tužitelj ukazuje da su visina i uvjeti plaćanja zajedničke pričuve, obveze kao i odgovornosti između suvlasnika i upravitelja, uređeni međuvlasničkim ugovorom te ugovorom o upravljanju zgradom, sukladno odredbi članka 375. ZV-a. Navedenim ugovorima, a prvenstveno međuvlasničkim ugovorom, jasno su određeni uvjeti plaćanja i izvršenja ostalih obveza suvlasnika nekretnine.
13. U pogledu visine potraživanja tužitelj ističe da se redovni mjesečni iznos na ime zajedničke pričuve u iznosu od kn 132,16 obračunava tako da se umnožak pričuve po četvornome metru pomnoži s koeficijentom za navedeni objekt, a dalje se tako dobiven iznos pomnoži s veličinom stambenog objekta u četvornim metrima (3,60 kn/m2 x koeficijent 1,00 x 36,71 m2 = 132,16 kn).
14. Nadalje, tužitelj ističe kako je GSKG d.o.o. na temelju čl. 6. Međuvlasničkog ugovora, imenovano upraviteljem navedene zgrade. S tim u vezi su ovlasti i obveze upravitelja određene Ugovorom o upravljaju zgradom, i to konkretno odredbom čl. 2. kojom je upravitelj, između ostalog, ovlašten i obvezan da u ime i za račun suvlasnika navedene zgrade provodi i prinudnu naplatu sredstava zajedničke pričuve. Također, tužitelj ukazuje i na odredbu čl. 93. ZV-a prema kojoj je upravitelj ovlašten voditi u ime suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, što uključuje i ovlasti da opunomoćuje stručne zastupnike za provođenje tih postupaka. Dodatno tužitelj upućuje i na stav koji je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo u svom rješenju, broj Rev-x 30/12-4 od 6.6.2012., u kojem izrijekom navodi kako je upravitelj zgrade, neovisno o tome je li on imenovan ugovorom ili se pak radi o prinudnom upravitelju, ovlašten ex lege pokretati sudske postupke, u ime i za račun suvlasnika zgrade, radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju, osim ako međuvlasničkim ugovorom nije što drugo određeno. Tužitelj pritom posebice P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
ukazuje na odredbu čl. 380. ZV-a kojom je određeno da su sredstva zajedničke pričuve suvlasnici dužni uplaćivati na račun koji će u tu svrhu otvoriti, najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnog dijela, godišnje, pri čemu su navedena sredstva dužni uplaćivati mjesečno. Dakle, obveza uplate doprinosa za zajedničku pričuvu zakonska je obveza suvlasnika nekretnine uređena kogentnim zakonskim normama, mogućnost izvršenja koje nije ostavljena suvlasnicima na dispoziciju. Suvlasnici su ovlašteni utvrđivati visinu iznosa mjesečnog doprinosa, međutim pritom ne smiju utvrditi navedenu obvezu u iznosu koji je niži od zakonom propisanog minimuma (određenog čl. 380. st. 2. ZV-a), a posebice ne smiju uopće ne udovoljiti navedenoj obvezi. Nadalje, tužitelj ukazuje na stav koji je Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo u odluci broj U-III-3671/03 od 28.6.2006. gdje navodi da je upravitelj zgrade, neovisno o tome je li on imenovan ugovorom ili se pak radi o prinudnom upravitelju, ovlašten ex lege pokretati sudske postupke, u ime i za račun suvlasnika zgrade, radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju.
15. Tužitelj ističe da je sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U- III/2569/2015 od 28.2.2019. u cijelosti, mutatis mutandis, navedena odluka primjenjiva u konkretnom slučaju, kada je parnični postupak koji se vodio u povodu prigovora protiv platnog naloga (prethodno rješenje o ovrsi stavljeno izvan snage) radi naplate zajedničke pričuve pokrenut tužbom tužitelja, zastupanih po upravitelju zgrade (prethodno prijedlogom za ovrhu suvlasnika stambene zgrade, zastupanih po upravitelju zgrade).
16. Nadalje, tužitelj ističe kako izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga, na temelju kojeg je doneseno rješenje o ovrsi, predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu čl. 31. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; dalje u tekstu OZ) te sadrži sve podatke propisane prethodno navedenom zakonskom odredbom.
17. S obzirom na tuženikov prigovor troškovima ovršnog postupka, tužitelj ističe da su u ovršnom postupku nesumnjivo nastali troškovi sastava prijedloga za ovrhu, javnobilježničke nagrade te troška javnobilježničke dostave, sve uvećano za pripadajući PDV 25%, a sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika i Pravilniku o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku.
18. Slijedom svega navedenog, tužitelj smatra da je dokazao osnov i visinu svog potraživanja te predlaže da sud platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi održi na snazi u cijelosti i da obveže tuženika na naknadu troškova parničnog postupka tužitelju. U prilogu opisanog podneska tužitelj kao dokaze prilaže: Međuvlasnički ugovor suvlasnika stambene zgrade u [adresa], od 20.12.1997., Ugovor o upravljanju zgradom, Ugovor o upravljanju zgradom u [adresa] od 29.2.2012., - Godišnji program upravljanja za stambenu zgradu od 1. 1.2019., Povijesni izvadak iz sudskog registra za GSKG i sudsku praksu na koju se poziva.
19. Tužitelj se je u odnosu na tuženikove prigovore pomanjkanja aktivne legitimacije te promašene pasivne legitimacije dalje očitovao podneskom od dana 8.5.2024. navodi da je u dostavljenom međuvlasničkom ugovoru GSKG imenovano upraviteljem zgrade. Ponovno ukazuje na ranije citirane odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3671/03 od 28.6.2006. i broj U-III/2569/2015 od 28.2.2019. U ovom postupku na strani tužitelja nastupaju suvlasnici stambene zgrade zastupani po upravitelju te P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
vode spor u vezi s naplatom sredstava zajedničke pričuve kao aktivno legitimirana stranka u korist računa zgrade (zajedničke pričuve), a ne u korist pojedinih suvlasnika. Dakle, tužitelji ne zahtijevaju naplatu tražbine za svoj račun, nego za račun zajedničke pričuve. Slijedom navedenog, sukladno citiranom stavu Ustavnog suda Republike Hrvatske isticanje nedostatka stranačke sposobnosti suvlasnika jer nisu dokazali status suvlasnika navedene nekretnine predstavlja ekscesivni formalizam. Pravni stav koji odgovara navedenom stajalištu zauzeo je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci pod broj U-III/2569/2015 od 28.2.2019. Imajući u vidu navedeno, a s obzirom na to da je nesporno da u konkretnom slučaju tužitelji nastupaju u svojstvu suvlasnika gore navedene zgrade te da su zastupani po upravitelju, a što je jasno vidljivo iz međuvlasničkog ugovora i ugovora o upravljanju zgradom tužitelj nije dužan posebno dokazivati aktivnu legitimaciju tužitelja u ovom postupku. Podredno, opreza radi, tužitelj, a sukladno praksi Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-1399/15 od 4.12.2015., dostavlja povijesne e-zemljišnoknjižne izvatke kojima dokazuje aktivnu legitimaciju suvlasnika. U svezi s navedenim, tužitelj ukazuje na odredbu čl. 62. ZV-a, kojom je propisano da svaki zajedničar ima pravo glede zajedničke stvari postavljati ostalim zajedničarima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova zajedničkog vlasništva. Uzimajući u obzir navedeno, dovoljno je da samo jedan od suvlasnika zatražio pokretanje postupka protiv ovdje tuženika. Tužitelj također ukazuje na okolnost da su u ovome postupku tužitelji suvlasnici stambene zgrade, a ne svaki suvlasnik pojedinačno te da se spor u vezi s naplatom sredstava zajedničke pričuve rješava u korist ili na teret računa zgrade, a ne u korist ili na teret računa pojedinih suvlasnika koji imaju procesnu ulogu tužitelja.
20. U odnosu na prigovor tuženika da u utuženom razdoblju nije bio vlasnik predmetne nekretnine, tužitelj ističe da je u utuženom razdoblju tuženik bio izvanknjižni vlasnik navedene nekretnine. Nadalje, tužitelj ukazuje na stav Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, koji u svojoj odluci, posl. br. Gžx- 105/2011-2 od 28. 1.2011. navodi u bitnome, da “iako tuženik nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik predmetnog poslovnog prostora, isti je u spornom razdoblju nastupao kao vlasnik poslovnog prostora prema tužitelju i u odnosu prema trećim osobama, stoga je sud prvog stupnja pravilno zaključio kako je isti u obvezi platiti utužene iznose u korist zajedničke pričuve.” Takav stav zauzima i Županijski sud u Osijeku, koji u svojoj odluci, posl. br. Gž-2492/2017 od 5.1.2018. navodi u bitnome, “da je tuženik vlasnik poslovnog prostora što proizlazi iz ugovora o kupoprodaji nekretnina. Činjenica da tuženik nije upisan u zemljišne knjige ne znači da on nije vlasnik nekretnine, već je vlasnik nekretnine izvanknjižno te vlasništvo dokazuje ispravama, konkretno ugovorom. Slijedom navedenog, isti je kao vlasnik poslovnog prostora bio u obvezi plaćati pričuvu prema odredbi čl. 380 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.” Tužitelj ukazuje na to da bi suprotno tumačenje izvanknjižnog vlasništva i obveza koje proizlaze iz istog stvorilo pravnu i životnu nelogičnost prema kojoj bi osobe koje izbjegavaju provesti upis vlasništva u zemljišne knjige bile oslobođene podmirenja zakonskih obveza, dok bi osobe koje nisu zloupotrebljavale procesna ovlaštenja te su provele uknjižbu svog vlasništva u zemljišne knjige bile dužne snositi sve obveze koje iz tog prava proizlaze. Na taj način pogodovalo bi se izvanknjižnim vlasnicima koji bi, postupajući na gore opisani način, bili u mogućnosti dokazati vlasništvo kada im to ide u prilog i, suprotno tome, prigovoriti promašenoj pasivnoj legitimaciji onda kada bi trebali snositi svoju (zakonsku) obvezu. P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
21. U odnosu na pozivanje tuženika na parnični postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-227/15, tužitelj ističe da isti nije pravomoćno okončan. Slijedom svega navedenog, tužitelj smatra da je dokazao osnov i visinu svog potraživanja te predlaže da naslovni sud platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi održi na snazi u cijelosti, kao i da obveže tuženika na naknadu troškova parničnog postupka tužitelju.
22. Tuženik u podnesku od dana 24.6.2024. ukazuje da je tužitelj prekludiran u iznošenju činjenica i dokaza iznesenih u podnesku od 8.5.2024., sve sukladno čl. 299 a st 3 i čl. 461a st. 6 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u nastavku ZPP-a). S obzirom da je tužitelj rješenje posl.br. Povrv-1505/23 od dana 12.10.2023. primio dana 23.10. 2023., tužitelj je prekludiran u iznošenju činjenica i dokaza iznesenih u podnesku od dana 8.5.2024.
23. U odnosu na meritum spora, tuženik ostaje kod svih ranije iznesenih prigovora. Posebno naglašava da tužitelj , kada bi se i prihvatile njegove tvrdnje iz podneska od dana 30.10.2023., nije otklonio najvažniji prigovor, a to je prigovor ispunjenja koji tuženik temelji na činjenici osnivanja sudskog pologa pod poslovnim brojem R1-896/12 kojim je tražbina tužitelja u cijelosti podmirena. Na ročištu održanom dana 25.11.02024. tužitelj je potvrdio da je sudski polog osnovan, no da uplaćena sredstva još uvije nisu prenesena na račun tužitelja.
24. Predmet ovog postupka je naplata doprinosa za sredstva zajedničke pričuve za stambeni prostor u [adresa], u izvanknjižnom vlasništvu tuženika KB. Prema dostavljenoj preslici izvatka iz ovjerovljenih poslovnih knjiga koji prileži prijedlogu za ovrhu razvidno je da je ista određena radi prisilne naplate iznosa od 1.850,24 kn / 245,57 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću na svaki pojedini mjesečni iznos od 132,16 kn / 17,54 EUR, za razdoblje od studenog 2020. do prosinca 2021. U čl. 31. Ovršnog zakona propisano je da je vjerodostojna isprava je, prema tom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.(st.1 ). Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. (st. 2). Budući priloženi izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga doprinosa za sredstva zajedničke pričuve sadrži sve naprijed propisano, prigovor tuženika da isti nije vjerodostojna isprava nije osnovan. 25. Tuženik osnovano ističe da tužitelj nije pravovremeno, u roku koji mu je određen točkom II. rješenja poslovni broj Povrv-1505/2023-2 od dana 12.10.2023., a koje je uredno zaprimio dana 23.10.2023. iznio sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložio dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. Naime, odredbom čl.299.a st.3. ZPP-a je propisano da pisana očitovanja stranaka moraju biti dostavljena sudu i protivnoj stranci najkasnije osam dana prije ročišta na kojem se trebaju raspraviti. Tužitelj se na pojedine navode tuženikova prigovora pravovremeno očitovao podneskom od d dana 30.10.2023. Međutim, svoje očitovanje kao i dokaze na kojima temelji činjenice na koje se poziva, a koje se odnose na istaknute prigovore pomanjkanja aktivne legitimacije te promašene pasivne legitimacije tužitelj je dostavio sudu tek 8.5.2024., na dan održavanja pripremnog ročišta 8.5.2024. postupajući tako P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
protivno naprijed citiranom čl. 299 a st. 3 ZPP-a. U podnesku od 8.5.2024. tužitelj očituje na daljnje navode tuženikova prigovora protiv rješenja o ovrsi od dana 20.3.2023. Odredbom čl.461.a st.6. ZPP-a je propisano da je postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga, odnosno prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave tužitelj dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od prigovora protiv platnog naloga, odnosno rješenja kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te predložiti održavanje usmene rasprave. Na navedeno je sud jasno upozorio tužitelja točkom II. rješenja poslovni broj Povrv-1505/2023-2 od dana 12.10.2023. koje je tužitelj uredno zaprimio dana 23.10.2023. Budući ne ističe niti iz sadržaja podneska proizlazi da se radi o činjenicama i dokazima koje bez svoje krivnje nije mogao pravovremeno iznijeti u podnesku od 30.10.2023., to sud činjenice i dokaze navedene u podnesku od dana 8.5.2024. neće uzeti u obzir.
26. U odnosu na istaknuti prigovor ispunjenja tuženik je predložio da sud priklopi ovosudni spis poslovni broj R1-896/2012. Čitanjem priloženog spisa utvrđeno je da je dana 22.9.2016. doneseno rješenje poslovni broj R1-896/12-5 kojim se osniva sudski polog predlagatelja TB, VB i UB u korist protustranke GSKG d.o.o. pod nazivom :"mjesečna pričuva". Utvrđeno je da su predlagatelji do dana 27.6.2016. uplatili iznos od 19.456,96 kn na račun suda. Pozivana je protustranka GSKG d.o.o. kao korisnik pologa da preuzme iznos od 19.456,96 kn koji je već položen kod ovoga suda. Riješeno je da se polaganjem dugovane stvari dužnik - polagatelj oslobađa obveze prema korisniku pologa samo ako su za ovo polaganje ispunjeni zakonski uvjeti, o čemu se ne odlučuje u ovom postupku, već u eventualnoj parnici i među strankama. Polagatelj je dužan o polaganju dugovane stvari obavijestiti korisnika pologa ako mu je korisnik pologa poznat, te ako mu je poznato boravište istog. Od dana polaganja prestaje teći kamata. Ako polagatelj uzme natrag položenu stvar - novac, smatrat će se da polaganja nije niti bilo, a njegovi sudužnici i jamci ostaju u obvezi. Ukoliko korisnik pologa ne preuzme polog u roku od 5 ( pet ) godina od pravomoćnosti rješenja o osnivanju sudskog pologa i ponovljenog poziva suda da to učini, sud će u skladu s odredbom čl. 138. Zakona o sudovima (NN 28/13) rješenjem utvrditi prestanak prava korisnika na izručenje pologa i polog prenijeti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Korisnik pologa GSKG je navedeno rješenje uredno zaprimio dana 10.10.2016. Navedeno rješenje je postalo pravomoćno dana 26.10.2016.
27. Rješenjem poslovni broj R1-896/12-11 od dana 25.3.2022. zatvoren je sudski polog osnovan rješenjem Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-896/12-5 od 22. 9.2016. Naloženo je računovodstvu ovog suda da izvrši isplatu pologa u iznosu koji se nalazi u sudskom pologu umanjeno za sudsku pristojbu sukladno tar. br. 40. Zakona o sudskim pristojbama korisniku pologa GSKG d.o.o. na račun broj:
[broj bankovnog računa], model i poziv na broj: HR00 05206677-39838-20, opis plaćanja: rješenje o ovrsi Ovrv-39915/20.
28. Čitanjem priloženog spisa utvrđeno je i da su protiv opisanog rješenja od dana 25.3.2022. predlagatelji TB i KB pravovremeno uložili žalbe o kojima još nije odlučeno.
29. Tužitelj ne osporava da se uplaćeni iznosi na sudskom pologu odnose i na potraživanje utuženo u ovom predmetu, no ističe kako mu sredstva sa računa suda još P o s
l
o
v
n i b r
o
j P o v
r
v
-
1 5 0 5 /
0 2 3 -
1 3
uvijek nisu prenesena, kao i da je zahtjev za navedenim zadnji puta podnio u travnju 2024. Navedena okolnost, pored istaknutog priznanja da se uplatom na sudskom pologu podmiruje i ovdje utuženo potraživanje, ne opravdava osnovanost tužbenog zahtjeva već ukazuje da je istaknuti prigovor ispunjenja u cijelosti osnovan. Sijedom navedenog, sud je temeljem čl. 451 st. 3 ZPP-a ukinuo platni nalog, kako je opisano u točci I izreke ove presude.
30. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu, to mu temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora i sukladno Tarifi o nagradama i nakadi troškova za rad odvjetnika pripada pravo na naknadu troška prigovora protiv rješenja o ovrsi u iznosu od 25 bodova (Tbr. 13.t.1), sastava podneska od 24.6.2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8.t.1), pristupa ročištu 8.5.2024. u iznosu od 6,25 bodova (Tbr. 9.t.5), ročištu 10.7.2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9.t.1) i ročištu 25.11.2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9.t.1). Uz vrijednost 1 boda u iznosu od 2,00 EUR i 25% PDV-a u iznosu od 53,13 EUR priznati trošak tuženika iznosi 265,13 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 7. siječnja 2025.. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana
U Zagrebu 7. siječnja 2025.
Sutkinja
Ivana Markotić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisano, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Pun. tužitelja
2. Pun tuženika
