Poslovni broj: P-1672/2021-53

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mirni Santini, u pravnoj stvari tužitelja:1. UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oobje zastupani po punomoćniku Josipu Puliću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Marčan i partneri iz Rijeke, radi utvrđenja, nakon glavne rasprave zaključene dana 22. studneog 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a koja presuda je objavljena 07. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku RI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sklopiti sa tužiteljima UI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i KI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] Ugovor o kupoprodaji za nekretninu koja se nalazi na dijelu nekretnine označene u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka kao zk.č.br. 237/11, u naravi šuma površine 587 m2 i zk.č.br. 237/13, u naravi šuma površine 919 m2, ukupne površine 1506 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sljedećeg sadržaja:

RI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavatelj (u daljnjem tekstu"prodavatelj")

I

UI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

KI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao kupci (u daljnjem tekstu "kupci") (u daljnjem tekstu "stranke") sklopili su sljedeći

UGOVOR O KUPOPRODAJI NEKRETNINE

Članak 1.

Prodavatelj prodaje a kupci kupuju kuću koja se nalazi na dijelu nekretnine označene u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka kao zk.č.br. 237/11, u naravi šuma površine 587 m2 i zk.č.br. 237/13, u naravi šuma površine 919 m2, ukupne površine 1506 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (u daljnjem tekstu "Nekretnina").

Članak 2.

Ugovorena kupoprodajna cijena iznosi 13.000,00 EUR ( slovima: trinaesttisućaeura ) u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a važećem na dan isplate, a koju cijenu su kupci isplatili prodavatelju u cijelosti, a što prodavatelj potvrđuje potpisom ovog Ugovora.

Članak 3.

U posjed i korištenje kupljene nekretnine, slobodnu od osoba i stvari, kupci stupaju odmah po potpisu i ovjeri ovoga Ugovora.

Članak 4.

Troškove poreza, zemljišnoknjižnog prijenosa nekretnine i upisa kupaca kao vlasnika snose kupci.

Članak 5.

Sve ugovoreno iz ovog Ugovora stranke mogu mijenjati Aneksom ugovora samo uz obostranu suglasnost i po sporazumu koji mora biti sačinjen u pismenom obliku.

Članak 6.

Sve sporove koje proizlaze iz ovog Ugovora, ugovorne strane će nastojati riješiti mirnim putem. U slučaju nemogućnosti mirnog rješenja spora, sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora konačno će riješiti stvarno nadležni sud u Rijeci.

Članak 7.

Nakon što su ugovorne strane pročitale Ugovor, izjavljuju da preuzimaju njime utvrđena prava i obveze, te ga u znak svoje suglasnosti vlastoručno potpisuju.

Članak 8.

Ovaj Ugovor sklopljen je u 3 (slovima: tri) istovjetna primjerka od kojih svaki primjerak ima snagu izvornika.

PRODAVATELJ

KUPCI

RI

UI

____________________ ____________________

KI

te izda tužiteljima valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva u odnosu na istu Nekretninu u roku od 15 dana, u protivnom će taj Ugovor i Tabularnu ispravu zamijeniti ova presuda.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi od 5,61%, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koja se izračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Odbija se kao neosnovan eventualni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" 1. Nalaže se tuženiku RI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima UI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i KI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 29.000,00 EUR ( slovima: dvadesetitritisućeeura ) u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a važećem na dan isplate, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na predmetni iznos teče od dana 20. lipnja 2020. godine po stopi od 6,11%, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koja se izračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi od 5,61%, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koja se izračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. "

III. Nalaže se tužiteljima isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 5.937,50 eura u roku od 15 dana dok se za više zatraženi parnični trošak zahtjev tuženika odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je tuženik vlasnik kuće koja se nalazi na dijelu nekretnine označene kao zk.čest. 237/11 u naravi šuma površine 587 m2 i zk. čest. 237/13 u naravi šuma površine 9191 m2 , ukupne površine 1506 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]. Njiov sin ČI da je kupio od tuženika, svog ujaka navedenu kuću za iznos od ukupno 13.000 eura. 20. lipnja 2020 .g. njihov sin ČI smrtno je stradao u nesreći u luci Tenerife na brodu Ciudad de Palma. Tužitelji su njegovi nasljednici. Pok. ČI da je sklopio sa tuženikom predugovor za kupnju predmetne kuće ali oni da nisu mogli doći do predugovora jer se nalazi kod tuženika koji ga nakon smrti ČI njima ne želi pokazati. Kako je pok. ČI isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti to oni žele prepisati spomenutu kuću na sebe. Navode da je dogovorena kupoprodajna cijena od 13.000 eura a koje je dio uplaćen na račun tuženika a dio mu dan gotovinom na ruke. Njihov pokojni sin da je postupajući u uvjerenju da će se vlasništvo kuće prenijeti na njega, sukladno dogovoru sa tuženikom uložio u kuću značajna sredstva jer je kuća bila u nedovrešenom stanju. Tako je pok. ČI sanirao i promijenio krvo, postavi stolariju te adaptirao kuću da bude pogodna za život. Podmirio je i cjelokupan posutupak legalizacije kako bi se mogao upisati kao vlasnik kuće. Za sve to uložio je još približno 10.000 eura postupajući u dobroj vjeri da će to biti njegovo vlasništvo. Stoga predlažu da sud po provedenom postupku usvoji tužbei zahtjev sadržaja naznačenog kao u izreci pri čemu tužitelji postavljaju glavni tužbeni zahtjev kojim traže da sud naloži tuženiku sklapanje kupoprodajnog ugovora sadržaja naznačenog kao u izreci. Tužitelji postavljaju i eventualni tužbeni zahtjev kojim traže isplatu ulaganja po konačno postavljenom zahtjevu od 29.000,00 eura iz podneska od 08.11.2024. g. U tom podnesku tužitelji navode da traže 29.000,00 eura odnosno 13.000 eura s osnove kupoprodajne cijene te 16.040,06 eura s osnove utvrđene vrijednosti vještačenja. Zbroj ta dva iznosa je nešto veći od 29.000,00 eura no tužitelji su po pozivu suda izričito naveli da je njihov zahtjev 29.000,00 eura pa sud uzima da je to visina tužbenog zahtjeva. Preinaka tužbenog zahtjeva je moguća pozivom na odredbu čl. 190.st. 2. Zakona o parničnom postupku.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi da tužitelji nisu dostavili nikakve isprave temeljem kojih bi dokazali da postoji ugovorni odnos između tuženika i pokojnog ČI. Pokojni ČI da prije svoje smrti nije nikada pokrenuo postupak niti je tražio povrat ovdje utuženog iznosa. Da je polagao prava na kuću o kojoj je riječ to bi zasigurno učinio ili bi postojao pisani trag sa zahtjevom tuženiku da mu prizna pravo vlasništva. Tužitelji ne nude nikakve dokaze da je bilo kakav ugovor zaključen niti da je uplaćena kupoprodajna cijena. U rješenju o nasljeđivanju iza smrti pok. ČI da se ne spominje bilo kakva tražbina pokojnika spram tuženika ili pravo vlasništva na kući što da potvđruje da takav dogovor nije postojao. U suprotnom bi i kuća bila prijavljena u ostavinsku imovinu pok . ČI i mogla bi se nasliedjiti. Kako tužitelji nisu naslijedili bilo kakvo potraživanje to tuženik stavlja prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

3. Dalje tuženik navodi da nikada nije potpisao predugovor sa pokojnim sinom tužitelja. Pokojni ČI da mu nikada nije isplatio 13.000 eura za predmetnu kuću. Uplate koje je ČI vršio na njegov račun da predstavljaju povrat pozajmica koje mu je tuženik dao na ruke. ČI da je živio u njegovoj kući i bili su u dobrim odnosima; svaki put kad mu je zatrebao novac on bi mu ga dao a onda bi mu ČI vratio pozajmicu kad je mogao: to je obično radio kad bi bio na brodu i dobio plaću. Također da je plaćao i dio računa za potrošnju vode a dok je bio na brodu uplatio bi novac na njegov račun da podmiri sve njegove račune koji su dolazili na adresu tuženika dok je on bio na brodu. Iz bankovnog izvoda da se vidi kako ČI nije raspolagao sa nekom novčanom svotom kojom bi podmirio kupoprodajnu cijenu od 13.000 eura. Predmetna kuća da se nalazi na zemljištu na kojem se nalazi i kuća u kojoj tuženik živi sa obitelji i u kojoj je do svoje smrti stanovao pokojni ČI. On je živio sa tuženikom i njegovom obitelji godinama u istoj kući i bio je prijavljen na adresu tuženika od kad je došao iz Bosne i Hercegovine prije nekih 12 godina. On da je za njega jamčio garantnim pismom te mu je pružio dom i svu pomoć. Što se tiče same te kućice od cca 45 m2 tuženik navodi da ju je sam izgradio, postavio krov i podnio zahtjev za legalizacijom. Pokojni ČI se dogovorio sa njim da umjesto plaćanja najamnine uredi tu kućicu i u njoj nastavi živjeti kako ne bi živio skupa sa njim. Tako je ČI dozvolio da obavi neke poboljšice kako bi živio u toj kućici dok sebi ne osigura drugi smještaj. Kako U nije imao novaca svi računi koje su tužitelji dostavili su plaćeni novcem tuženika. Razlog zašto neki računi glase na ČI je taj što bi mu on znao pomagati kad nije bio na brodu u uređenju kućice a znao bi otići kupiti materijal za što mu je tuženik dao novac. Osim toga nelogično je da bi se kuća od 45 m2 prodala za 13.000 eura to bi bilo 289 eura po m2 što da je nelogično i neživotno a prije svega neistinito. Netočno da je i kako je pokojni ČI platio lagalizaciju jer je Grad Kastav donio rješenje o naknadi **.**.2021. g. a ČI je preminuo **.**.2020. g. tj. preko godinu dana prije. Tuženik je sam platio trošak legalizacije o čemu mu je Grad Kastav izdao potvrdu 06.10.2021. g. a podnio je zahtjev još **.**.2018. g. ČI da uopće nije ni na koji način sudjelovao u legalizaciji. Na kraju nikakav ugovor ni predugovor sa pok. ČI nije sklopljen s naznakom da bi takav ugovor trebao biti sklopljen u pisanoj formi. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužitelji u daljnjem tijeku postupka navode da pok. ČI nije uspio riješiti zemljišno-knjižno stanje na predmetnoj kući zbog svoje smrti a nije pokrenuo nikakav postupak ni tražio povrat novca jer je vjerovao da će se realizirati sklopljeni dogovor sa tuženikom. Pokojni ČI da je radio na brodu u vlasništvu inozemnog trgovačkog društva te nije imao malu plaću i nije trebao tražiti pozajmicu od tuženika. Netočno da je kako je pokojni ČI godinama živio kod tuženika jer je kod njega živio samo prvih osam mjeseci a bio je prijavljen ne njegovu adresu radi primanja pošte koja bi stizala dok je on bio na brodu. Osporavaju da bi dogovor njihovog pokojnog sina sa tuženikom bio da će on urediti kuću na ime neplaćanja najamnine. U pogledu kupoprodajne cijene za koju tuženik navodi da je niska ističu da je cijena bila takva jer je kuća bila nedovršena. Predugovor da je sklopljen u pisanoj formi ali ga tužitelji nemaju jer ga tuženik ne želi dati. Pok. ČI da je podmirio sve troškove legalizacije osim naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade koju naknadu nije mogao podmiriti zbog svoje smrti. Netočni da su navodi tuženika kao je on sam izgradio kuću jer ju je počela graditi sestra tuženika a polusestra prvotužiteljice AI koja ju nije stigla završiti. Kada je ona prestala s radovima kuća je godinama stajala i propadala dok ju tuženik nije ponudio na prodaju pok. ČI što je on prihvatio i sklopljen je predugovor. Tada je pokojni ČI započeo s izgradnjom i adaptacijom te ulaganjem u predmetnu nekretninu. Tuženik nije nikada gradio predmetnu kuću nego se ona samo nalazi na njegovom zemljištu. Sva ulaganja od 2018. g. pa nadalje financirao je isključivo ČI svojim vlastitim sredstvima.

5. Tuženik u daljnjem tijeku postupka ponovno osporava da bi postojao predugovor. Tužitelji da ne navode ni kada je sklopljen predugovor, ni kada bi trebao biti sklopljen glavni kupoprodajni ugovor,niti kod kojeg javnog bilježnika je ovjeran. Da je plaćena kupoprodajna cijena tužitelji bi svakako imali potvrdu o isplati. Iz Izvoda iz bankovnih računa tuženika razvidno je da isti nije imao dovoljna novčana sredstva za kupnju kuće. Sestra tuženika DI je boravila u ovoj kući preko ljeta kao gost. Ako je ona izgradila ovu kuću onda bi ona bila aktivno legitimirana za ovu tužbu, a ne tužitelji. Tuženik je sam izgradio i doveo kuću u stanju u kakvom je danas. Ta kuća je potpuno vezana za kuću tuženika u kojoj on živi te su struja i voda dovedeni iz kuće tuženika.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao dokumentaciju priloženu spisu, saslušao tužiteljicu UI i tuženika te svjedoke DI, LI, ŽI, VI, MI, CI, TI a proveden je i očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke BI.

7. Glavni tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Eventualni tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Tužitelji glavnim tužbenim zahtjevom traže da sud naloži tuženiku da sklopi glavni kupoprodajni ugovor za čestice zemlje [katastarska čestica] sve. k. o. [katastarska općina] sadržaja naznačenog kao u izreci. Nesporno je među parničnim strankama da sudu nije dostavljen pismeni predugovor za kupnju spomenutih nekretnina. Tužitelji tvrde da se takav primjerak predugovora nalazi kod tuženika te da ne znaju ni datum ni mjesto sklapanja istog. Međutim, nisu tijekom postupka predložili da se od javnobilježničkih ureda u Rijeci i Gradu Kastvu zatraži podatak da li je možda takav predugovor sklopljen kod njih odnosno da li je obavljena ovjera potpisa ugovornih strana. Tužitelji u biti svoj zahtjev temelje na odredbi člana 268. stav 4. Zakona o obveznim odnosima. Odredbom stavka 2. istog člana propisano je da propisi o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora. Odredbom člana 377. ZOO-a propisano je da ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku. Kada povežemo s tim odredbu člana 268 stav 2. ZOO-a onda slijedi da i predugovor mora biti sklopljen u pisanoj formi. Navedena forma je uvjet pravovaljanosti takvog ugovora. Kao što je već navedeno tužitelji na kojima je teret dokaza nisu predočili sudu pismeni predugovor o kupoprodaji spomenutih nekretnina. Odredbom člana 268. st. 3. ZOO-a propisano je da predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Bitni sastojci ugovora su predmet i cijena. Pri tome treba reći da je osnovan prigovor tuženika da je zapravo zahtjev tužitelja na neki način neodređen budući traže sklapanje glavnog kupoprodajnog ugovora za čestice zemlje [katastarska čestica] bez obzira što se na tim nekretninama nalazi i kuća tuženika pored kuće koja je manja i koja je predmet zahtjeva tužitelja. Nadalje treba reći i da u postupku nije dokazano da bi navodna kupoprodajna cijena bila ugovorena na 13.000,00 eura kako to tužitelji tvrde niti da bi ta cijena bila isplaćena tuženiku od strane pokojnog ČI. Kako nema dokaza o isplati kupoprodajne cijene niti o predaji u posjed pokojnom ČI nekretnine u smislu da bi se radilo o vlasništvu to se u konkretnom slučaju ne bi moglo raditi o iznimci a da bi pravnu snagu imao usmeno sklopljen predugovor. To stoga što je za sklapanje bilo kakvog ugovora potrebna suglasna volja obje ugovorne strane koja volja ne postoji na strani tuženika. I tužiteljica u svom iskazu navodi da ne zna gdje je sklopljen predugovor niti da li je ovjeren kod bilježnika a za njegovo postojanje zna iz priče sina koji joj je rekao da je isplatio tuženika prije odlaska na brod 2019. g. Tužiteljica dakle crpi crpi saznanja o predmetu spora isključivo na temelju priče svog pokojnog sina ČI. U tom smislu niti iskazi svjedoka koji su iskazivali u pravcu da su upoznati sa činjenicom da je pokojni ČI isplatio tuženika sa iznosom od 13.000,00 eura ili 14,000 eura ( iskaz svjedoka JI ) nisu relevantni. Svi ti svjedoci o toj činjenici imaju saznanja samo iza navodne priče ČI. Nema nikakve logike da bi pok. ČI dao tuženiku iznos od 13.000,00 eura bez ikakve potvrde ili pismenog dokaza. Tužitelji kao dokaz navode izvode sa bankovnog računa pokojnoga ČI odnosno isplate izvršene u koristi tuženika ( l.s.15-18) a radi se o iznosu od 1.659,04 eura/12.500 HRK što je daleko manji iznos od 13.000,00 eura koliko iznosi navodna kupoprodajna cijena. Osim toga tuženik je naveo da se radi o povratu pozajmice pa svakako nema dokaza da bi ovi iznosi uplaćeni na račun tuženika imali značaj isplate kupoprodajne cijene.

9. Dalje je trebalo odlučiti o eventualnom tužbenom zahtjevu tužitelja kojim se traži isplata s osnove ulaganja u predmetnu nekretninu u iznosu od 29.000 eura kako je to određeno i zatraženo konačno preciziranim tužbenim zahtjevom iz podneska od 08.11.2024. Radi utvrđenja spornih činjenica vezanih za isplatu s osnove ulaganja proveden je dokaz saslušanjem stranaka i predloženih svjedoka.

10. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je njen pokojni sin imao ključ od predmetne kuće koju je gradio njen brat TI. Predmetna kuća prije nego li je obnovljena od strane pokojnog joj sina da nije bila podobna za stanovanje. Tu kuću da je počela graditi njezina sestra DI koja se posvađala sa tuženikom pa je odustala od daljnjeg rada. Navela je i da nije bila prisutna u kući tijekom izvođenja radova. Kuću joj je pokazao tuženik nakon što joj je stradao sin. Sve radove obavio je TI. Sve potrebno za adaptaciju da je platio je njezin sin što zna jer je na računima napisano njegovo ime. Njezin sin je sve to plaćao što zna zato što joj je on to rekao. U toj kući nije nitko živio nego je njezin sin adaptirao a on je imao novca jer je stalno radio. Stvari pokojnog sina joj je dao tuženiki s tim što ne zna da li su te stvari bile u predmetnoj kući ili u kući u kojoj živi tuženik. Tuženik da joj je dao račune koje je priložio rekavši da će on to platiti jer se radi o materijalu koji je utrošen u kuću.Tuženik da joj rekao da će joj platiti 5.574,36 erua/42.000 kn na ime plaćenog materijala za kuću. Ona je htjela zadržati ovu kuću za sebe međutim tuženik to ne dozvoljava pa je onda došlo do problema. Navela je i da je njezin sin podigao kredit za potrebe uređenja ove kuće.

11. Tuženik u svom iskazu navodi da sporna kuća nije imala struju ni vodu ni prilaz ni parking a on ju je počeo uređivati za svoju kćer. Pokojni ČI da je živio kod njega više od 8 mjeseci, potom je otišao sa curom na Trsat pa kada je ona otišla u Norvešku vratio se kod njega. Što se tiče uplata od strane pok. ČI na njegov račun a koje uplate su priložene u spis, pojašnjava da se radi o povratu pozajmica koje mu je ranije dao. Pok. ČI da nije imao puno novaca, bio je običan pomorac, slao je novac i roditeljima u BIH koji žive odvojeno, kada je trebao ići na brod nije imao za kartu. Stoga mu je on posudio novac za kartu a kada bi ČI dobio prvu plaću vratio bi mu to uplatom na račun. Sve vezano za uređenje kuće da je on sam plaćao. Kako nema radnog vremena jer se bavi prijevozom -ima vlastiti kamion, ponekad da bi dao novac ČI da on ode sam u Pevec i sl. kupiti materijal što bi on i učinio te da je normalno da ostavi svoje podatke i broj telefona. Kada je ČI stradao sve njegove stvati da su bile kod njega u njegovoj kući ali ne u ovoj spornoj. Niko da nije nikada platio ništa s osnove legalizacije. Točno je da je njegov brat TI radio na spornoj kući negdje 2016. g. a i ČI mu je znao pomoći ; a to zato jer je živio u toj kući kad nije bio na brodu. Njegova sestra DI je doista počela uređivati ovu kuću zato jer ga je zamolila da joj da jedan dio da može dolztiti preko ljeta iz Slovenije. Kasnije da se predomislila te je angažirala jednog čovjeka da skine crijep kojeg je ona postavila a to je onda bilo oko cca 1.327,23 eura koji iznos je onda on platio a da mu se ostavi crijep. Tako da je njegova sestra DI napravila crijep i knauf te potporni zid a struja i voda je išla iz njegove kuće. Sve instalacije je napravio on sam. Konačno, tuženik navodi da nema nikakav dug prema pok. ČI pa tako ni prema tužiteljima. Što se tiče računa koji su priloženi uz tužbu oni da su bili među stvarima pok. ČI koje je dao tužiteljici. Nikada da sa njom nije razgovarao o bilo kakvim dugovima ČI. Tužiteljica da uporno hoće uzeti ono što je njegovo. U toj kući sada živi njegova kćer.

12. Svjedok DI, sestra tuženika i tužiteljice iskazala je da nije u dobrim odnosima sa tuženikom jer su se posvađali upravo radi sporne kuće. Ona da je sa suprugom napravila iz temelja ovu spornu kuću koju ona u iskazu naziva pomoćni objekt. Započeli su sa gradnjom negdje2009./2010. g. te imali sve račune i građevinsku dozvolu. Oni da su to uredili na način da bude podobno za život, uredili su kuhinju, sobu i kupatilo osim tuš kabine. Kada je njezin suprug počeo stavljati pločice tuženik da ga je potjerao i rekao da joj to nikada neće prepisati. Pokojni ČI da je bio kod nje i pitao ju da li bi mogao živjeti u toj kućici da ne plaća stan u [adresa] a ona da mu je rekla da može, da mu ona to poklanja jer ionako više nije odlazila tamo niti razgovara sa tuženikom. To da je bilo pred četiri godine. Jednom prilikom da je ČI bio kod nje i rekao joj da je izvršio određena ulaganja, popravio krov, naručio vrata i prozore a ona da mu je rekla da neka ne ulaže ništa dok mu tuženik ne prepiše kuću. Dalje je navela da je čula kako je ČI daotuženiku 13.000,00 eura, to da joj je rekao sam ČI i to da je platio tuženiku u dvije rate. Ona osobno da je uložila 25.000,00 eura u tu kuću. Uvela je struju i vodu te platila susjeda K za te radove. Njihov brat TI da je također radio na ovoj kući. Ključeve od kuće su imali tuženik i njegova supruga, imala ih je ranije i ona ali bi dala svoj primjerak tuženiku ako bude trebalo dok je ona u Sloveniji. Tuženik da joj nikada nije govorio ništa o toj kući u smislu da bi je dao pok. ČI ili da bi mu ovaj dao novac. Ona da nije pokrenula nikakav postupak prema tuženiku jer ju to više ne zanima.

13. Svjedok LI, polusestra tuženiak te sestra tužiteljice iskazala je da je pok . ČI na predmetnoj kući stavio pločice i stolariju. Na upit tko je to platio navela je da je to platio pok. ČI jer tuženik nije imao novaca. Tuženikova supruga da nije radila a kćer se školovala dok je pok . ČI imao tri posla a kasnije je bio oficir na brodu. Ona nije bila u toj kući dok su se obavljali radovi ali su joj to rekle sestra DI i UI te sam pok ČI koji je namjeravao živjeti u njoj. Tuženik da na kući nije napravio ništa.

14. Svjedok ŽI, geodet iskazao je da je radio legalizaciju kuće po zahtjevu tuženika ;račun je ispostavio tuženiku i tuženik ga je platio.

15. Svjedok VI, nećak parničnih stranaka, iskazao je da samo zna da je pok. ČI prije odlaska na brod bio kod njih kući i rekao da je konačno isplatio tuženika za kuću sa 14.000,00 eura. Ne zna da li je pok. ČI živio u toj kući jer je bio više na brodu negoli kući i nije ga viđao na tjednoj bazi.

16. Svjedok NI, nećakinja parničnih stranaka iskazala je da je u spornoj kući živio pok. ČI ali to da zna iz njegove priče jer nije bila tamo osim na dan sahrane. Pok. ČI da je bio na kavi kod njih prije negoli će otići na brod te rekao pred njom, majkom i bratom da je konačno isplatio tuženika za kuću sa 13.000,00 eura. Tada da ga je pitala da li je kuću prepisao na sebe na što je on odgovorio da hoće kada se vrati sa broda. Tuženik da joj je na dan sahrane pokazao ovu kući i rekao da dođe vidjeti što je sve ČI napravio a on da će se dogovoriti sa UI.

17. Svjedok CI, brat parničnih stranaka iskazao je da je u dobrim odnosima i sa sestrom- ovdje tužiteljicom i sa tuženikom- svojim bratom. On da ne zna pravu istinu o spornoj kući, pomorac je, u mirovini je već dvije godine a ranije je često bio na brodu pa tako i odsutan. Pok. ČI da je rijetko susretao a nije često posjećivao ni tuženika upravo zbog svog posla. Ne zna točno gdje je pok. ČI živoo, da li u spornoj kući ili kod tuženika u onoj gdje živi tuženik; ne zna da li je pok. ČI nešto radio u ovoj spornoj kući, bio je u njoj ali nije išao za tim. Jednom pirlkom mu je tuženik rekao kako će ČI tu nešto raditi za sebe. Ne zna niti tko je izgradio tu kuću samo zna da je brat TI nešto radio na njoj.

18. Svjedok TI, brat parničnih stranaka iskazao je da je on izgradio predmetnu kućicu; teren da je očevina tuženika i DI a kako su se oni dogovorili da nema saznanja. Isprva da je DI htjela da se izgradi ta kuća pa je on radio za nju; nešto je radio besplatno a nešto mu je platila. Tada kuća nije bila u potpunosti izgrađena, više je bila drvena krovna konstrukcija. Kasnije je došao ČI koji je rekao da se dogovarao nešto sa tuženikom ali on da ne zna te detalje. Radio je šest dana na toj kući za pok. ČI, on ga je angažirao, dva dana je radio besplatno a četiri dana mu je platio. Popravljao je krov i radio stiropor fasadu.ČI mu je platio 212,36 eura. Ne zna je li taj novac tuženik dao ČI da mu plati ili se radi o novcu pok.Nike. To je bilo u godini pred njegovu smrt. Inače da pok. ČI nije živio u toj kući već u stanu a kad je bio kod tuženika živio je u njegovoj kući u kojoj on živi. Kasnije je u kući rađena struja i knauf. Jednom mu je pok. ČI rekao da se dogovorio sa tuženikom da će on tj. ČI opremiti kućicu kako bi u njoj živio da ne plaća stan. On da ne zna da li je pok. ČI trebao biti najmoprimac ili vlasnik te kućice. Ne zna da bi ČI platio tuženiku 13.000,00 eura. U ovoj kući se moglo živjeti tek nakon postavljanja struje i knaufa. U vrijeme kada je on radio na kući, nije bilo ni struje ni vode.

19. Iz nalaza vještaka građevinske struke BI slijedi da sporna kućca predstavlja jednostavni, jendoetažni objekt stambene namjene i nalazi se u [adresa], na adresi [adresa]. Nekretnina je legalizirana. Imenovani vještak je procijenio vrijednost izvedenih radova koje je na očevidu pokazala tužiteljica navodeći da se radi o radovima koje je naručio i platio njezin pok. sin ČI. Radi se o radovima fasade, izmjene crijepa, vanjska i unutarnja stolarija, laminat, keramičke pločice, ugradnja sanitarne opreme, razvođenje električnih instalacija po objektu, izvođenje spuštenog stropa od gips kartonskih ploča u cijelom objektu, ugradnja rasvjetnih tijela s prekidačima- utičnicama, gletanje zidova, ličenje zidova te izrada pripreme za klima uređaj. Također su procijenjeni radovi za koje je TI na očevidu naveo da ih je on izveo a to su ugradnja crijepa na krovištu te fasada objekta. Predmetni radovi su izvedeni po navodima imenovanih 2018-2019. g. Vještak je procijenio radove koje je pokazala tužiteljica na iznos od 16.040,06 eura a radove koje je naveo TI na iznos od 6.911,25 eura. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz vještaka te nisu tražile da se vještak pozove na ročište radi objašnjavanja nalaza.

20. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio u prilog navoda tužitelja da je pokojni ČI uopće radio bilo kakve radove na spornoj kućici ide samo djelomično iskaz svjedoka TI koji je iskazao da je upravo po nalogu ČI popravljao krov i radio određene radove na fasadi. Međutim niti ovaj svjedok ne može točno reći da li je novac koji mu je predao pokojni ČI njegov ili mu ga je dao tuženik da mu njime plati radove. Iz nalaza vještaka građevinske struke BI slijedi da radovi koje je obavio TI iznose 6.911.25 eura ali je sam TI u svom iskazu naveo da mu je pokojni ČI platio 212,36 eura. S druge strane niti tužiteljica niti svjedoci koji su iskazivali u njezinu korist nemaju nikakva neposredna saznanja o izvedenim radovima, nisu bili u spornoj kućici u vrijeme kada su radovi izvedeni niti su bili prisutni bilo kakvim dogovorima između pokojnog ČI i tuženika te eventualnim dogovorima pokojnog ČI i majstora koji su obavljali radove. Svjedoci FI, VI i NI nisu nikada ni bili u spornoj kućici ( osim možda u vrijeme sahrane )niti inače dolaze kod tuženika. Svi ovi svjedoci svoja saznanja crpe iz navodnih riječi pokojnog ČI što sada ne može biti dokaz budući je isti preminuo. Što se tiče priloženih računa o nabavci materijala za obavljanje određenih radova sam tuženik je iskazao da je logično da određeni računi glase na ime pokojnog ČI jer je on nabavljao materijal upravo po njegovom nalogu budući on zbog posla ponekad nije imao vremena za to. Ovdje treba uzeti u obzir i činjenicu koja je utvrđena tijekom postupka da je sa odrađenim radovima započela sestra tuženika DI pa tužiteljica ne može potraživati na ime ulaganja svog pokojnog sina iznose koje je utrošila njezina sestra DI.

21. Nema nikakvih dokaza da je sve radove za koje je tužiteljica navela na očevidu da ih je platio njezin pok. sin upravo on i naručio i platio. Čak i svjedok TI koji je naveo da je određene radove od njega naručio upravo pokojni ČI u svom iskazu navodi da zna za dogovor tuženika i pokojnog ČI po kojem je ČI treba urediti kućicu za uzvrat što bi besplatno živio u njoj. Iako ovaj svjedok ne zna detalje dogovora između tuženika i pok. ČI iskazao je bliže navodima tuženika u tom kontekstu negoli navodima tužiteljice po kojem je njezinom sinu bilo obećano da će biti vlasnik sporne kućice. Što se tiče troškova legalizacije sud je utvrdio da je legalizaciju naručio tuženik koji je platio i troškove iste a što slijedi kako iz iskaza svjedoka ŽI koji je to potvrdio i naveo kako nema saznanja o ČI vezano za predmetnu legalizacije tako i iz priloženih potvrda o plaćanju troškova legalizacije. Naime, Grad Kastav je donio 15.09.2021. rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade a ČI je preminuo **.**.2020.g. pa ČI nije ni mogao platiti taj trošak jer u vrijeme njegovog dospijeća nije ni bio živ. Taj trošak je podmirio tuženik za što mu je Grad Kastav izdao potvrdu 06.10.2021. g.

22. Slijedom navedenog nije osnovan niti eventualni tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom traženog iznosa od 29.000,00 eura. To stoga što kako je već navedeno tužitelji nisu dokazali da je (sve) radove koje je tužiteljica pokazala na očevidu a vještak procijenio, naručio i platio pok. ČI.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu i podneska od 03.01.2022. g. u visini od po 250 bodova zastupanje po punomoćniku iz redova odvjetnika na ročištima 29.09.2022. g., 15.12.2022.g. 20.03.2023. .g , 07.12.2023. g. , 15.03.2024. g. 13.09.2024. g. i 22.11.2024. g. sve u visiin od po 250 bodova te na ročištu 03.03.2022. g. u visini od 125 bodova ( Tbr.9/2 jer se na ovom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari u smislu da su se izvodili dokazi ) što sa PDV-om iznosi 5.937,50 eura. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška je odbijati. Ovo stoga što mu nije priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika na svim ročištima u visini od po 250 bodova kao što je već navedeno niti mu je priznat trošak sastava podneska od 16.02.2022.g. kao nepotreban za raspravljanje budući je sve mogao izniejti u ranije podnesenom podnesku

U Rijeci, 07. siječnja 2025.

S U D A C

Mirna Santini

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud pismeno u tri primjerka.

D N A :

1. tužiteljima po pun. uz rješenje uplate pristojbe na presudu 336,45 eura

2. tuženiku po pun.

U Rijeci, 07.01.2025.