Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S p l i t

Poslovni broj: P Ob – 65/2023-35

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Dunji Rumora kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja IĐR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Miro Radelić, odvjetnik u Splitu, protiv tužene CĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Perić, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja bračne stečevine, izvanraspravno 7. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ovaj sud se oglašava nenadležnim, ukidaju se provedene radnje u postupku i tužba se odbacuje.

II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženoj u roku od 15 dana parnični trošak u iznosu od 10.000,00 eur.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 1. veljače 2023. tužitelj je naveo da su parnične stranke u braku te da je tijekom trajanja bračne zajednice izgrađena kuća na zemljištu u [adresa] na čest. zem. [katastarska čestica] oranica pov. 670 m2 K. O. [katastarska općina] koja nekretnina da predstavlja bračnu stečevinu. S obzirom da je u zemljišnoj knjizi upisana samo tuženica, a ista da je neosnovano odbila tužitelju izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva za ½ dijela cijelog, tužitelj da ima pravni interes utvrditi se suvlasnikom predmetne nekretnine temeljem članka 36. Obiteljskog zakona NN 103/15, 98/19, 47/20 te da predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave donese presudu kojom će se utvrditi da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] oranica pov. 670m2 K. O. [katastarska općina] predstavlja zajedničku bračnu stečevinu tužitelja i tuženice, svakog za po ½ dijela cijelog, te kojom će se utvrditi da je tužitelj suvlasnik za ½ dijela cijelog nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] oranica pov. 670 m2 K. O. [katastarska općina] te da je ovlašten temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu predmetnog prava vlasništva uz istovremeno brisanje istog prava s imena tuženice. Nadalje, tužitelj je predložio obvezati tuženu na naknadu troškova parničnog postupka.

2. Odgovarajući na tužbene navode i tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 8. ožujka 2023. tužena je navela da pobija sve tužbene navode, te da predlaže u cijelosti odbaciti/odbiti tužbeni zahtjev, a tužitelja obvezati na plaćanje svih troškova ovog postupka. Tuženica da predlaže sudu proglasiti se nenadležnim i odbaciti tužbu sukladno Zakonu o međunarodnom privatnom pravu i čl. 17. Uredbe Vijeća EU 2016/1103, jer da je tužitelj već zbog potpuno iste stvari kod suda u SR Njemačkoj pokrenuo sudski postupak – samo jedan sud da može odlučivati o imovinskopravnim odnosima između stranaka. Osim toga, stranke da su sklopile brak 2015. u Njemačkoj, gdje da žive i rade, pa da je tamo njihov život - sve financije i imovina, gdje da je sada u tijeku i postupak radi razvoda braka. Podredno, čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] da nije bračna stečevina, jer da je vlasništvo zemljišta tuženica stekla na temelju ugovora o darovanju nekretnina od 18. kolovoza 2014. od prvog rođaka IĐ pok. I iz [adresa] odakle da je i sama porijeklom. Tuženica da je na darovanoj nekretnini sama svojim sredstvima i radom sagradila kuću i prateće objekte – samo da se tuženica stoga navodi u dozvolama i dr. kao investitor. Sredstava za gradnju tuženica da je pribavila podizanjem svoje dvije stambene štednje i prodajom svog stana kćeri 2021., što da je sve stekla prije sklapanja braka s tužiteljem. Tuženica da je jedina tuženica i u sporu s izvođačem radova u predmetu ovog suda Povrv-2/21. Tužitelj da šikanira tuženicu, jer da dapače nikada nije osporavao tuženičino pravo vlasništva – posebno nikada da od nje nije tražio ispravu za uknjižbu.

3. Očitujući se glede naprijed iznijetih navoda tužene, tužitelj je u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 14. lipnja 2023. naveo kako tužitelj nije nigdje drugdje, pa tako ni pred sudom SR Njemačke pokrenuo postupak u odnosu na predmetnu nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], već isključivo pred naslovnim sudom, a sukladno odredbi čl. 56. Zakona o parničnom postupku, slijedom čega da je neosnovan prigovor litispendencije. Nadalje, tužitelj je naveo da je činjenica koju tužena ne može osporiti, kako je zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za vrijeme braka stranaka kao i da je tužitelj uložio više novca od tužene u gradnju navedene zgrade i to baš 214.200,00 eur. U navedenom podnesku tužitelj je postavio podredni tužbeni zahtjev predloživši sudu donošenje presude kojom će se naložiti tuženoj da isplati tužitelju iznos od 214.200,00 eur s pripadajućim zateznim kamatama, a za koji iznos je tužitelj naveo da predstavlja iznos novca kojeg je isti uložio u gradnju zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

4. Odlučujući o osnovanosti prigovora nenadležnosti sud je izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

5. Saslušan u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 10. rujna 2024. tužitelj je naveo da su on i tužena sklopili brak u SR Njemačkoj. Inače, on da ima državljanstvo SR Njemačke, a tužena da ima hrvatsko državljanstvo. Tijekom trajanja njihove bračne zajednice, a koja da je prekinuta 19. veljače 2022. tužena i on da su živjeli u [adresa], međutim najmanje 4 puta tijekom godine da bi dolazili u Hrvatsku i svaki put da bi boravili tu po 2-3 tjedna budući da su planirali izgraditi kuću u [adresa] koju da su i gradili. Tijekom trajanja bračne zajednice oboje da su bili zaposleni s mjestima rada u SR Njemačkoj s tim da je on umirovljen 2018., a tada da se tužena teško razboljela te da se od tada ona više nije vraćala na posao. Po okončanju njihove bračne zajednice on da je od strane tužene dobio zabranu pristupa u kuću u [adresa], a on da joj je zauzvrat zabranio pristup u njegovu kuću u [adresa], gdje da je ona imala prijavljeno prebivalište do 2022. Inače adresa koja da se navodi u njegovoj osobnoj iskaznici da se odnosi na stan koji povremeno koristi u svrhu posla. Od prekida bračne zajednice tužitelj da i dalje boravi u [adresa], a po njegovim saznanjima tužena u kontinuitetu da boravi u [adresa], konkretno da živi u kući u [adresa]. Naime, kroz proteklo razdoblje da bi po prilici tri puta godišnje u različita doba godine tužitelj znao proći pokraj te kuće gdje da bi znao osobno zateći tuženu. Adresa na kojoj je ista prijavljena od 2022. da predstavlja adresu stanovanja njezine kćerke, međutim tužena da na toj adresi ne stanuje. U rujnu 2023. pred sudom u Njemačkoj tužitelj da je podnio tužbu protiv tužene radi razvoda braka. Nikakva tužba koja bi se odnosila na kuću u [adresa], pa niti s naslova neosnovanog obogaćenja da nije pokrenuta protiv tužene u SR Njemačkoj, a to sve iz razloga što su tužiteljevi odvjetnici smatrali da za to nema osnove s obzirom da tužena boravi u [adresa] gdje se nalazi i predmetna nekretnina. Adresa Imotska 65 u Splitu da predstavlja adresu na kojoj živi majka tužene. Kada je podnijeta tužba u ovom postupku tužitelj da još nije raspolagao točnom adresom na kojom se nalazi predmetna kuća u [adresa], budući da je istoj tek kasnije dodijeljena anagrafska oznaka. Tužena da je imala liječnika u Njemačkoj, naime ona da je 2018. psihički oboljela, međutim zbog tog oboljenja da nije morala često posjećivati liječnike, a tužitelj da ne zna ima li ona liječnika u Hrvatskoj. Tužitelju da nije poznato je li tužena nakon otvaranja bolovanja bila u kakvoj ustanovi, na rehabilitaciji i sl. jer da je ista prekinula kontakt s njim. Njemu da nije poznato je li tužena u mirovini, međutim, s obzirom da je ista rođena 1961. tužitelj da pretpostavlja da nije. Od zaključenja braka do 2018. tužena da je radila u Njemačkoj, a onda da se razboljela te od tada da je prekinuta njihova bračna zajednica. Tužena da se bavi iznajmljivanjem njihove kuće u [adresa]. Tužitelj da je razgovarao s njihovim susjedima u [adresa] i oni da su mu rekli da kćerka tužene vodi posao oko iznajmljivanja, ali on da smatra da to nije istina te da s time prikrivaju pravu istinu kako bi tužena uspjela u ovom postupku. Podatke Mirovinskog osiguranja priložene u spis tužitelj da do sada nije vidio međutim kada mu se isti netom dostavljaju na uvid, tužitelj da iskazuje da se glede razdoblja od prestanka bračne zajednice iz tih podataka ne vidi tko uplaćuje mirovinsko osiguranje.

6. Saslušana u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 10. rujna 2024. tužena je navela da je brak između tužitelja i nje zaključen u Njemačkoj, ona da ima hrvatsko državljanstvo, a tužitelj njemačko. Tijekom trajanja njihove bračne zajednice koja da je prekinuta 19. veljače 2022., oboje da su živjeli u [adresa], a nakon prekida bračne zajednice oboje da su nastavili stanovati u [adresa] sve do danas. Naime, od prekida bračne zajednice tužena da stanuje u kući koja da je vlasništvo njezine kćerke i zeta, a na kojoj adresi da je i prijavila prebivalište. Tužena da potvrđuje da povremeno dođe u Hrvatsku, u prosjeku svaka dva mjeseca i tu da ostane u prosjeku tjedan dana, a tijekom tog razdoblja da boravi ili u kući u [adresa], ili kod svoje majke koja da je visoke životne dobi i kojoj treba njezina pomoć. Sve do 1. svibnja ove godine da je bila u radnom odnosu u Caritasu u SR Njemačkoj, a od tada da je u mirovini. Od prosinca 2021. pa sve do njezinog umirovljenja da je bila na neprekinutom bolovanju tijekom kojeg da je u dva navrata bila na rehabilitaciji i to u studenom 2022. te koncem 2023., a rehabilitacija da je provedena u SR Njemačkoj. Njezin liječnik obiteljske medicine i njezin stomatolog da rade u SR Njemačkoj, dok u Hrvatskoj da nema ni liječnika obiteljske medicine ni stomatologa. Iako da je na bolovanju, da se ne bavi nikakvim aktivnostima u smislu obavljanja nekakve djelatnosti. Tužitelj da je u SR Njemačkoj pokrenuo postupak razvoda u travnju ili svibnju 2023., a tamo da se vodi i postupak glede njezinog uzdržavanja, te da je također isti tamo i pokrenuo postupak s naslova neosnovanog obogaćenja koji za temelj ima njegovo navodno financijsko ulaganje u kuću u [adresa]. Tužena da cijeli svoj život ima hrvatsku osobnu iskaznicu. Kuća u [adresa] da se počela iznajmljivati tek ove godine. Njezina kćerka da vodi posao oko iznajmljivanja iste, a njoj da odlaze i prihodi od iznajmljivanja, a sve s obzirom da ju ona uzdržava pa da joj tužena na takav način pomaže. Pred sudom u Njemačkoj da ne postoji postupak, odnosno tužena da nema saznanja da bi se vodio postupak kojim bi se zahtijevalo utvrđenje tužiteljevog prava vlasništva na predmetnoj kući u [adresa], niti postupak kojim bi isti zahtijevao isplatu iznosa od 214.200,00 eura. Majka tužene da ima 90 godina, da je pokretna, ali da se ne može sama brinuti o kućanstvu i u tome da joj pomažu njene druge dvije sestre kada tužena nije u Hrvatskoj. Točno je da se u odnosu na jednu od njezine dvije sestre vodio postupak lišenja poslovne sposobnosti jer da je ona teški psihički bolesnik, a tužena da se tijekom tog postupka ponudila da joj bude imenovana skrbnikom, a pri tom da smatra da bi ona o njoj mogla skrbiti i na daljinu, odnosno da ne mora nužno biti tu prisutna. Sestra koja da je potpuno lišena poslovne sposobnosti da stanuje s majkom tužene.

7. U konkretnom slučaju, a s obzirom na činjenicu da tužitelj i tužena nemaju isto državljanstvo, riječ je o sporu s međunarodnim elementom pa se odlučujući o osnovanosti prigovora nenadležnosti imaju primijeniti odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu (NN 101/17, 67/23, u daljnjem tekstu ZMPP).

8. S obzirom da su predmet kako glavnog tako i podrednog tužbenog zahtjeva imovinski odnosi parničnih stranaka kao bračnih drugova, u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu članka 35. ZMPP kojom je određeno da se pravo mjerodavno za imovinske odnose bračnih drugova određuje prema Uredbi Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima (SL L 183, 8. srpnja 2016., u daljnjem tekstu Uredba Vijeća (EU) 2016/1103).

9. Odredbom članka 5. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103 određeno je da ne dovodeći u pitanje stavak 2., kada je pred sudom države članice pokrenut postupak za odlučivanje o zahtjevu za razvod, zakonsku rastavu ili poništaj braka na temelju Uredbe (EZ) br. 2201/2003, sudovi te države nadležni su za odlučivanje u stvarima bračnoimovinskog režima povezanima s tim zahtjevom. Stavkom 2. istog članka određeno je da nadležnost u stvarima bračnoimovinskih režima na temelju stavka 1. podliježe sporazumu bračnih drugova, ako je sud pred kojim je pokrenut postupak za odlučivanje o zahtjevu za razvod, zakonsku rastavu ili poništaj braka: sud države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima uobičajeno boravište te je podnositelj zahtjeva tamo boravio najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) 5. alinejom Uredbe (EZ) br. 2201/2003, sud države članice čije državljanstvo ima podnositelj zahtjeva i podnositelj zahtjeva tamo ima uobičajeno boravište te je tamo boravio najmanje šest mjeseci neposredno prije podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) 6. alinejom Uredbe (EZ) br. 2201/2003, sud pred kojim je pokrenut postupak na temelju članka 5. Uredbe (EZ) br. 2201/2003 u slučajevima konverzije zakonske rastave u razvod ili sud pred kojim je pokrenut postupak na temelju članka 7. Uredbe (EZ) br. 2201/2003 u slučajevima supsidijarne nadležnosti.

10. Odredbom članka 6. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103 određeno je da kada ni jedan sud države članice nema nadležnost na temelju članka 4. ili 5. ili u slučajevima osim onih predviđenih u tim člancima, za odlučivanje o bračnoimovinskom režimu bračnih drugova, nadležni su sudovi države članice: a) na čijem državnom području bračni drugovi imaju uobičajeno boravište u trenutku pokretanja postupka pred sudom ili u suprotnome;

b) na čijem su državnom području bračni drugovi imali zadnje uobičajeno boravište, ako jedan od njih još uvijek tamo boravi u trenutku pokretanja postupka pred sudom ili, u suprotnome;

c) na čijem državnom području protustranka ima uobičajeno boravište u trenutku pokretanja postupka pred sudom, ili u suprotnome;

d) zajedničkog državljanstva bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka pred sudom.

11. Odredbom članka 8. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103 određeno je da osim nadležnosti koja je ranije navedena nadležan je i sud države članice čije je pravo mjerodavno na temelju članka 22. ili članka 26. stavka 1. točke (a) ili (b), a pred kojim se tuženik upustio u postupak.

12. Odredbom članka 22. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103 određeno je da bračni drugovi mogu sporazumno odrediti pravo mjerodavno za bračno imovinski režim, a koji sporazum mora biti sastavljen u pisanom obliku, dok je člankom 26. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103 određeno da je u slučaju nepostojanja sporazuma, mjerodavno pravo države prvog zajedničkog uobičajenog boravišta bračnih drugova nakon sklapanja braka ili, u suprotnom zajedničkog državljanstva bračnih drugova u trenutku sklapanja braka.

13. Pregledom Zahtjeva za razvod braka prevedenog po ovlaštenom sudskom tumaču za njemački jezik, a koji Zahtjev je tužitelj podnio protiv tužene 21. veljače 2023., razvidno je da u vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari među strankama nije bio u tijeku brakorazvodni postupak, pa u konkretnom slučaju odlučujući o nadležnosti ne može se primijeniti članak 5. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103. Jednako tako, a kako među strankama nije sklopljen ni sporazum o primjeni mjerodavnog prava u pisanoj formi, to u konkretnom slučaju odlučujući o prigovoru nenadležnosti u ovoj pravnoj stvari ne može se primijeniti ni članak 8. navedene Uredbe, već o tom prigovoru valja odlučiti primjenom članka 6. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103. S tim u vezi, valja istaknuti da među strankama u ovom postupku nije sporno da iste nemaju zajedničko državljanstvo, odnosno da je tužitelj državljanin SR Njemačke, a tužena da je državljanka Hrvatske. Nadalje, među strankama nije sporno da su iste sklopile brak u SR Njemačkoj, da je bračna zajednica trajala do 19. veljače 2022. te da je tužitelj nakon prestanka bračne zajednice ostao živjeti u [adresa], odnosno da je tamo imao uobičajeno boravište. Ono što je među strankama sporno, a o čemu ovisi i osnovanost prigovara nenadležnosti ovog suda, jest pitanje na čijem državnom području su parnične stranke imale zadnje uobičajeno boravište te na čijem državnom području tužena ima uobičajeno boravište u trenutku pokretanja postupka pred ovim sudom.

14. Termin uobičajenog boravišta definiran je odredbom članka 5. ZMPP na način da se navodi kako je u smislu ovoga Zakona uobičajeno boravište mjesto u kojem fizička osoba pretežno živi bez obzira na to je li njezin boravak ili nastanjenje u tom mjestu registriran ili dozvoljen. Pri utvrđivanju uobičajenog boravišta valja osobito uzeti u obzir okolnosti osobe ili poslovne prirode koje ukazuju na trajne veze osobe s tim mjestom ili njezinu namjeru da takve veze uspostavi.

15. Iz iskaza parničnih stranaka proizlazi da su iste tijekom trajanja bračne zajednice živjele u [adresa] izuzev što su sukladno iskazu tužitelja najmanje četiri puta tijekom godine dolazile u Hrvatsku i svaki puta boravili tu po dva tri tjedna budući da su planirali izgraditi kuću u [adresa] koju da su i izgradili. Cijeneći okolnost da su obje stranke tijekom zajedničkog života pretežito stanovale u [adresa], da su tamo imale i mjesto rada, ukazuje da su obje stranke tijekom trajanja zajedničkog života razvile trajne veze s tim mjestom, pa bi navedeno upućivalo na zaključak da bi parničnim strankama kao bračnim drugovima zadnje uobičajeno boravište bilo u [adresa].

16. Tužitelj je tijekom postupka istakao da od prekida bračne zajednice tužena u kontinuitetu boravi u [adresa]. S tim u vezi tužitelj je u svom stranačkom iskazu naveo da je kroz proteklo razdoblje u prosjeku tri puta godišnje u različito doba godine znao proći pokraj kuće u [adresa] i tamo osobno zateći tuženu, a tužena da se bavi i iznajmljivanjem navedene kuće, iako su mu to susjedi u [adresa] osporili kazavši mu da je kćerka tužene ta koja vodi posao oko iznajmljivanja. Tužitelj na prednje okolnosti ovom sudu nije priložio dokaze kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje da bi uobičajeno boravište tužene bilo u [adresa]. Štoviše, vjerodostojnost takvih navoda tužitelja posebice dovodi u sumnju sadržaj tužiteljevog Zahtjeva za razvod braka u kojem je isti kao adresu tužene naveo njezinu adresu u SR Njemačkoj - Eggensteil- Leopoldschafen, [adresa], na kojoj ista ima i prijavljeno prebivalište, a pri tom je u navedenom Zahtjevu tužitelj naveo da tužena ima uobičajeno boravište upravo na toj adresi.

17. S druge pak strane iz iskaza tužene proizlazi da tužena unatoč činjenici što ima prijavljeno prebivalište i u [adresa] i u Hrvatskoj, od prekida bračne zajednice pretežno živi upravo u SR Njemačkoj i to u kući njezine kćerke i zeta. Nadalje, pregledom Potvrde Caritas centra za podršku sv. Lovro i Pavao Caritas od 19. travnja 2024. proizlazi da je tužena od 1. svibnja 2014. kod istih zaposlena na neodređeno vrijeme. Pregledom podataka iz osiguranja njemačkog mirovinskog osiguranja proizlazi da je tužena korisnik njemačkog mirovinskog osiguranja u kontinuitetu od 1994. do 16. svibnja 2023. Pregledom Potvrde dr. CĐ od 12. rujna 2024. proizlazi da je tužena od 2003. pa nadalje pacijentica prednika navedene liječnice dr. C, a potom i same liječnice. Pregledom Potvrde dr. Michael Espenschied od 13. rujna 2024. proizlazi da je tužena pacijentica u navedenoj stomatološkoj ordinaciji. Pregledom Potvrda o boravku Rehabilitacijske klinike Kandertal od 16. rujna 2024. proizlazi da je tužena u razdoblju od 17. listopada 2023. do 21. studenog 2023. bila u stacionarnoj rehabilitaciji u navedenoj klinici, a pregledom Potvrde Klinike Friedenweiler od 11. rujna 2024. proizlazi da se tužena stacionarno liječila u toj klinici od 30. kolovoza 2022. do 17. listopada 2022. Konačno, pregledom Potvrde Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 13. rujna 2024. proizlazi da tužena nakon 10. listopada 1998. nema status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kao ni izabranog liječnika. Cijeneći sadržaj naprijed navedene dokumentacije, a posebice činjenicu da je u vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tužena imala prijavljeno prebivalište u [adresa], da je bila u radnom odnosu kod poslodavca u SR Njemačkoj (bez obzira što je u navedeno vrijeme koristila bolovanje), da u SR Njemačkoj ima liječnika obiteljske medicine kao i stomatologa, te koristi druge liječničke usluge poput rehabilitacije, upućuje na zaključak da je tužena u vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari pretežno živjela u [adresa] s kojom ima razvijene trajne veze kako osobne tako i poslovne prirode. S tim u vezi po ocjeni ovog suda tužena je u vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari imala uobičajeno boravište u [adresa] pa se pozivom na odredbu članak 6. Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. osnovanim ukazuje prigovor nenadležnosti ovog suda slijedom čega se, a pozivom na odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP) valjalo oglasiti nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku te odbaciti tužbu u ovoj pravnoj stvari, a kako je to i odlučeno pod toč. I. izreke ovog rješenja.

18. S obzirom na utvrđenu osnovanost prigovora nenadležnosti, sud se nije ni upuštao u osnovanost prigovora litispendencije.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavka 1. ZPP-a, a tuženoj je priznat trošak zastupanja po punomoćniku prema važećoj OT kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu 500 bodova, za sastav podnesaka od 3. ožujka 2024., 5. svibnja 2024., 30. kolovoza 2024. i 20. rujna 2024. po 500 bodova, za pristup ročištima od 4. ožujka 2024., 10. rujna 2024. i 23. rujna 2024. po 500 bodova, sveukupno dakle 4.000 bodova, a što pomnoženo s 2,00 eur koliko iznosi vrijednost boda s PDV-om daje iznos od 10.000,00 eur.

U Splitu 7. siječnja 2025.

S U D A C

DUNJA RUMORA

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tužene,

- u spis.