REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: R1-400/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u izvanparničnom predmetu predlagatelja AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, 25. rujna 4, protiv protustranke [adresa], OIB: 54846336787 sa sjedištem u [adresa], zastupanog po načelniku MŽ, radi uređenja međe, 7. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se prijedlog predlagatelja AŽ za uređenje međe.

II Odgađa se uviđaj na licu mjesta zakazan za 4. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je ovom sudu 27. prosinca 2023. podnio prijedlog za uređenje međe između kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane te kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane te kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane i kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] s druge strane. Nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu su predlagatelja koje u naravi čine jednu cjelinu, sastavljenu od kuće, gospodarskih objekata i dvorišta. Katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane su kao javno dobro za k. o. [katastarska općina], pa kako se u naravi radi o nerazvrstanoj cesti u [adresa], istima upravlja protustranka. Nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] su u suvlasništvu ŽŽ i HŽ za 1/2 dijela, a u naravi se radi o dvorištu uz kuću. Tvrdi da ima pravni interes da se međašna granica nekretnina predlagatelja i nekretnina u vlasništvu protustranaka uredi prema posljednjem mirnom posjedu, budući da je njegov posjed od davnina ograđen zidom, ali da isto nije suglasno s prikazom u katastarskom planu.

2. Podneskom od 24. srpnja 2024. predlagatelj je obavijestio sud da povlači prijedlog za uređenje međe između kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane te kč. br. [katastarska čestica] ZGR. s druge strane, a što je utvrđeno ovosudnim rješenjem od 13. kolovoza 2024.

3. Protustranka se o prijedlogu za uređenje međe nije očitovala.

4. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: izvadak iz zemljišne knjige broj: 64 k. o. [katastarska općina] (list spisa 4-5), izvadak iz zemljišne knjige broj: 297 k. o. [katastarska općina] (list spisa 5-6), izvadak iz zemljišne knjige: J.D. k. o. [katastarska općina] (list spisa 6-15), izvadak iz zemljišne knjige broj: 532 k. o. [katastarska općina] (list spisa 16), izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin od 11. prosinca 2023. (list spisa 17).

5. Prijedlog za uređenje međe nije dopušten.

6. Člankom 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (stavak 2.). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (stavak 3.). Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (stavak 4.).

7. Člankom 101. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.; dalje u tekstu: ZC) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (stavak 2.).

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj: 64 k. o. [katastarska općina] slijedi da su između upisane predmetne kč. br. [katastarska čestica] ZGR., u naravi kuća, bez naznake površine, kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, bez naznake površine i kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, bez naznake površine u vlasništvu predlagatelja.

9. Iz izvatka iz zemljišne knjige broj: J.D. k. o. [katastarska općina] slijedi da su između ostalog upisane predmetne kč. br. [katastarska čestica], u naravi put, površine 20698 m2 i kč. br. [katastarska čestica], u naravi put, bez naznake površine kao javno dobro za k. o. [katastarska općina] (početak I. knjige).

10. Među strankama nije sporno da su kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] upisane s kulturom put kao javno dobro.

11. Budući da se međa može urediti u izvanparničnom postupku samo na jedan od načina koji predviđa članak 103. ZV, da se ne može urediti između nekretnina od kojih je jedna javno dobro, a što je slučaj u konkretnom predmetu jer bi se doista moglo dogoditi da se uređenjem međe vlasnik susjedne nekretnine, u konkretnom slučaju predlagatelj ostvari pravo vlasništva na dijelu nekretnina koje su u općoj uporabi.

12. S obzirom na to da ZV drugi način uređenja međe ne poznaje, a ako je u pitanju međa s javnim putem kao zemljištem u općoj uporabi, tada ne dolazi do primjene članka 103. ZV jer se u smislu članka 35. stavak 4. u svezi članka 3. stavak 2. ZV na javnom dobro ne mogu stjecati prava ni po kojem osnovu, a isto tako se ne može steći ni posjed.

13. Naime, nakon što obnovi ili ispravi među, odnosno nakon što sud označi među međašnim znakovima, smatra se da postoji vlasništvo do te međe. Ako netko tvrdi suprotno, to treba i dokazati. Odluka o uređenju međe je ovršna isprava koja se provodi odmah na mjestu događaja stavljanjem međašnih znakova. Stavljanje međašnih znakova zapravo je predaja u posjed nekretnine pa dalje tu nema ovrhe. Kada se donese odluka o uređenju međe, od toga trenutka je presumpcija da je vlasništvo do tako postavljene međe. U tom slučaju riječ je o oborivoj presumpciji i protudokaz je moguć. Svatko može, nakon odluke suda u postupku uređenja međe, u parnici dokazivati vlasništvo kao i da se prema njemu označi međa, ali susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe to ne može zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. To je važno radi pravne sigurnosti te je vezano uz presumpciju da je uređenjem međe pretpostavljeno vlasništvo do međe dok se ne dokaže drugačije.

14. U tom slučaju riječ je o čistom vindikacijskom zahtjevu na utvrđivanje prava vlasništva te u slučaju da stranka uspije u sporu, tada bi stekla vlasništvo na dijelu ceste, odnosno na dijelu javnog dobra. Međutim, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Dakle, na nerazvrstanoj cesti nije dopušteno stjecanje bilo kakvih stvarnih prava jer se na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava ni po kojoj osnovi. Budući da je člankom 103. stavkom 5. ZV propisna zakonska presumpcija o vlasništvu do te međe, a vlasništvo je stvarno pravo, po stavu ovog suda nije moguće uređenje međe ako je jedna od nekretnina cesta.

15. Po stavu ovog suda u konkretnom slučaju prednost imaju odredbe ZC koje su u odnosu prema odredbama ZV lex specialis, jer uređuju samo jedan segment stvarnih prava na jednom objektu vlasništva - cestama dok je ZV lex generalis koji općenito uređuje stvarna prava. Budući da u primjeni tih dvaju propisa lex specialis ima prednost, to uređenje međe s cestom nije dopušteno.

16. Javno dobro u općoj uporabi predstavlja stvar izvan prometa, te ne može biti niti predmet postupka za uređenje međe, jer rješavanje sporova u povodu korištenja javnim dobrom ne spada u sudsku nadležnost, nego u nadležnost upravnih tijela, pa sud nije ovlašten u izvanparničnom postupku uređivati među između nekretnina u vlasništvu protustranke i nekretnine koja predstavlja opće dobro.

17. Prema tome, budući da se međa ne može urediti kako je to predložio predlagatelj, valjalo je odbaciti njegov prijedlog i riješiti kao u točki I izreke.

18. S obzirom na to da je odbačen prijedlog predlagatelja za uređenje međe, valjalo je odgoditi uviđaj na licu mjesta zakazan za 4. prosinca 2024.

19. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Pazinu, 7. siječnja 2025.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po pun.

2. Protustranci