REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: R1-13/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u izvanparničnom predmetu 1. predlagateljice VV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 2. predlagatelja TV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupani po punomoćniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, 25. rujna 4, protiv protustranke [adresa], OIB: 54846336787 sa sjedištem u [adresa], zastupanog po načelniku LV, radi uređenja međe, 7. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog 1. predlagateljice VV i 2. predlagatelja TV za uređenje međe.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su ovom sudu 16. siječnja 2024. podnijeli prijedlog za uređenje međe između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] s jedne stranke te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane; kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne stranke te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane; kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane. Navode da su kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR. u vlasništvu 1. predlagateljice koje se u naravi sastoje od kuće i dvorište. Katastarska čestica [katastarska čestica] ZGR. i kč. br. [katastarska čestica] je u vlasništvu 2. predlagatelja, a u naravi da se radi o gospodarskim i pomoćnim objektima te dvorištem uz kuću. Nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je upisana kao javno dobro za k. o. [katastarska općina], pa kako se u naravi dijelom radi o nerazvrstanoj cesti, istom upravlja protustranka. Tvrde da imaju pravni interes da se međašna granica predmetnih nekretnina uredi i uspostavi prema posljednjem mirnom posjedu jer da je njihov posjed od davnine ograđen kamenim zidom i portunom, ali da isto nije suglasno s prikazom u katastarskom planu.

2. Protustranka se o prijedlogu za uređenje međe nije očitovala.

3. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: izvadak iz zemljišne knjige broj: 2006 k. o. [katastarska općina] (list spisa 4), izvadak iz zemljišne knjige broj: 297 k. o. [katastarska općina] (list spisa 5- 6), izvadak iz zemljišne knjige: J.D. k. o. [katastarska općina] (list spisa 7-16), izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin od 15. siječnja 2024. (list spisa 17), skicu lica mjesta (list spisa 35-45), proveo uviđaju na licu mjesta 29. svibnja 2024. i 4. prosinca 2022. uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke Marije Brajković, saslušao svjedoke JV i ĆV te predlagatelje u svojstvu stranaka,

4. Prijedlog za uređenje međe nije dopušten.

5. Člankom 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (stavak 2.). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (stavak 3.). Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (stavak 4.).

6. Člankom 101. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.; dalje u tekstu: ZC) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (stavak 2.).

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj: 2006 k. o. [katastarska općina] slijedi da su između upisane predmetne kč. br. [katastarska čestica] ZGR:, u naravi zgr. šupa, bez naznake površine i kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, kuća i pomoćna zgrada cisterna, površine 595 m2 u vlasništvu 1. predlagateljice.

8. Iz izvatka iz zemljišne knjige broj: 297 k. o. [katastarska općina] slijedi da su između ostalog upisane predmetne kč. br. [katastarska čestica] ZGR., u naravi dvorište, bez naznake površine i kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 323 m2 u vlasništvu 2. predlagatelja.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj: J.D. k. o. [katastarska općina] slijedi da je između ostalog upisana predmetna kč. br. [katastarska čestica], i naravi put, površine 696 m2 kao javno dobro za k. o. [katastarska općina] (početak I. knjige).

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Marije Brajković danog na uviđaju na licu mjesta 29. svibnja 2024. slijedi da su u naravi pokazane i identificirane predmetne čestice kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po stanju u naravi dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini okućnicu zgrade koja se nalazi na kbr. 19, odnosno na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a dio cjeline je i kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina]. Dio predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi je dio okućnice gospodarskog objekta koji se u cijelosti nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedeni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi graniči s predmetnom kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina]. Tako da će navedeni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dalje činiti cjelinu gospodarskog objekta koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U naravi su obilježene točke A – B – C – I – D – E koje će činiti među kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR. i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Točke u naravi označene kao B – C – D – E – F – G – H čine među (granicu okućnice) kč. br. [katastarska čestica] s kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Svjedok JV je u svom iskazu navela da se u Lovriniće preselila iz Katuna Lindarskog 1961. Ne zna tko je postavio željezna vrata, to je tako bilo kada ja doselila 1961., vrata su postavljena da se zatvori dvorište, takva vrata ima i ona. Ne zna što je predstavljala korta (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), oduvijek zna da je to od predlagatelja. U kući koja se nalazi u korti živjeli su roditelji TV, koji su se zvali ZV i AV, ne zna kada je AV rođen, ali je cijeli svoj život živio u toj kući. ZV ne zna djevojačko prezime, ne zna kada je rođena ili preminula. TV (Pino) je kao dijete živio u toj kući, dok se nije oženio, ne zna kad je to bilo. Ne zna gdje je ranije bila granica, portuni se zaključavaju, kada TV i VV nema tu valjda se zaključavaju, ne zna tko ima ključ. Ne zna jesu kroz kortu prolazile treće osobe, kada joj je potrebno pitala je dozvolu za prolazak roditelje od TV. TV i VV su u rodu, njihovi očevi su braća. Otac od VV zove se NV, on je rođen ovdje. NV je brat od TV. Valjda je korta od predlagatelja. Nikada nije čula bi ta korta bila od Općine ili od države, nikada ih nije vidjela na terenu. Ne zna je li protustranka prednicima predlagatelja dozvolila postavljanje vrata. Ne zna je li u toj kući živio netko prije, odnosno neki raniji prednik od predlagatelja. Ne zna je li ikada bilo razgovora s Općinom da se ovo zemljište ustupi predlagateljima. Ne zna zašto predlagatelji traže uređenje međa. Ne zna jesu li otac ili majka od AV ili ZV živjeli u kući koja se nalazi u korti, njih nije poznavala, da živi na udaljenosti od 30 metara. Od kada je došla, isključivo je obitelj NV u posjedu držala kortu, za druge ne znan

12. Svjedok ĆV je u svom iskazu naveo da su pokojni roditelji TV zovu AV i ZV rođena V. AV je rođen 1918., ne zna kada je preminuo. ZV bila je rođena prije AV, negdje 1915-1916., ona je preminula prije njega ali ne zna kada. Oni su živjeli u [adresa], predmetne nekretnine su starina od roditelja AV, ne zna kako su se zvali, ali zna da su tu živjeli. Željezne portune postavio je otac od TV, piše na portunu kada. ali se ne može sjetiti godine, ne zna zašto ih je postavio. Danijelini roditelji zovu se NV i DV rođena Brajković ili T. TV (Pino) i NV, otac VV su braća. Od kada zna za sebe korta je oduvijek služila kao dvorište, a to je od L i NV. Ne zna gdje je ranije bila granica između njihovih nekretnina, jedino pamti stanje kakvo je danas na terenu. Dva portuna valjda se zaključavaju, ne zna tko ima ključeve, ali pretpostavlja da ih imaju predlagatelji. Ne zna tko je vlasnik korte, možda komadićak ima u vlasništvu Općina Gračišće. Čuo je da je Općina upletena u ove stvari. Ne zna je li Općina dozvolila AV i ZV da mogu postaviti željezne portune. Ne zna je li korta služila kao put za pristup trećim osobama, ne zna je li među mještanima bio dogovor da AV i ZV mogu ograditi svoje dvorište. Ne zna za nikakav ustup zemljišta. Napominje da nije rođen u ovom mjestu, ovdje se doselio 1963. kada se oženio, tu je živio do 1970., a nakon toga pa do danas živi u [adresa], često se vraćao jer je tu bilo zemlje za obradu. Poznato mu je što je predmet ovog postupka, ali ja ne zna zašto predlagatelji traže uređenje međe.

13. 1. Predlagateljica je u svom iskazu navela da se njezini roditelji zovu NV, koji je rođen 1949., majka je DV rođena Brajković, rođena je 1945. Roditelji TV (2. predlagatelja) i njezinog oca, koji su braća, zovu se AV, rođen 1918., preminuo je 2000. ili 2001., a majka ZV rođena V, rođena je 1915., preminula je 1995. Nonići su živjeli u ovom mjestu na kućnom broju 19. Predmetne nekretnine su starina još pranonića, ne može se sjetiti kako se zovu, ali joj je poznato da su oni živjeli u kući koja se nalazi u korti. Po priči joj je poznato da je nono AV postavio željezne portune, pretpostavlja 1968. kako je ugravirano na portunima. Čula je da je postojao dogovor u selu između mještana i bivše Općine Pazin da može ograditi svoje dvorište, ne zna je li dogovor bio usmen ili pismen, pretpostavlja da je to bilo 1968. ili malo ranije. Po priči joj je poznato da su predmetne nekretnine u naravi ranije predstavljale put koji su koristile treće osobe, ne zna gdje je prije postavljanja portuna bila međa, ne zna je li bila obilježena ni što je predstavljala. Predmetne nekretnine su se koristile kao dvorište – tu se parkirao traktor, bio je voćnjak, portuni nisu zaključani, samo zatvoreni, nema ključeva. Poznato joj je da je korta i pristupni put do korte od Općine, a to je saznala kad je otac NV njoj prepisao kuću u prosincu 2022. Nije joj poznato osobno je li Općina prednicima dozvolila da mogu ograditi dvorište, ali je nono pričao da je Općina navedeno dozvolila. Poznato joj je da je između djeda AV i bivše Općine Pazin bilo ustupa zemljišta, odnosno Općina je njemu ustupila predmetne nekretnine, a on je njima za to ustupio neku svoju drugu nekretninu za javni put prema susjednom selu, to je vjerojatno bilo 1968. Ovaj postupak je pokrenula kako bi sredila dvorište svoje kuće. Živjela je u kući koja se nalazi unutar korte do svoje 12. godine, odnosno do 1987., nakon toga se preselili u Foškiće jer su tamo roditelji izgradili kuću, a nonići su nastavili ovdje živjeti do svoje smrti. Do 2022. smatrala je da su predmetne nekretnine od naše obitelji.

14. 2. predlagatelj je u svom iskazu naveo da se njegov otac zvao AV, rođen je 1918., misli da je rođen u [adresa], a preminuo je 2002. Majka se zvala ZV djevojački V, rođena je 1915., a preminula je 1995. Otac i majka imali su četvero djece, osim njega imali su brata NV, (otac 1. predlagateljice) i sestre J, koja živi u [adresa] te Ć koja je preminula kao dijete. Djed s očeve strane zvao se EV, ne zna kada je rođen niti kada je preminuo. Nona se zvala UV, djevojački Z, ne zna kada je rođena niti kada je preminula. Roditelji su živjeli u [adresa] na kućnom broju 19, kao i nona i nono. Željezne portune postavio je pokojni otac AV 1968. da bi zatvorio dvorište. Prije portuna, korta je bila dvorište, koliko se sjeća korta nikada nije predstavljala put, ponekad su je koristili ljudi iz sela kao prečac budući da je i s druge strane put koji je malo duži. Prije portuna nije postojala međa između nekretnina u odnosu na cestu, nikada nije bila obilježena, portuni se ne zaključavaju i ne postoji ključ, nikada to nisu zaključavali. Kč. br. [katastarska čestica] je vlasništvo brata NV. Nije znao da je korta u vlasništvu Općine dok s bratom nije počeo dogovarati diobu nekretnina roditelja 2002. One čestice gdje je vlasništvo bilo nesporno su sredili, međutim zastali su na nekretnini koja je dijelom u vlasništvu Općine. Pokojni otac je u dogovoru s ljudima u selu i čini mu se i Općinom dao dio zemljišta da se napravi put prema susjednom selu Brtačići, to se i napravilo, ne zna kada je to bilo, po priči je to bio usmeni dogovor, to mu je poznato jer mu je to rekao otac. Ovaj postupak je s VV pokrenuo da se riješi pitanje ostavštine.

15. Među strankama nije sporno da je kč. br. [katastarska čestica] upisana s kulturom put kao javno dobro.

16. Budući da se međa može urediti u izvanparničnom postupku samo na jedan od načina koji predviđa članak 103. ZV, da se ne može urediti međa između nekretnina od kojih je jedna javno dobro, a što je slučaju u konkretnom slučaju jer bi se doista moglo dogoditi da se uređenjem međe vlasnik susjedne nekretnine, u konkretnom slučaju predlagatelji ostvare pravo vlasništva na dijelu nekretnini koja je u općoj uporabi.

17. S obzirom na to da ZV drugi način uređenja međe ne poznaje, a ako je u pitanju međa s javnim putem kao zemljištem u općoj uporabi, tada ne dolazi do primjene članka 103. ZV jer se u smislu članka 35. stavak 4. u svezi članka 3. stavak 2. ZV na javnom dobro ne mogu stjecati prava ni po kojem osnovu, a isto tako se ne može steći ni posjed.

18. Naime, nakon što obnovi ili ispravi među, odnosno nakon što sud označi među međašnim znakovima, smatra se da postoji vlasništvo do te međe. Ako netko tvrdi suprotno, to treba i dokazati. Odluka o uređenju međe je ovršna isprava koja se provodi odmah na mjestu događaja stavljanjem međašnih znakova. Stavljanje međašnih znakova zapravo je predaja u posjed nekretnine pa dalje tu nema ovrhe. Kada se donese odluka o uređenju međe, od toga trenutka je presumpcija da je vlasništvo do tako postavljene međe. U tom slučaju riječ je o oborivoj presumpciji i protudokaz je moguć. Svatko može, nakon odluke suda u postupku uređenja međe, u parnici dokazivati vlasništvo kao i da se prema njemu označi međa, ali susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe to ne može zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. To je važno radi pravne sigurnosti te je vezano uz presumpciju da je uređenjem međe pretpostavljeno vlasništvo do međe dok se ne dokaže drugačije.

19. U tom slučaju riječ je o čistom vindikacijskom zahtjevu na utvrđivanje prava vlasništva te u slučaju da stranka uspije u sporu, tada bi stekla vlasništvo na dijelu ceste, odnosno na dijelu javnog dobra. Međutim, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Dakle, na nerazvrstanoj cesti nije dopušteno stjecanje bilo kakvih stvarnih prava jer se na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava ni po kojoj osnovi. Budući da je člankom 103. stavkom 5. ZV propisna zakonska presumpcija o vlasništvu do te međe, a vlasništvo je stvarno pravo, po stavu ovog suda nije moguće uređenje međe ako je jedna od nekretnina cesta.

20. Po stavu ovog suda u konkretnom slučaju prednost imaju odredbe ZC koje su u odnosu prema odredbama ZV lex specialis, jer uređuju samo jedan segment stvarnih prava na jednom objektu vlasništva - cestama dok je ZV lex generalis koji općenito uređuje stvarna prava. Budući da u primjeni tih dvaju propisa lex specialis ima prednost, to uređenje međe s cestom nije dopušteno.

21. Javno dobro u općoj uporabi predstavlja stvar izvan prometa, te ne može biti niti predmet postupka za uređenje međe, jer rješavanje sporova u povodu korištenja javnim dobrom ne spada u sudsku nadležnost, nego u nadležnost upravnih tijela, pa sud nije ovlašten u izvanparničnom postupku uređivati među između nekretnina u vlasništvu protustranke i nekretnine koja predstavlja opće dobro.

22. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Pazinu, 7. siječnja 2025.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljima po pun.

2. Protustranci