Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3132/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis, predsjednika vijeća, Ane Gradišek, člana vijeća i suca izvjestitelja i Željke Rožić Kaleb, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],, zastupan po Antunu Maričiću, odvjetniku u Šibeniku, protiv prvo tuženika Grad Šibenik, OIB: 55644094063, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, drugo tuženika ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], treće tuženika KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], četvrto tuženika ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj],8. Dalmatinske udarne brigade 12, Šibenik, peto tuženika RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i šesto tuženika VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi prvo tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku Poslovni broj P-123/2022-14 od 14. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 7. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba prvo tuženika Grada Šibenika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku Poslovni broj P-123/2022-14 od 14. travnja 2023. u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke, koji se odnosi na dio k. č. [katastarska čestica] kojem je rezerviran podbroj 1306/3, površine 491 m2 temeljem Geodetskog elaborata izrađenog od B 3GA d.o.o. po CA, dipl. ing. geod., dana 16. kolovoza 2021., broj elaborata: 2021-052 koji je sastavni dio prvostupanjske presude, te u dijelu pod toč. II. izreke kojim se ovlašćuje tužitelj izvršiti uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeni izbris prava vlasništva na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] kojem je rezerviran podbroj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] s imena: Javno dobro u općoj uporabi – Grad Šibenik.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo vlasnik nekretnina upisanih u K. O. [katastarska općina], i to kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], zemljišnoknjižno tijelo II, u naravi vinograd u [adresa], kat. čest 1306/2, Z. U. [broj ZK uloška], u naravi vrt te dio k. č. [katastarska čestica] kojem je rezerviran podbroj 1306/3, površine 491 m2 temeljem Geodetskog elaborata izrađenog od Trigea 3GA d.o.o. po CA, dipl. ing. geod., dana 16. kolovoza 2021. g., broj elaborata: 2021-052 koji je sastavni dio ove presude.

II. Ovlašćuje se tužitelj temeljem ove presude, bez daljnjeg sudjelovanja tuženika izvršiti uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeni izbris prava vlasništva s imena upisanih i to na:

-kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], zemljišnoknjižno tijelo II, u naravi vinograd u [adresa], s imena: BA mldb. Ž pok. K, BA AA, BA PA, BA Z, BA JA p. K, UA ud. JA, OA, OA, [adresa], ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

-kat. čest [osobni identifikacijski broj] Z. U. [broj ZK uloška] u naravi vrt, s imena: BA Ž, BA AA, BA PA, BA Z, JA, BA Z, BA UA ud. JA, BA Z, [adresa], ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

-dijelu kat. čest. [katastarska čestica] kojem je rezerviran podbroj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] s imena: Javno dobro u općoj uporabi – Grad Šibenik, OIB: 55644094063."

2. Presudu u dijelu koji se odnosi na kat. čest. [katastarska čestica] kojem je rezerviran podbroj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] pobija prvo tuženik zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. predlaže, prihvatiti navode žalbe, preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjeva, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22-u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva i to kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], zemljišnoknjižno tijelo II, u naravi vinograd u [adresa], kat. čest [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], u naravi vrt te dio k. č. [katastarska čestica] kojem je rezerviran podbroj 1306/3, površine 491 m2 temeljem Geodetskog elaborata izrađenog od B 3GA d.o.o., te upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

6. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da je dana 10. lipnja 2022., održan uviđaj na licu mjestu, te je identificiran predmet spora čest. zem. [katastarska čestica] te dio [katastarska općina] (rezervirani broj u DGU, PU za katastar Šibenik [katastarska čestica]), koji u naravi predstavlja zemljište na kojem je položena obiteljska kuća i okućnica sa više stabala starih maslina, velikom kostelom, bajamima te krasnim biljem; da je predmet spora sa svih strana obilježen betonskim zidom starije gradnje te suhozidom, a sve površine navedenih čestica iskazane su u potvrđenom geodetskom elaboratu CA, dipl. ing. geod. od kolovoza 2021. godine od strane Ureda za katastar; da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavlja cijepani dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u odnosu na koji žalitelj ističe da se radi o nerazvrstanoj cesti.

7. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da su sve utužene nekretnine jedna cjelina na kojoj se nalazi izgrađeni objekt i uređena okućnica, uredno obilježenih međa, starije građe, te nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] kojem je rezerviran podbroj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] ne predstavlja i ne ulazi u obuhvat nerazvrstane ceste.

8. U dosadašnjem tijeku postupka je utvrđeno da dio čest. zem. [katastarska čestica] (zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica]) u naravi predstavlja zemljište na kojem je položena obiteljska kuća i okućnica sa više stabala starih maslina, velikom kostelom, bajamima te krasnim biljem. Dakle, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se, u naravi, ne radi o javnom dobru-putu, već o okućnici tužitelja, koja je ograđena starim zidom.

9. Suprotno navodima žalbe, sporna nekretnina je slijedom korištenja, izgubila svojstvo javnog dobra, pa stoga može biti predmetnom stjecanja prava vlasništva.

10. Tuženik osporava primjenu materijalnog prava s pozivom na paragraf 287. OGZ i paragraf 1455. OGZ, na članak 35. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje: ZV) u svezi sa člankom 3. stavak 2. ZV, a prema kojim člancima se, po mišljenju tuženika, na javnom dobru u općoj uporabi ne bi moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću sve do trenutka dok u upravnom postupku ne bude ukinut status javnog dobra.

11. Po ocjeni ovog suda, navedeni žalbeni navod također nije osnovan, a o pitanju može li se na javnom dobru u općoj uporabi stjecati pravo vlasništva svoj stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Revt-243/11-2 od 27. svibnja 2015. Navedenom odlukom prihvaćeno je da se na temelju članka 24. i članka 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91) vlasništvo građenjem odnosno dosjelošću nije moglo stjecati na zemljištu upisanog statusa javnog dobra, a na takvom zemljištu se vlasništvo nije moglo stjecati na navedeni način ni nakon stupanja na snagu ZV, a sukladno članku 35. stavak 4. u svezi s člankom 3. stavak 2. ZV. Međutim, Vrhovni sud RH izražava stav: "Naime, okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u uporabi. Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva."

12. Sukladno navedenom, a primjenjujući ovaj stav na konkretno utvrđene činjenice da dio nekretnine na kojoj tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva se ne koristi kao javno dobro jer se na tom dijelu nalazi položena obiteljska kuća i okućnica sa više stabala starih maslina, velikom kostelom, bajamima te krasnim biljem, da je ta nekretnina ograđena betonskim zidom starije gradnje te suhozidom. Navedeno ukazuje na činjenicu da se ta nekretnina ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi, pa je na istoj moguće steći pravo vlasništva.

13. Iz iskaza saslušanih svjedoka, koje iskaze je sud prvog stupnja prihvatio kao jasne i logične, proizlazi da su tužiteljevi prednici tu nekretninu koristili unazad 100 godina (prema navodima tužbe), odnosno 200 godina, kako su iskazali svjedoci, dakle, sigurno od 1922., te da im posjed nikad nije bio ometan od bilo koga, a tuženik nije dokazao da poduzima bilo kakve radnje u odnosu na sporni dio, niti tražio predaju u posjed. Pritom tuženik niti ne tvrdi da tužitelj nema potrebno vrijeme za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, već tvrdi da se na spornoj nekretnini ne bi moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću sve do trenutka dok u upravnom postupku ne bude ukinut status javnog dobra.

14. Stoga je ocjena ovog suda da je na realnom dijelu nekretnine kako je ona opisana u izreci presude tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću poštenim posjedovanjem dužim od 40 godina, sukladno članku 159. stavak 4. ZV.

15. Zbog navedenih razloga žalba tuženika odbijena je kao neosnovana a pobijana je presuda potvrđena primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP.

U Zagrebu, 7. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Andrina Raspor Flis