REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2431/2019-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. studenoga 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja UK, odvjetničkog vježbenika i KKM, zamjenika OGDO, dana 7. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, da tužitelju KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 142,90 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 47,15 EUR od 16. rujna 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,65 EUR od 16. ožujka 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,35 EUR od 16. kolovoza 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,26 EUR od 16. listopada 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,23 EUR od 16. listopada 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,26 EUR od 16. svibnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.038,86 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi od 7.1.2025. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravosudni policajac, raspoređen na radno mjesto u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, na poslovima osiguranja zatvorenika. U razdoblju od 2.8.2014. do 2.8.2019., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremena tuženika, koji se mjesečno donosio u ustanovi u kojoj je zaposlen, odrađivao mjesečne sate prekovremenog rada, koji mu nisu priznati, pravilno obračunati i isplaćeni kao prekovremeni rad, a bili su duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i sati rada duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati i to:

- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati;

u smjenama i turnusima, (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati;

- u radu na drugi način, koji rad je bio duži od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno

- u navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da: Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvario sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno, iz razloga jer je tuženik prekidao ciklus rada u turnusu te se isti rad smatra radom na drugačiji način sukladno odredbama KU-a. Tužitelj je u navedenom razdoblju, u pojedinim mjesecima, ostvarivao sate prekovremenog rada na način da je radio u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, da je u takvom radu odrađivao sve dane i sate rada prema rasporedu poslodavca, a radio je po 8 sati zbog potrebe posla subotom i nedjeljom u istom tjednu. Tužitelj je u navedenom razdoblju, u pojedinim mjesecima, radio u Turnusu, te je u takvom radu ostvarivao prekovremeni rad, na način da je radio duže od smjena i što je po potrebi službe radio u dane odmora, nakon odrađenog turnusa u ciklusu 12- 24-12-48, te mu je poslodavac svaki sati takvog rada trebao obračunati kao prekovremeni rad. Tako ostvarene prekovremene sate rada, poslodavac je prenosio u slijedeći kalendarski mjesec, a iste je trebao obračunati na nivou mjeseca u kojem su isti sati ostvareni kao prekovremeni rad. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane, Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti.

2. Stoga konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 11.11.2024. potražuje od tuženika isplatu iznosa od 142,90 eura bruto, s kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju, kao i osnov tužbe jer tužbi ne prileži dokaz da je tužitelj zaposlenik u Zatvorskoj bolnici.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u rješenja o rasporedu tužitelja na radno mjesto, obračunske liste i evidencije rada, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Ručević vještačenja d.o.o. od 7.6.2021., izvršen je uvid u evidencije o radnom vremenu, daljnje obračunske liste, provedeno je dopunsko financijsko vještačenje od 28.10.2024.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. ZPP-a. sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, kao u izreci presude.

6. Iz priloženih Rješenja o rasporedu proizlazi da je tužitelj bio raspoređen na radno mjesto kod tuženika, u Zatvorskoj bolnici, pa je prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije istaknut po tuženiku, neosnovan u cijelosti.

7. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 7.6.2021. proizlazi da je tužitelj državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, Zatvorskoj bolnici u Zagrebu na poslovima osiguranja zatvorenika. Tužbeni zahtjev odnosi se na neisplaćene prekovremene sate za razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. U utuženom razdoblju tužitelj je radio u turnusu, na poslovima s posebnim uvjetima rada. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%.

Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. čl. i identično je propisao čl. 38. KU 112/17) Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je slijedeće:

- S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s. 3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.)

- Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.)

- Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

- Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.)

- Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, vještak u nastavku u tabelarnom pregledu daje izračun neplaćenih bruto iznosa s osnova ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada (prema podacima iskazanima na evidencijama radnog vremena) na sljedeći način:

- redovni mjesečni fond radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1) iskazuje se kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom) odnosno kao razlika između mjesečnog fonda sati (dakle u taj fond ulaze blagdani i neradni dani; stupac ‘b’ Tabela 1 ) i broj dana blagdana i neradnih dana (stupac ‘c’ Tabela 1)

- ostvareni prekovremeni sati (stupac ‘n’ Tabela 1) obračunavaju se kao razlika između ukupno ostvarenih sati (=sati rada+sati godišnjeg odmora+sati plaćenog dopusta; stupac ‘m’ Tabela 1) i sati mjesečnog fonda radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1),

- svi neplaćeni prekovremeni sati obračunavaju se s uvećanjem od 50%, a što je u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, pri čemu se uvećanje plaće obračunava na osnovnu plaću (osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dodatka za uvjete rada i vjernost, na bazi mjesečnog fonda sati (znači uključeni su blagdani i neradni dani) i - tako neplaćeni bruto iznos za neplaćene sate i prekovremene sate iskazuje se u stupcu ‘t’ Tabele 1.

8. Zaključno je vještak dao mišljenje, kako je u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja kako su tužitelju u razdoblju od kolovoza 2014. do zaključno kolovoza 2018. isplaćeni svi sati prekovremenog rada, a posljedično tome isplaćena mu je u cijelosti bruto plaća.

9. Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik nije imao primjedbi, dok je tužitelj primjedbe na nalaz i mišljenje iznio u podnesku od 29.4.2022., navodeći kako vještak nije obračunao sate prekovremenog sata za cijelo utuženo razdoblje, a tužitelju je u utuženom razdoblju u pojedinim mjesecima rad bio organiziran na drugačiji način, te je predložio da vještak dopuni nalaz i mišljenje , obzirom smatra kako u nalazu i mišljenju nije sačinjen točan obračun razlike plaće na ime mjesečno ostvarivanog prekovremenog rada, pa predlaže da vještak u mjesecima u kojima je tužitelj radio na drugačiji način (jer nije samo radio u turnusu kao vještak navodi) sate prekovremenog rada obračuna kao svaki sat rada duži od 40 sati tjedno te da svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena, kao i da tužitelj za pojedine mjesece utuženog razdoblja obračuna kao prekovremeni rad za svaki sat rada koje je tužitelj odradio na dane kada je trebao biti slobodan (poslije odrađenog turnusa, turnusa po danu slobodan 24 sata i turnusa po noći 48 sati slobodan), budući da je tužitelj u cijelom utuženom razdoblju radio po rasporedu radnog vremena tuženika i nije izostao s posla nijedan dan, niti je koristio neplaćeni dopust, već je radio po nalogu poslodavca.

10. U dopunskom nalazu i mišljenju od 29.10.2024. vještak je, obzirom na izneseno, naveo kako, u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja je kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada po osnovi rada u turnusima i rada na drugačiji način, za utuženo razdoblje od kolovoza 2014. do zaključno kolovoza 2019. iznosi ukupno 142,90 eura.

11. Na dopunski nalaz i mišljenje tužitelj i tuženik nisu stavljali primjedbi, te je tužitelj u skladu s istim precizirao tužbeni zahtjev podneskom od 11.11.2024.

12. Sud je nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegovu dopunu, prihvatio kao stručan i objektivan, izrađen temeljem spisu priležeće dokumentacije.

13. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja). Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. - u skladu s odredbama (čl. 14.) Kolektivnih ugovora, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Odredbom čl. 61. odnosno 81. Zakona o radu , koja propisuje da radnik za vrijeme godišnje odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, vještak u nastavku u tabelarnom pregledu daje izračun neplaćenih bruto iznosa s osnova ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada.

14. Stoga je kao osnovan prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 142,90 eura bruto u skladu s izračunom iz nalaza i mišljenja vještaka, odnosno njegove dopune od 29.10.2024., u skladu s navedenim odredbama.

15. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od svakog šesnaestog u mjesecu u odnosu na iznos razlike plaće za prethodni mjesec, međutim isti je neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće, odnosno razlike plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R- 440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

16. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), pa tužitelju pripada nagrada: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora - 25 bodova, sastav tužbe - 25 bodova (Tbr.7.1. OT), podnesaka od 29.4.2022., 11.11.2024. - svaki po 25 bodova (Tbr.8.1. OT), podnesaka od 8.2.2021.

- 6,25 bodova (Tbr.8.4. OT), ročišta 4.3.2020., 12.7.2024., 9.10.2024., 13.11.2024. - svako po 25 bodova (Tbr.9.1. OT), ročište za objavu - 12,5 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 218,75 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 437,50 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 546,87 eura. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 491,99 eura jer je bio nužan za postupak, tako da ukupni troškovi tužitelja iznose 1.038,86 eura.

18. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona.

19. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 7. siječnja 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku po OGDO