Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Ovr-746/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E I Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Renati Rački, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Mirjane Branjušić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Telemach Hrvatska d.o.o. za telekomunikacijske usluge, OIB: 70133616033, Zagreb, Ul. Josipa Marohnića 1, zastupan po punomćniku Hrvoju Sučiću odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku darku Miliću odvjetniku iz Rijeke, radi pravnih sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 7. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe pokrenute rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba poslovni broj Ovrv-3513/2007 od 21. veljače 2007. kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova ovog postupka kao neosnovan.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenica u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovoga zaključa pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. t. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje OZ).
Obrazloženje
1. Ovršenica podnosi prijedlog za obustavu i odgodu postupka koji je ovrhovoditelj pokrenuo pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba poslovni broj Ovrv-3513/2007 od 21. veljače 2007.
1.1. Prijedlog podnosi pozivom na čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a u kojem navodi da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom jer je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave doneseno 21. veljače 2007. , a postalo je pravomoćno 24. ožujka 2007. To da znači da je ovrhovoditelj pravo na naplatu mogao ostvariti najkasnije do 24. ožujka 2017., a ovaj zahtjev da je podnio 16. ožujka 2023.
1.2. Prijedlogom za odgodu predlaže odgodu do pravomoćnog okončanja postupka po prijedlogu za obustavu jer da joj je mirovina jedino primanje koje ostvaruje pa da stoga provedbom ovrhe trpi teško nadoknadivu štetu.
2. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedloge ovršenice i u bitnome naveo da je temeljem prije navedene ovršne isprave već prije pokrenuo postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom i to 2011. godine te da je navedena osnova za plaćanje bila u redoslijedu naplate do kolovoza 2018. godine, a što znači da je došlo do prekida zastare čime da je prigovor zastare u cijelosti neosnovan. Posebno ističe da ovršenica nije dostavila niti jedan dokaz kojim bi učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
3. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbom čl. 65. OZ-a, pri čemu ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi to bilo potrebno radi sprječavanja nasilja, a sve uz pretpostavke koje su navedene u st. 1. toč. 1. do 10. tog članka.
3.1. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi mu provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi, ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće.
4. Ocjenjujući navode ovršenice i razloge koje je navela, primjenom odredbe čl. 65. st. 2. OZ-a, pravna je ocjena ovoga suda da razlozi ovršenice za odgodom ovrhe nisu osnovani. Sama ovršenica propustila je dokazati razloge "nenadoknadive ili teško nadoknadive štete", na koju upućuje pravna norma. Navodi ovršenice da je mirovina njezino jedino primanje nisu sami po sebi dokaz nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete na koju upućuje pravna norma pri čemu ovršenica sudu nije dostavila nikakav dokaz o mjesečnim primanjima. Naime, teret dokaza kod prijedloga za odgodu ovrhe leži upravo na strani ovršenika da dokaže razloge nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja mu eventualno prijeti, ili učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
4.1. Ističe se da nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već je ovršenik dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao nadoknaditi ili bi pak mogao nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg štete. Naime konkretna šteta koju bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe mora biti konkretizirana, a ne može biti izjednačena sa redovitim posljedicama ovrhe, a ovršenica za navedeno nije dala jasne i konkretne razloge.
4.2. Slijedom navedenog pozivom na čl. 65. OZ-a odlučeno je kao u toč. I. izreke rješenja.
5. Ovršenica je istodobno uz prijedlog za odgodu ovrhe podnijela i prijedlog za obustavu odnosno žalbu nakon proteka roka protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba poslovni broj Ovrv-3513/2007 od 21. veljače 2007.
6. Budući ovršenica ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 11. OZ-a valjalo je odlučiti kao u zaključku temeljem odredbe čl. 53. i čl. 55. st. 3. OZ-a te ovršenicu uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
7. Također, obzirom da neosnovanost predmetnog prijedloga proizlazi iz samog sadržaja tog podneska, sud cijeni da trošak sastava očitovanja na prijedloge ovršenice nije bio potreban za vođenje ovog postupka jer i bez sastava istog u konačnici bi odluka bila istovjetna donesenoj. Stoga je pozivom na čl. 155 st. 1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, u nastavku teksta: ZPP) koji se primjenjuje pozivom na čl. 21 st. 1 OZ-a odlučeno kao u toč. II izreke.
Delnice 7. siječnja 2025.
SUTKINJA:
Renata Rački
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pismenim putem u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog Suda u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a ).
