REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj Gž-1816/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško, predsjednica vijeća, Alenka Paus, sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić, članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Općina Podgora, A. Kačića Miošića 2., Podgora, OIB: 87761142122, kojeg zastupa punomoćnik Srđan Vrdoljak, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika 1. MN iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Ana Štrbac Agić i Andrea Alemani, odvjetnice u Makarskoj, 2. ZN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. i 3. CN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., radi predaje u posjed i isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-1287/2022-39 od 27. rujna 2024., na sjednici vijeća 7. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba tužitelja te se ukida presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-1287/2022-39 od 27. rujna 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odlučeno je: "I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice, koji glasi:
1. "Nalaže se tuženima MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZN iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] i CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju u posjed tužiteljici Općini Podgora, A. K. Miošića 2., 21327 Podgora, OIB:87761142122, nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 47 m2 upisana u ZU. 1366, označena likom B-C-D-J-B, čest. zem. [katastarska čestica] površine 47 m2, upisana u ZU. 1368, označena likom D-E-K-J-D, dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 296 m2, upisana u ZU. 768, označena likom A-B-J-K-L-H-I-A, čest. zem. [katastarska čestica] površine 36 m2, upisana u ZU. 1367, označena likom E-F-L-K-E te dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 58 m2, označena likom F- G-H-L-F, upisana u ZU. 1369, sve KO [katastarska općina], sve prikazane na skici vještva vještaka Perica Puljić, stalni sudski vještak za geodeziju od 12. svibnja 2016.g., slobodne od osoba i stvari.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j G ž
-
1 8 1 6/2024-2
2. Nalaže se tuženima MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti solidarno tužiteljici OPĆINI PODGORA, A. K. Miošića 2, 21327 Podgora, OIB: 87761142122, naknadu za korištenje njenih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 47 m2, upisana u ZU 1366, označena likom B-C-D-J-B, čest. zem. [katastarska čestica], površine 47 m2, upisana u ZU 1368, označena likom D-E-K-J-D, dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 296 m2, upisana u ZU 768, označena likom A-B-J-K-L-H-I-A, čest. zem. [katastarska čestica], površine 36 m2, upisana u ZU 1367, označena likom E-F-L-K-E te dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 58 m2, označena likom F- G-H-L-F, upisana u ZU 1369, sve k. o. [katastarska općina], sve prikazane na skici vještva vještaka Perica Puljić, stalni sudski vještak za geodeziju od 12. svibnja 2016.g., u iznosu od 121.554,37 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja do isplate, po kamatnoj stopi, koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“
II Nalaže se tužiteljici Općini Podgora, OIB:87761142122 , u roku 15 dana, naknaditi tuženiku ad.1/ MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove postupka u iznosu od 5.090 eura (slovima: pet tisuća i devedeset eura)."
2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu podnosi tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o trošku. Ističe da je prvotuženik nakon više od 12 godina od podnošenja tužbe dostavio zaključak Mjesne zajednice [adresa] od 2. srpnja 1991.; da presuda ne sadrži razloge iz čega se zaključuje da je TN pok. M osoba istovjetna predniku tuženika; da sud ne navodi navode tužitelja iz podneska od 13. kolovoza 2024., da zaključak mjesne zajednice, sve da je i donesen, nezakonit je i ne proizvodi pravne učinke, da mjesna zajednica nije bila ovlaštena davati na korištenje nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, da nije imala pravo upravljanja nekretninama, ukazuje na odredbu čl. 45. Zakona o mjesnim zajednicama, da je mjesna zajednica prekoračila svoje ovlasti ako je donijela navedeni zaključak, da su svjedoci u poslovnom odnosu s obitelji TN, u srodstvu, odnosno prijateljskom odnosu, da su svjedoci pristrani i zainteresirani za ishod postupka; da je tužiteljica vlasnica nekretnine, da tuženi nemaju pravo na posjed nekretnina, da ako je i pok. ŽN imao pravo korištenja isto nije prešlo na njegove nasljednike. Predlaže preinaku presude, podredno ukidanje i vraćanje na ponovno suđenje. Potražuje trošak za sastav žalbe.
3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 144/22, 155/23; ZPP). Odgovori na žalbu nisu dostavljeni.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnina i to nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 47 m2 upisana u ZU. 1366, označena likom B-C-D-J-B, čest. zem. [katastarska čestica] površine 47 m2, upisana u ZU. 1368, označena likom D-
P o s
l
o
v
n i b r
o
j G ž
-
1 8 1 6/2024-2
E-K-J-D, dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 296 m2, upisana u ZU. 768, označena likom A- B-J-K-L-H-I-A, čest. zem. [katastarska čestica] površine 36 m2, upisana u ZU. 1367, označena likom E-F-L-K-E te dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 58 m2, označenalikom F-G-H-L-F, upisana u ZU. 1369, sve KO [katastarska općina], sve prikazane na skici vještva vještaka Perica Puljić, stalni sudski vještak za geodeziju od 12. svibnja 2016.g., te zahtjev za isplatu naknade za korištenje tih nekretnina u iznosu od 121.554,37 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja do isplate.
6. U predmetnoj pravnoj stvari nije sporno da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju zgradu koja je nekada bila škola u [adresa] i pripadajuće dvorište. U tijeku postupka preminuo je ŽN te su kao njegovi nasljednici postupak preuzeli MN, sin i ranije u tijeku postupka prvotuženik, ZN, supruga, drugotužena i CN, kćer, trećetužena.
7. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja je utvrdio:
- da su nekretnine u vlasništvu tužitelja (kč. [katastarska čestica] kao upisana kao općenarodna imovina); da su u posjedovnom listu evidentirane i to kč. [katastarska čestica]., kč. [katastarska čestica], dio kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] kao posjed osmogodišnja škola Drašnice, a dio kč. [katastarska čestica] kao posjed GN FN i NN, odnosno dio HN, EN, JN i ŠN
- da je 2. srpnja 1991. donesen zaključak Mjesne zajednice [adresa] kojim je utvrđeno da je na Izvršnom savjetu Mjesne zajednice [adresa] 14. lipnja 1991. donesena Uredba kojom se TN pok. M daje dozvola nastavka korištenja stare škole na neodređeno vrijeme, da se navodi da je isti prepustio [adresa] dva komada zemlje koja služe kao put
- da iz iskaza zastupnice tužiteljice VN slijedi da joj nije poznato da bi postojala odluka o zamjeni predmetnih nekretnina, da svjedok ON, raniji načelnik Općine u razdoblju od 2009.-2021. navodi da je stara škola bila u posjedu tuženih, ali nisu znali tko im je to dozvolio i temeljem čega
- da prvotuženik MN i trećetužena CN navode da im je poznato da je otac zamijenio nekretnine jer je Mjesna zajednica tražila od oca da dislocira štalu;
- da svjedoku PN poznato je da nekretnine drže tuženici; da to slijedi i iz iskaza svjedoka KN, ČN
- da je svjedoku ĆN poznato da je stara škola bila u posjedu pok. ŽN, da je dolazio kupovati meso u prvoj polovici 80tih do sredine 90tih godina, da je iz razgovora pok. ŽN čuo da je u zamjenu za nekretnine dobio staru školu na korištenje
- da je i svjedocima UN te SN poznato da je pok. očuh MND dobio odluku da se štala izmjesti jer je dao zemlju za izgradnju puta - da je i svjedoku ČN poznato da staru školu koriste tuženici, da su dali Općini zemlju za put, da nisu dobili naknadu, pa im je općina dala na korištenje staru školu,
a iz čega zaključuje da pok. ŽN prednik tuženika nalazio se u posjedu predmetne nekretnine od osamdesetih godina prošlog stoljeća, da mu nitko nije osporavao posjed do podnošenja predmetne tužbe, da tuženici imaju pravo koje ih ovlašćuje na posjedovanje osnovom odluke Mjesne zajednice Drašnice koja nije stavljena izvan snage, da je Mjesna zajednica bila ovlaštena na donošenje takve odluke sukladno odredbama Zakona o mjesnim zajednicama („Narodne novine“ 19/83), a slijedom čega primjenom odredbe čl. 161. st. 1. i čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 220/00,
P o s
l
o
v
n i b r
o
j G ž
-
1 8 1 6/2024-2
73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje u tekstu ZVDSP) odbija tužbeni zahtjev.
8. Ispitujući presudu u granicama određenih žalbenih navoda te pazeći dodatno, po službenoj dužnosti, na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnoga prava ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da se pobijana presuda ne može prihvatiti kao pravilna i zakonita.
9. Nisu počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP/11 koji se primjenjuje osnovnom odredbe čl. 102. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupu („Narodne novine“ broj 25/13).
10. Međutim, počinjena je bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP/11 jer presuda ne sadrži razloge o svim bitnim činjenicama te sadrži nedostatke uslijed kojih je nije moguće ispitati. Naime, sud prvog stupnja navodi da tuženici imaju pravo koje ih ovlašćuje na posjed predmetne nekretnine(a), ali se iz obrazloženja odluke ne može utvrditi koje to pravo tuženici posjeduju, a koje sprečava ostvarenje zahtjeva tužitelja.
11. Neosnovani su žalbeni navodi kojima se ukazuje na nepravovremeno predlaganje dokaza, a u smislu da je zaključak Mjesne zajednice od 2. srpnja 1991. dostavljen nakon više od dvanaest godina od podnošenja tužbe.
12. Naime, predmetna tužba podnesena je 7. svibnja 2012., pa se u postupku primjenjuje odredba čl. 299. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11
– pročišćeni tekst; dalje ZPP/11), osnovom odredbe čl. 102. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku „Narodne novine“ 25/13. Tom je odredbom propisano u stavku 1. da stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, na pripremnom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. Stavkom 2. da stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, ali su dužne naknaditi troškove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznošenjem novih činjenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponašanjem protivne stranke. Na zahtjev protivne stranke, sud će bez odgode rješenjem odlučiti o naknadi takvih troškova rješenjem. Protiv toga rješenja posebna žalba nije dopuštena, a ovrha se na temelju njega može tražiti prije njegove pravomoćnosti. U stavku tri da stranke mogu i između ročišta za glavnu raspravu upućivati podneske u kojima će iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze.
12.1. Dakle, u konkretnom slučaju stranke su mogle i kasnije, nakon održanog pripremnog ročišta ili prvog ročišta za glavnu raspravu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze.
12.2. Stoga, pravilno je postupio sud prvo stupnja kada je prihvatio dokaze koje su predložili tuženi, pa i navedeni zaključak Mjesne zajednice.
13. Nema niti nepravilne primjene odredbe čl. 8. ZPP/11 kako to ukazuje tužitelj u žalbi u smislu ocjene iskaza svjedoka. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno
P o s
l
o
v
n i b r
o
j G ž
-
1 8 1 6/2024-2
i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP/11). Sud prvog stupnja je neposredno ocijenio izvedene dokaze, a pravilnost te ocjene žalbenim navodima nije dovedena u sumnju. Dakle, činjenica koju navodi žalitelj, odnosno da su neki svjedoci u poslovnom odnosu s obitelji ŽN, odnosno da su prijatelji ili npr. svjedok MND pokćerka pok. ŽN ne povlači kao valjan zaključak da su iskazi svjedoka nevjerodostojni, tim više kada svjedoci jasno iskazuju i o takvim svojim odnosima s obitelji ŽN; nastavno njihovi su iskazi suglasni onome što slijedi iz navoda tuženika glede zamjene nekretnina i zaključka Mjesne zajednice (osim zastupnice tužitelja i svjedoka ON).
14. Međutim, ne može se prihvatiti za sada niti primjena materijalnog prava.
15. Odredbom čl. 161. st. 1. ZVDSP propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda posjed te stvari. Odredbom čl. 163. st. 1. ZVDSP propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjed.
16. U predmetnom slučaju prema podacima iz vlasničkog lista slijedi da je nekretnina koja je predmet postupka vlasništvo tužitelja. Međutim, sud prvog stupnja zaključuje da tuženi imaju pravo koje ih ovlašćuje na posjed stvari, a budući je pok. ŽN u posjedu nekretnina bio uz dopuštenje tadašnje Mjesne zajednice Drašnice jer je dao svoju zemlju za izgradnju puta.
17. Međutim, iz takvog obrazloženja suda prvog stupnja ne može se nedvojbeno zaključiti koje to pravo tuženici imaju, a koje ih, kako zaključuje sud prvog stupnja, ovlašćuje na posjed predmetne nekretnine u naravi stare škole u [adresa] i dvorište.
17.1. Sud prvog stupnja navodi da tuženici imaju pravo na posjed na temelju odluke Mjesne zajednice; da se pok. ŽN nalazio u posjedu nekretnine od 80tih godina prošlog stoljeća uz dopuštenje tadašnje Mjesne zajednice jer je dao svoju zemlju za izgradnju puta; tuženici navode da se radilo o zamjeni parcela; međutim, o kojem se to onda pravu tuženika radi ne može se nedvojbeno zaključiti. Dakle, da li pravu korištenja nekretnine kao pravu služnosti, osobne služnosti - kako u žalbi ukazuje tuženik, ili o trajnom pravu korištenja nekretnine u društvenom vlasništvu, ili pravu vlasništva.
18. Za pravilno presuđenje predmetne pravne stvari, dakle valja raspraviti tvrdnje stranaka, s time da i činjenični navodi stranaka moraju biti jasni i određeni.
18.1. Dakle, valja raspraviti je li se radilo o zamjeni nekretnina, kada se, što tuženici i navode, u zaključku Mjesne zajednice spominje da je pok. ŽN prepustio dva komada zemlje bez naknade za put; u tom smislu ukazuje se potrebnim razjasniti i utvrditi što je to konkretno zamijenjeno ili dano ili prepušteno – koja su to dva komada zemlje; a za ocjenu postojanja ili ne prava tuženika na posjed od značaja bi mogla biti i vrijednost (barem okvirna) tih „komada zemljišta“ koji su, nastavno kako bi proizlazilo, korištena kao put; dakle i moguće prenesena na tužitelja ili (sada) Republiku Hrvatsku; odnosno je li vrijednost zemljišta (dva komada u odnosu na staru školu) možda ekvivalentna. Bitno je utvrditi i kada je došlo do „prepuštanja dva komada zemlje“; vlasnički status tada tzv. „stare škole“ (povijesni vlasnički list).
P o s
l
o
v
n i b r
o
j G ž
-
1 8 1 6/2024-2
18.2. Pritom, barem prema sadašnjem stanju stvari slijedilo bi da je ta navodna zamjena i napravljena, realizirana, ali se za sada ne može nedvojbeno zaključiti o smislu, posljedicama takvog postupanja, raspolaganja (ako se utvrdi) na pravni položaj tuženika, time i točnom značenju navoda „dozvole nastavka korištenja stare škole u [adresa] na neodređeno vrijeme“ TN iz Zaključka Mjesne zajednice [adresa] od 2. srpnja 1991. O tome bi ovisilo i postojanje ili ne ovlasti Mjesne zajednice za donošenje ovakvog Zaključka.
19. Dakle, valja utvrditi imaju li i koje pravo tuženici, a koje ih ovlašćuje na posjed nekretnina(e), je li ga imao njihov prednik (pok. TN) u smislu prava na npr. besplatno korištenje nekretnine ili neko drugo pravo…ako jest je li to pravo ukinuto, kada je ukinuto, odnosno do kada je trajalo jer o tome bi ovisio i vremenski period u kojem bi, eventualno, trebalo platiti neku naknadu za korištenje (osim o savjesnosti ili ne posjeda); s time da valja primijetiti da trećetužena CN ističe da nije u posjedu nekretnine, da tužitelj potražuje i naknadu za korištenje nekretnina, da je primjenom odredbe čl. 165. st. 1. ZVDSP nepošteni posjednik dužan vlasniku naknaditi sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja te da visina naknade za korištenje nekretnina trebala bi biti određena uz primjenu načela monetarnog nominalizma.
20. Stoga, zbog navedene bitne povrede i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja valjalo je odluku primjenom odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP/11 ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. Pritom se ukazuje na odredbu čl. 108. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku „Narodne novine“ 80/22 kojom je propisano da u svim parničnim postupcima koji su započeti prije 1. travnja 2013. u kojima do stupanja na snagu toga zakona nije donesena prvostupanjska odluka te nije zaključen prethodni postupak, sud će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga zakona održati pripremno ročište na kojem će zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu raspravu. U slučaju ukidanja prvostupanjske odluke i vraćanja predmeta na ponovno suđenje rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana dostave drugostupanjske odluke prvostupanjskom sudu.
21. Dakle, u ponovnom postupku valja otkloniti počinjenu povredu, radi pravilno utvrđenja činjeničnog stanja izvesti dokaze koje predlože stranke, a sud ih nađe potrebnima za pravilno utvrđenje bitnog činjeničnog stanja (točke 16.-19. obrazloženja te nastavno pod točkom 20.) na koje je ukazano ovom odlukom te donijeti novu valjano obrazloženu odluku zajedno s odlukom o parničnom trošku, cijeneći i druge žalbene navode tužitelja u podnesenoj žalbi (osporavanje istovjetnosti pok. ŽN – ranije drugotuženika i TN iz Zaključka Mjesne zajednice; prestanaka prava korištenja uslijed smrti pok. TN).
22. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci, čl. 166. st. 3. ZPP.
U Puli 7. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Dolores Peruško
