REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž R-198/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Ive Kancijanić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mariji Budimir, odvjetnici u Puli, protiv tuženika NZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ruždjak i Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate i utvrđenja nezakonitosti odluke o prestanku ugovora o radu, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Pr-11/2024-13 od 03. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 07. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se kao osnovana žalba tuženika pa se u pobijanom dijelu (st. II. i III.) preinačuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Pr-11/2024-13 od 03. listopada 2024. te se sudi:

Odbija se prvo postavljen tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku NZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pomoći posloprimcu (tužiteljici) u slučaju smrti člana uže obitelji – suprugove majke - iznos od 398,17 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 01. travnja 2022. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana".

Odbija se eventualno kumuliran tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka o prestanku ugovora o radu od 22. prosinca 2023. koju je tuženik javni bilježnik NZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izjavio tužiteljici HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Sudski se raskida Ugovor o radu od dana 13. ožujka 1995. i Ugovor o radu od 31. ožujka 1996. izmijenjenih i dopunjenih Aneksom 1. od dana 27. ožujka 2020. i Aneksom 2. od dana 30. lipnja 2020. temeljem kojih je je tužiteljica HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] bila u radnom odnosu kod Javnog bilježnika NZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s danom 31. prosincem 2023.

3. Nalaže se tuženiku NZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 8.400,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 01. siječnja 2024. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

II. Preinačuje se odluka o troškovima postupka iz prvostupanjske presude (st. V.) na način da se nalaže tužiteljici da tuženiku nadoknadi troškove prvostupanjskog postupka isplatom iznosa od 750,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 07. siječnja 2025. do isplate, dok se u preostalom zatraženom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka odbija kao neosnovan.

III. Tužiteljici se nalaže da tuženiku nadoknadi troškove žalbenog dijela postupka isplatom iznosa od 312,50 eura, u roku od 15 dana dok se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog dijela postupka (trošak sastava žalbe i odgovora na žalbu) odbija.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja (u st. I.) odbijen je kao neosnovan prvo postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice i to u dijelu kojim je tužiteljica zahtijevala da se tuženiku naloži da joj isplati s osnova otpremnine iznos od 8.134,50 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 01. siječnja 2024. do isplate; na ime naknade za godišnji odmor za 2023. godinu iznos od 331,81 euro sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 01. siječnja 2024. do isplate; na ime pomoći tužiteljici u slučaju smrti člana uže obitelji – majke – iznos od 398,17 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 01. travnja 2022. do isplate; s osnova nagrade za navršenih 25 godina radnog staža iznos od 398,17 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 01. siječnja 2021. do isplate.

1.1. Zahtjev je prihvaćen (u st. II.) u dijelu u kojem je tužiteljica zahtijevala da se tuženiku naloži da joj na ime pomoći u slučaju smrti člana uže obitelji, suprugove majke, isplati iznos od 398,17 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 01. travnja 2022. do isplate.

1.2. Presudom je djelomično prihvaćen (u st. III.) eventualno kumulirani tužbeni zahtjev slijedećeg sadržaja:

"1. Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka o prestanku ugovora o radu od 22.12.2023. koju je tuženik javni bilježnik NZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izjavio tužiteljici HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."

"2. Sudski se raskida Ugovor o radu od dana 13.03.1995. i Ugovor o radu od 31.03.1996. izmijenjenih i dopunjenih Aneksom 1. od dana 27.03.2020. i Aneksom 2. od dana 30.06.2020. temeljem kojih je je tužiteljica HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] bila u radnom odnosu kod Javnog bilježnika NZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s danom 31.12.2023."

"3. Nalaže se tuženiku NZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 8.400,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 1.1.2024. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice radi naknade štete odbija kao neosnovan."

1.3. Eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice (u st. IV.) u dijelu u kojem je ona zahtijevala da se naloži tuženiku da joj s osnova naknade za godišnji odmor za 2023. godinu isplati iznos od 331,81 euro sa zakonskom zateznom kamatom od 01. siječnja 2024. do isplate, da joj s osnova pomoći u slučaju smrti člana uže obitelji majke isplati iznos od 398,17 eura uvećano za zakonske zatezne kamate od 01. travnja 2022. do isplate te da joj na ime nagrade za navršenih 25 godina radnog staža isplati iznos od 398,17 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 01. siječnja 2022. do isplate je odbijen.

1.4. Odlukom o troškovima postupka (u st. V.) odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka.

2. Protiv te odluke pravovremene i dopuštene žalbe podnose obje parnične stranke putem svojih punomoćnika.

3. Tužiteljica osporava odluku o troškovima postupka te navodi da se u ovom predmetu radi o "složenoj pravnoj problematici" prema kojoj da je ona radi ostvarenja identičnog novčanog potraživanja bila primorana podnijeti tužbu na način da postavi tužbene zahtjeve kao eventualno kumulirane. Ističe da je ona u cijelosti uspjela sa svojim radnopravnim zahtjevom koji je bio predmet postupka slijedom čega da joj je trebalo i dosuditi cjelokupno zatraženi trošak. U svakom slučaju čak i da joj nije dosuđen cjelokupni trošak sud je trebao primijeniti odredbu čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) i s obzirom na prvo postavljeni tužbeni zahtjev i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev utvrditi da je tužiteljica uspjela sa 53,94% a tuženik sa 46,06% pa da je trebalo dosuditi tužiteljici troškove postupka od 7,88%.

3.1. Žalbeni je prijedlog tužiteljice da se preinači pobijana presuda u st. V. "na način da sud naloži tuženiku naknaditi troškove postupka tužiteljici prema zatraženome uvećano za troškove sastava žalbe".

4. Tuženik podnosi žalbu iz razloga bitne povrede odredaba postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je tužiteljica i u prvo postavljenom i eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu djelomično postavila identičan tužbeni zahtjev te da je sud tužiteljici trebao vratiti tužbu na ispravak pod prijetnjom posljedica iz čl. 109. ZPP-a na što se upućivalo u odgovoru na tužbu. Odlučujući na navedeni način da je sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa odredbom čl. 188. st. 2. ZPP-a kao i iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer da je presuda nejasna, nerazumljiva i međusobno proturječna. Sud prvog stupnja je prihvatio dio prvo postavljenog tužbenog zahtjeva i tužiteljici dosudio iznos od 398,17 eura na ime pomoći za slučaj smrti člana uže obitelji, suprugove majke tj. svekrve smatrajući da svekrva spada "u člana uže obitelji" što je suprotno odredbi čl. 86. st. 3. Zakona o radu (dalje ZR). Navodi da je u svakom slučaju sud trebao odbiti taj zahtjev tužiteljice jer isti nije ni potraživala podneskom od 27. lipnja 2024. kada je konačno postavila tužbeni zahtjev.

4.1. U odnosu na prihvaćeni eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o prestanku ugovora o radu ističe da se odredbe ZR-a propisuju mogućnost utvrđenja nedopuštenosti samo u odnosu na otkaz ugovora o radu jer nedopuštenost u sebi uključuje ništetnost i pobojnost, a otkaz u ovom slučaju ne postoji te tužiteljica je trebala točno odrediti zbog kojih razloga pobija Odluku o prestanku ugovora o radu – što ona nije učinila do kraja prvostupanjskog postupka. Tuženik nije suglasan sa stavom suda prvog stupnja da rješenje nadležnog Ministarstva o prestanku službe javnog bilježnika za tužiteljicu nema konstitutivni karakter već da se radi samo o deklaratornom rješenju s obzirom da deklaratorno rješenje Ministarstva znači da je tuženiku služba javnog bilježnika prestala po sili zakona prema čl. 19. st. 2. podstavak 3. Zakona o javnom bilježništvu (dalje ZJB). Osnova prestanka službe javnog bilježnika je pisana ostavka uz zahtjev za otpust iz službe. Istekom roka služba javnog bilježnika prestaje kako je to propisano čl. 20. st. 2. ZJB. Prema tome, u konkretnom slučaju služba javnog bilježnika tuženiku prestala je temeljem odredbi ZJB po sili zakona pa je analognom primjenom odredbe čl. 112. st. 1. t. 4. ZR-a i tužiteljici prestankom postojanja poslodavca prestao Ugovor o radu po sili zakona. Stoga je potpuno nerazumljivo da je sud naveo da Ugovor o radu s tuženikom nije prestao unatoč činjenici da je tuženiku prestala javnobilježnička služba. Ovdje se ne može primijeniti čl. 125. ZR-a kako je to primijenio sud prvog stupnja jer se sudski raskid ugovora o radu vezuje isključivo sa postojanjem otkaza ugovora o radu "te nikakvom slobodnom interpretacijom suda, bez bilo kakve valjane argumentacije, se to ne može primijeniti". Osporava i odluku o parničnim troškovima.

4.2. Žalbeni je prijedlog tuženika da se presuda u pobijanom dijelu preinači "i odbije tužbene zahtjeve tužiteljice u cijelosti uz naknadu cjelokupnog parničnog troška tuženiku uključujući i trošak žalbe".

5. Sa tim je žalbama postupljeno u smislu odredbe čl. 359. ZPP-a ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).

6. U svom odgovoru na žalbu tuženika tužiteljica navodi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je radni odnos tužiteljice zbog prestanka službe javnog bilježnika zbog podnošenja pismene ostavke mogao je valjano prestati jedino poslovno uvjetovanim otkazom a takav propust tuženika ne može ići na štetu tužiteljice, da javni bilježnici nisu obrtnici niti su propisi kojim se uređuje obrtništvo analogno primjenjivi na javnobilježničku službu pa stoga niti odredba čl. 112. st. 1. t. 4. ZR-a nije analogno primjenjiva na slučaj prestanka službe javnog bilježnika. Predlaže da se žalba tuženika odbije i dosudi joj se trošak sastava odgovora na žalbu.

7. Žalba tuženika je osnovana dok žalba tužiteljice izjavljena protiv odluke o troškovima postupka nije osnovana.

8. Postupajući u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbama, pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava te je ocijenio da u postupku nisu počinjene bitne povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Ne postoji ni bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju upire tuženik, jer pobijana presuda nema proturječnosti, jasna je i razumljiva i nema nedostataka zbog kojih ne bi mogla ispitati. Relativno bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 188. st. 2. ZPP-a nije počinjena time što je tužiteljica (nepotrebno) dva puta postavila određene zahtjeve za isplatom jer navedeno nije utjecalo na pravilnost odluke.

9. U ovoj parnici – radnom sporu između stranaka nije sporno slijedeće:

-da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme na radnom mjestu poslovnog tajnika od 13. ožujka 1995. temeljem Ugovora o zapošljavanju, da je 31. ožujka 1996. zaključen Ugovor o radu kojim se usklađuje forma već zasnovanog radnog odnosa na neodređeno vrijeme s time da se ne radi o novom ugovoru o radu, da je 27. ožujka 2020. između stranaka sklopljen Anex 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a 30. ožujka 2020. Anex 2. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme;

-da je 22. prosinca 2023. tuženik donio Odluku o prestanku ugovora o radu iz sadržaja koje proizlazi da tužiteljici Ugovor o radu od 13. ožujka 1995. izmijenjen i dopunjen Anexom 1. i Anexom 2. prestaje dana 31. prosinca 2023.;

-da je 02. studenog 2023. Ministarstvo pravosuđa i uprave donijelo rješenje u kojem se navodi da tuženiku javnom bilježniku iz Pule-Pola prestaje služba javnog bilježništva 31. prosinca 2023. iz razloga što je isti zbog namjeravanog odlaska u mirovinu podnio Ministarstvu pozivom na čl. 19. st. 1. t. 3. ZJB-a ("Narodne novine" broj: 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22) zahtjev za otpust iz javnobilježničke službe s danom 31. prosincem 2023.

-da je navedena Odluka o prestanku ugovora o radu donesena pozivom na čl. 112. st. 1. podstavak 4. ZR-u ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), odnosno da tužiteljici Ugovor o radu prestaje po sili zakona iz razloga što je tuženiku kao javnom bilježniku prestala služba javnog bilježnika (stranica 20 spisa) pozivom na čl. 19. st. 1. t. 3. ZJB-a

10. Tužiteljica je postavila dva tužbena zahtjeva po pravilima o eventualnoj kumulaciji. U prvom zahtjevu je zahtijevala s osnova otpremnine iznos od 8.134,50 eura smatrajući da joj je tuženik mogao valjalo otkazati Ugovor o radu kao poslovno uvjetovani otkaz pa da joj je stoga dužan isplatiti otpremninu dok u eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu tužiteljica zahtjeva da se utvrdi da je nedopuštena odluka o prestanku Ugovora o radu, da se sudski raskine Ugovor o radu i naloži tuženiku da s osnova naknade štete joj isplati iznos od 10.846,00 eura. Tužiteljica i u prvo postavljenom tužbenom zahtjevu i u eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu traži isplati naknade za godišnji odmor od 331,81 euro, naknade za pomoć za smrt člana uže obitelji-majke te svekrve u iznosu od po 398,17 eura kao i naknadu za navršenih 25 godina radnog staža u iznosu od 398,17 eura.

11. Tuženik je tužiteljici nakon podnošenja predmetne tužbe isplatio iznos od 460,00 eura sa osnove prigodne nagrade kao regres za godišnji odmor te iznos od 760,00 eura za ostvarene rezultate i iznos od 398,17 eura na ime potpore za slučaj smrti člana obitelji. Tužiteljica je taj dio zahtjeva povukla kao i zahtjev za isplatom naknade pomoći za smrt člana uže obitelji – svekrve međutim tuženik se tome protivio pa je sud dio tog zahtjeva odbio izuzev zahtjeva za isplatu naknade na ime pomoći za smrt člana uže obitelji svekrve PZ i u tom dijelu dosudio tužiteljici iznos od 398,17 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 01. travnja 2022. do isplate.

12. Sud prvog stupnja odbio je prvo postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom otpremnine uz obrazloženje da "tužiteljica ne ostvaruje pravo na isplatu otpremnine jer joj radni odnos kod tuženika nije prestao otkazom ugovora o radu već odlukom o prestanku ugovora o radu po sili zakona". Prihvaćen je zahtjev za sudskim raskidom Ugovora o radu kao i djelomično zahtjev za isplatu naknade štete s toga osnova u iznosu od 8.400,00 eura.

13. Sporno je prema žalbi tuženika utvrđenje da je nedopuštena odluka o prestanku Ugovora o radu i sudski raskid istoga kao s tim u vezi i iznos naknade štete kao i zahtjev da se tužiteljici isplati zbog smrti člana uže obitelji, suprugove majke iznos od 398,17 eura. Navedeno predstavlja predmet ovog žalbenog postupka.

14. Prvostupanjski sud smatra da je odluka tuženika o prestanku Ugovora o radu sa danom 31. prosincem 2023. nedopuštena i nezakonita iz razloga što rješenje nadležnog Ministarstva kojim se tuženiku utvrđuje prestanak službe javnog bilježništva "nema konstitutivni karakter već se radi o samo o deklaratornom rješenju" odnosno da nisu na navedenu situaciju analogno primjenjive odredbe o prestanku obrta po sili zakona jer da se "ne radi o prestanku službe javnog bilježnika po sili zakona već o prestanku službe javnog bilježnika na vlastiti zahtjev (pismenom ostavkom)".

14.1. Stoga sud drži da je tužiteljici Ugovor o radu zbog navedenog razloga mogao valjano prestati jedino poslovno uvjetovanim otkazom iz čl. 115. st. 1. t. 1. ZR-a pa da se na ovu situaciju može primijeniti odredba čl. 125. st. 1. ZR-a koja se odnosi na sudski raskid ugovora o radu uz izražen stav da se navedena odluka "ne primjenjuje samo na otkaz ugovora o radu već na svaku odluku poslodavca kojom je utvrđen prestanak ugovora o radu ako tu odluku sud utvrdi nedopuštenom". Sud je ujedno tužiteljici uzimajući u obzir godine života kada joj je prestao Ugovor o radu (57) kao i činjenicu da je kod tuženika radila više od 28 godina odmjerio štetu u visini od osam ugovorenih mjesečnih plaća, odnosno ukupan iznos od 8.400,00 eura.

15. Odluka suda prvog stupnja nije pravilna ni zakonita te je u postupku pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Načini prestanka ugovora o radu propisani su čl. 112. ZR-a gdje je između ostalog navedeno da ugovor o radu prestaje prestankom obrta po sili zakona u skladu sa posebnim propisom. Tuženiku je služba javnog bilježništva prestala donošenjem navedenog rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave sa danom 31. prosincem 2023. pa se unatoč činjenici što se radi o deklaratornom rješenju koje je doneseno nakon što je tuženik podnio Ministarstvu zahtjev za otpust iz javnobilježničke službe istome služba javnog bilježništva prestala po sili zakona. S tim u vezi je i tužiteljici Ugovor o radu prestao po sili zakona pa u takvoj pravnoj situaciji nisu ostvarene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 125. st. 1. ZR-a za sudskim raskidom Ugovora o radu.

16. Prema sadržaju čl. 125. st. 1. ZR-a koji uređuje institut sudskog raskida ugovora o radu vidljivo je da je svrha te odredbe da se radniku kojemu zbog nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu kojega mu je poslodavac nezakonito dao ne prestaje radni odnos omogući, a bez negativnih posljedica po njega, da ne nastavi raditi kod poslodavca, tako što će sud odrediti dan prestanka radnog odnosa radniku i satisfakciju u vidu određene naknade štete.

16.1. Dakle, osim što jedna od pretpostavki sudskog raskida ugovora o radu da je radniku otkazan ugovor o radu (što ovdje nije slučaj) je i pretpostavka da i radnik može dalje nastaviti raditi kod poslodavca ali da istome to nije prihvatljivo. U predmetnoj situaciji je tužiteljici radni odnos prestao zbog prestanka obavljanja javnobilježničke službe tuženika sa 31. prosincem 2023. pa je stoga jasno da nema pretpostavki za određivanje sudskog raskida Ugovora o radu jer se ne može niti razmatrati da li bi tužiteljici bilo prihvatljivo ili ne nastaviti raditi kod tuženika nakon 31. prosinca 2023.

17. Tužiteljici je neosnovano dosuđen i iznos od 398,17 eura, a koji se odnosi na naknadu na ime pomoći za člana uže obitelji – svekrve PZ pozivom na čl. 13. st. 1. Ugovora o radu te čl. 15. st. 1. t. 8. ZR-a. Naime, ZR (st. 3. čl. 86.) kada govori o članovima uže obitelji navodi da su to: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja sa radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu. Dakle, navedenom odredbom nije kao član uže obitelji izrijekom navedena svekrva stoga je sud neosnovano tužiteljici priznao naknadu u tom osnovu.

18. Zbog preinačenja odluke o glavnoj stvari valjalo je preinačiti i odluku o troškovima postupka (čl. 166. st. 2. ZPP-a). Tuženik je uspio gotovo u cijelosti u postupku (sa 97%) pa je odluku o naknadi troškova valjalo temeljiti na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a. Tuženiku su priznati troškovi prema troškovniku (stranica 149 spisa) za zastupanje po punomoćniku odvjetniku prema Odvjetničkoj tarifi i to za sastav odgovora na tužbu i zastupanje na ročištima od 12. lipnja i 03. rujna 2024. u vrijednosti od po 100 bodova što zajedno sa PDV-om daje iznos od 750,00 eura. Trošak sastava podneska od 24. svibnja i 17. srpnja 2024. tuženiku nije priznat jer se ne radi o troškovima koji su bili potrebni za vođenje ovog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

19. Slijedom svega navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke (čl. 373. t. 3. ZPP-a).

20. Tuženik je u cijelosti uspio u ovom žalbenom postupku pa je valjalo prihvatiti njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog dijela postupka u iznosu od 312,50 eura prema Tbr. 10. t. 1. Odvjetničke tarife. Tužiteljica nije uspjela sa svojom žalbom pa je njezin zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe valjalo odbiti kao neosnovan dok je zahtjev za naknadu troška sastava odgovora na žalbu valjalo odbiti kao procesno nepotreban (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 155. st. 1. ZPP-a te čl. 166. st. 1. ZPP- a).

U Puli - Pola 07. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Alenka Paus