Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Sukoišanska 6, Split

Poslovni broj: R1-115/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Heleni Silić Ivanković, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja CIRKULARNI ENERGETSKI RESURSI d.o.o., OIB: 84361768680, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vlatko Kregar, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja IMEX BANKA d.d., OIB: 99326633206, Split, Tolstojeva 6, odlučujući o prijedlogu predlagatelja osiguranja za osiguranje određivanjem privremene mjere, izvan ročišta, 7. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine Predlagatelja osiguranja CIRKULARNI ENERGETSKI RESURSI d.o.o., sa sjedištem u [adresa], Republika Hrvatska, OIB: 84361768680, koju ima prema protivniku osiguranja, društvu IMEX BANKA d.d., Tolstojeva 6, Split, OIB: 99326633206, a koja se sastoji od utvrđenja ništetnosti garancije, odnosno trajne zabrane postupanja po zahtjevu za naplatu iz garancije i raspolaganja bankarskom garancijom na prvi poziv izdane na temelju naloga društva CIRKULARNI ENERGETSKI RESURSI d.o.o., [adresa], OIB: 84361768680 u korist Municipal SIA “Ventspils labiekārtošanas kombināts“, reg. no. 41203001052, Pils street 12, Ventspils, LV3601, Latvia, na razdoblje do 15. svibnja 2024. godine, koja je naknadno produljena aneksom br. 1 do 8. rujna 2024. godine te aneksom br. 2 do 25. studenog 2024. godine,

određuje se privremena mjera

I. Zabranom protivniku osiguranja, društvu IMEX BANKA d.d., Tolstojeva 6, Split, OIB: 99326633206 postupanja po zahtjevu za naplatu iz garancije i raspolaganja bankarskom garancijom na prvi poziv izdane na temelju naloga društva CIRKULARNI ENERGETSKI RESURSI d.o.o., [adresa], OIB: 84361768680 u korist Municipal SIA “Ventspils labiekārtošanas kombināts“, reg. no. 41203001052, Pils street 12, Ventspils, LV3601, Latvia, na razdoblje do 15. svibnja 2024. godine, koja je naknadno produljena aneksom br. 1 do 8. rujna 2024. godine te aneksom br. 2 do 25. studenog 2024. godine.

II. Zabranom protivniku osiguranja, IMEX BANKA d.d., Tolstojeva 6, Split, OIB: 99326633206, da svoja prava iz bankarske garancije na prvi poziv izdane na temelju naloga društva CIRKULARNI ENERGETSKI RESURSI d.o.o., [adresa], OIB: 84361768680 u korist Municipal SIA “Ventspils labiekārtošanas kombināts“, reg. no. 41203001052, Pils street 12, Ventspils, LV3601, Latvia, na razdoblje do 15. svibnja 2024. godine, koja je naknadno produljena aneksom br. 1 do 8. rujna 2024. godine te aneksom br. 2 do 25. studenog 2024. godine, prenese na druge osobe.

III. Zabrana se smatra provedenom danom dostave ovog Rješenja Protivniku osiguranja IMEX BANKA d.d., Tolstojeva 6, Split, OIB: 99326633206.

IV. Ova privremena ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka pokrenutog radi opravdanja ove privremene mjere.

V. Nalaže se predlagatelju osiguranja podnijeti tužbu radi opravdanja privremene mjere u roku od 30 dana od dana dostave ove privremene mjere, a dokaz o podnošenju tužbe dostavit će se ovom sudu u roku od deset dana od podnošenja tužbe.

VI. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove ovog postupka, sve u roku 8 dana."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je 29. studenog 2024. ovom sudu podnio prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere kojom bi se zabranilo protivniku osiguranja postupanje po zahtjevu za naplatu iz predmetne garancije i raspolaganje bankarskom garancijom kao i to da svoja prava iz bankarske garancije na prvi poziv prenese na druge osobe.

2. U prijedlogu za osiguranje navodi da su javni naručitelj – Municipal SIA "Ventspils labiekartošanas kombinats" (dalje u tekstu: javni naručitelj) i glavni izvođač SIA MONUM sklopili "Osnovni ugovor o radovima" u vezi s projektom izgradnje postrojenja za energetsku uporabu goriva iz otpada u Latviji, a da je predlagatelj osiguranja s glavnim izvođačem SIA MONUM sklopio Ugovor o podizvođenju broj 251/22-1, a kojim Ugovorom se predlagatelj osiguranja obvezao izvesti dio radova, a SIA MONUM se obvezao predlagatelja osiguranja za te radove platiti.

3. Nadalje navodi da je Ugovorom o izdavanju garancije za dobro izvršenje ugovora broj 448-0200-4480003960 određeno da će ovdje protivnik osiguranja izdati ovdje predlagatelju osiguranja bankarsku garanciju na iznos od 1.160.000,00 eura i to u korist glavnog izvođača SIA MONUM. Ističe da je ovdje protivnik osiguranja SWIFT komunikacijom poslao javnom naručitelju predmetnu garanciju, a koja je bila odbijena i vraćena predlagatelju osiguranja.

4. Nadalje navodi da je ovdje protivnik osiguranja, potom, izdao novu garanciju i to u korist javnog naručitelja i na iznos od 1.146.553,19 eura, ali ne po nalogu predlagatelja osiguranja, već po nalogu SIA MONUM-a.

5. Posebno ističe da je 20. studenog 2024. ovdje protivnik osiguranja zaprimio zahtjev za plaćanje po naprijed navedenoj garanciji, a da je 21. studenog 2024. o tome obavijestio ovdje predlagatelja osiguranja, istovremeno ga pozivajući da u roku od pet dana od primitka poziva uplati pokriće za plaćanje po navedenoj garanciji.

6. Predlagatelj osiguranja nadalje obrazlaže da smatra da je bankarska garancija izdana u korist javnog naručitelja na iznos od 1.146.553,19 eura ništetna i to iz razloga što da iz iste nije jasno tko je uopće nalogodavac, a da je upitno čak i tko je korisnik iste. Razloge ništetnosti navedene garancije predlagatelj osiguranja vidi i u tome što je u članku 4.2. Posebnih uvjeta ugovora o podizvođenju propisano da bankarska garancija mora biti u formi kontragarancije kao i to da ista mora biti izdana od strane kreditne institucije koja je valjalo registrirana u [adresa] ili u članici Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, pritom pružajući usluge na području Latvije. Istaknuo je da je istovjetno propisano i osnovnim Ugovorom sklopljenim između javnog naručitelja i SIA MONUM-a, a da ovdje protivnik osiguranja ne pruža usluge na području Latvije.

7. Predlagatelj osiguranja potom ističe da ovdje protivnik osiguranja do danas nije platio garantirani iznos, a da je pozvao predlagatelja osiguranja na uplatu pokrića za plaćanje.

8. Konačno, predlagatelj osiguranja navodi da prema protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu koja se sastoji u sudskom utvrđivanju nepostojanja valjanog pravnog temelja za postupanje po garanciji odnosno u utvrđenju ništetnosti bankarske garancije. Smatra da određivanjem predložene mjere protivniku osiguranja neće nastati šteta, jer da isti raspolaže kolateralima predlagatelja osiguranja koji višestruko premašuju garantirani iznos, a da predlagatelju osiguranja u slučaju naplate bankarske garancije prijeti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, jer da nema na raspolaganju iznos na koji glasi bankarska garancija što bi dovelo do blokade njegovih poslovnih računa.

9. Radi dokazivanja ispunjenja pretpostavki za određivanje predložene mjere osiguranja predlagatelj osiguranja je dostavio dopis protivnika osiguranja od 21. studenog 2024. – poziv za uplatu pokrića za plaćanje po garanciji, dopis predlagatelja osiguranja protivniku osiguranja od 13. studenog 2024. – očitovanje u vezi s bankarskom garancijom na prvi poziv, Ugovor o izdavanju garancije za dobro izvršenje posla broj 448-0200-4480003960, Dodatak broj 1. Ugovoru o izdavanju garancije za dobro izvršenje ugovora broj 448-0200-4480003960 od 1. srpnja 2022., Dodatak broj 2. Ugovoru o izdavanju garancije za dobro izvršenje ugovora broj 448-0200- 4480003960 od 1. srpnja 2022., Anex sporazuma o osiguranju novčanih tražbina zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 30. siječnja 2023. (ovjeren kod javnog bilježnika 10. svibnja 2024. pod poslovnim brojem OV-2259/2024), Anex sporazuma o osiguranju novčanih tražbina zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 30. siječnja 2023. (ovjeren kod javnog bilježnika 5. rujna 2024. pod poslovnim brojem OV-4132/2024). Predlagatelj je uz prijedlog dostavio i isprave i dokumentaciju na engleskom jeziku.

10. Radi donošenja odluke o prijedlogu za osiguranje određivanjem privremene mjere sud je ocijenio sadržaj naprijed navedenih isprava, s time da isprave na engleskom jeziku nije razmatrao. Naime, odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022.,114/2022. i 155/2023. dalje: ZPP- a, a koji se zakon u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024., dalje: OZ-a), propisano je da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo. Odredba članka 232. stavka 1. ZPP-a propisuje da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva kao dokaz svojih navoda i to u trenutnu predlaganja tog dokaza, osim ako sud odredi drugačije, dok odredba stavka 2. istog članka propisuje da se uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi i ovjereni prijevod.

11. Prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje određivanjem privremene mjere nije osnovan.

12. Naime, člankom 341. stavkom 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila tog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. Nadalje proizlazi da se u prijedlogu moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

13. Pretpostavke za određivanje privremene mjere, u ovom slučaju radi osiguranja nenovčane tražbine, propisane su odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a, prema kojoj predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

14. Iz navedene odredbe proizlazi da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako su kumulativno ispunjene objektivna pretpostavka (vjerojatnost postojanja tražbine) i jedna od dvije alternativno određene subjektivne pretpostavke (opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja vjerojatno spriječio ili da bi znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili sprječavanje nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti).

15. Predlagatelj osiguranja kao nenovčanu tražbinu čije osiguranje u ovom postupku traži označava "utvrđenje ništetnosti garancije, odnosno trajnu zabranu postupanja po zahtjevu za naplatu iz garancije i raspolaganja bankarskom garancijom na prvi poziv".

16. Odredba članka 2. točke 1. OZ-a propisuje da izraz »tražbina« označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje.

17. S obzirom da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje svoju nenovčanu tražbinu prvenstveno označava kao utvrđenje ništetnosti garancije, evidentno je da ista ne odgovara pojmu tražbine u smislu naprijed citirane odredbe članka 2. točke 1. OZ-a, a to iz razloga što se utvrđenje ništetnosti ne može podvesti niti pod radnju činjenja (obzirom da se u tom slučaju predmet obveze sastoji u radu dužnika), davanja (činidba se sastoji u davanju stvari), nečinjenja (činidba se sastoji u neizvršavanju, nečinjenju radnje koju bi dužnik bio ovlašten činiti da se ne nalazi u obveznopravnom odnosu) niti trpljenja (činidba se sastoji u nesprečavanju tuđe radnje koju bi dužnik bio ovlašten spriječiti da se ne nalazi u obveznopravnom odnosu).

18. Sve kad bi deklaratorni zahtjev kojim se traži utvrđenje ništetnosti bankarske garancije predstavljao nenovčanu tražbinu u smislu odredbe članka 2. točke 1. OZ-a, za navesti je da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje takve tražbine. Naime, razlozi ništetnosti bankarske garancije istovjetni su razlozima ništetnosti bilo kojeg drugog pravnog posla, odnosno ugovora. Kao razlozi ništetnosti pojavljuju se, dakle, potpuna poslovna nesposobnost, neke mane volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe, nedopuštenost pobude za sklapanje ugovora, povreda pravila o obliku ugovora, protivnost javnom poretku, prisilnim propisima i moralu društva te nedopušteni, odnosno nemogući uvjeti.

19. Predlagatelj osiguranja razloge ništetnosti predmetne bankovne garancije pronalazi u tome da bankarska garancija ne udovoljava uvjetima iz Ugovora o podizvođenju i uvjetima iz Osnovnog ugovora, a koji pretpostavljaju da bankarska garancija mora biti izdana u formi kontragarancije kao i da ista mora biti izdana od strane kreditne institucije koja je valjano registrirana u [adresa] ili u članici Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, pri tom pružajući usluge na području Latvije. Razloge ništetnosti pronalazi i u tome da iz iste nije jasno tko je nalogodavac, tko korisnik, a tko jamac.

20. Ništa od navedenog, osim eventualno nepoštivanja ugovorenog oblika, ne bi predstavljalo razlog za ništetnost bankarske garancije. Naime, odredbom članka 290. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.; dalje: ZOO-a) doista je propisano da ugovor koji nije sklopljen u ugovorenom obliku nema pravni učinak ako su strane valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom.

21. Međutim, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bankarska garancija nije sklopljena u ugovorenom obliku, a pogotovo ne da su strane valjanost same garancije uvjetovale posebnim oblikom, a to iz razloga što ugovore kojima je navodno ugovoren oblik bankarske garancije nije dostavio na hrvatskom jeziku u smislu odredbe članka 232. stavka 1. ZPP-a.

22. Ovdje je samo za napomenuti i to da, suprotno navodima predlagatelja osiguranja, iz Dodatka br. 1 Ugovoru o izdavanju garancije za dobro izvršenje ugovora br. 448-0200-4480003960 (list 160-161 spisa) u bitnom proizlazi da je upravo predlagatelj osiguranja kao Nalogodavac s protivnikom osiguranja sporazumno promijenio Ugovor o izdavanju garancije za dobro izvršenje ugovora na način da se mijenja Korisnik garancije (Municipal SIA "Ventspils labiekartošanas kombinats" umjesto ranije SIA MONUM) te iznos garancije (1.146.553,19 eura umjesto ranije 1.160.000,00 eura).

23. Napokon, i svoju drugu tražbinu prema protivniku osiguranja koju označava kao "trajnu zabranu postupanja po zahtjevu za naplatu iz garancije i raspolaganja bankarskom garancijom na prvi poziv", predlagatelj osiguranja vezuje uz ništetnost bankarske garancije, a kako je već naprijed navedeno, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi ista uistinu bila ništetna.

24. Kako u konkretnom slučaju, prema mišljenju ovog suda, nije ispunjena objektivna pretpostavka za osiguranje određivanjem privremene mjere (vjerojatnost postojanja tražbine), ovaj sud se nije ni upuštao u ispitivanje ispunjenja alternativno određenih subjektivnih pretpostavki, jer, a kako je to ranije navedeno, za udovoljavanje prijedlogu za osiguranje određivanjem privremene mjere, objektivna pretpostavka i barem jedna od dvije alternativno određene subjektivne pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

25. Slijedom svega navedenog, trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Split, 7. siječnja 2025.

Sutkinja

Helena Silić Ivanković

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana računajući od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dna:

- predlagatelju osiguranja po punomoćniku

- protivniku osiguranja

- u spis