REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ovr-2589/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ireni Klisović, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija - Porezna uprava, Područni ured Zagreb, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, Split, Gundulićeva 29A, OIB: 88116062296, protiv protivnika osiguranja ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Merici Miše, odvjetnici u Trogiru, radi osiguranja novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nekretnini, dana 7. siječnja 2025. godine donio je

RJEŠENJE O OSIGURANJU

I Na temelju izvršnog rješenja o ovrsi Ministarstva financija, porezne uprave, područnog ureda Split, klasa: UP/I-415-02/2022-001/02977, Urbroj: 513-007-17/2023- 02 od 30. ožujka 2023., a radi osiguranja potraživanja predlagatelja u iznosu od 12.001,90 EUR (glavnica: 8.682,45 EUR, kamata: 3.319,45 EUR sa zateznim kamatama koje na iznos glavnice od 8.682,45 EUR teku od 13. travnja 2023. pa do isplate po stopi propisanoj u čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22), po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i troškove ovrhe u iznosu od 26,54 eura

određuje se osiguranje

uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na teret nekretnine u potonjem vlasništvu protivnika osiguranja i to:

[katastarska općina]

II Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačit će se ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena.

III Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla. IV Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja, pa do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) u iznosu od 199,08 eura.

Obrazloženje

1.Predlagatelj je dana 24. srpnja 2023. godine podnio prijedlog radi osiguranja novčane tražbine navedene u izreci rješenja, uknjižbom založnog prava na nekretninama u suvlasništvu protivnika osiguranja opisanima kao u izreci rješenja.

2.Rješenjem ovog suda posl. br. Ovr-1242/2023 od dana 5.rujna 2023. godine određeno je osiguranje sadržaja kao u izreci, međutim rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. br. GžOvr-2021/2023 od 21.studenog 2023. ukinuto je prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovni postupak uz uputu kako cit:

" Odredbom članka 36. stavka 1. OZ-a propisano je da, ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, uz prijedlog se podnosi ovršna isprava u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovršnosti, odnosno vjerodostojna isprava.

U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za osiguranje na temelju rješenja o ovrsi Ministarstva financija porezne uprave, područnog ureda Split, klasa: UP/I-415-02/2022-001/02977, Ur. broj: 513-007-17/2023-02 od 30. ožujka 2023., dakle isprave koju nije donio prvostupanjski sud. Stoga je predlagatelj osiguranja bio dužan takvu ispravu podnijeti sudu sukladno odredbi članka 36. stavka 1. OZ-a, odnosno u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

Također pri donošenju pobijanog rješenja sud prvog stupnja je nepravilno utvrdio da je protivnica osiguranja suvlasnik nekretnine na kojoj je uknjiženo založno pravo u korist predlagatelja osiguranja za 1/3 čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] obzirom da iz zemljišnoknjižnog izvatka je razvidno da je vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti HVB Splitska banka d.d., Split. "

3. Rješenjem ovog suda od dana 1.srpnja 2024. godine odbijen je prijedlog radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava posl. br. Ovr- 235/2024 od 1.srpna 2024. godine , uz obrazloženje kako iz vlasničkog lista proizlazi da protivnica osiguranja nije uknjižena vlasnica predmetne nekretnine, međutim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. GžOvr-1301/2024 od 17.rujna 2024. godine ukinuto je prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovni postupak uz uputu cit:" iz zemljišnoknjižnog izvatka broj ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je razvidno da je protivnica osiguranja ZR upisana kao potonji vlasnik kat. čest. [katastarska čestica], dvor i kat. čest. [katastarska čestica] zgr. kuća. Kako je protivnica osiguranja potonji vlasnik predmetne nekretnine dok je prethodni vlasnik sada HVB Splitska banka d.d. to međutim ne znači da se na potonjem vlasništvu protivnice osiguranja ne može provesti zasnivanje prisilnog založnog prava. Naime, prema odredbi članka 319. OZ-a protivnik osiguranja odnosno potonji vlasnik ovlašten je, bez pristanka predlagatelja osiguranja odnosno prethodnog vlasnika prenesenu nekretninu opteretiti hipotekom u korist nekog drugog vjerovnika, osim ako zabrana opterećenja od strane protivnika osiguranja nije zabilježena u zemljišnoj knjizi na temelju sporazuma iz članka 310. stavka 1. istog Zakona ili naknadnog sporazuma stranaka sastavljenog na jedan od načina predviđenih za sklapanje toga sporazuma. Zasnivanje hipoteke iz stavka 1. ovoga članka ne oduzima pravo predlagatelju osiguranja da s nekretninom raspolaže kao da hipoteka na njoj nije upisana a iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine najprije će se namiriti tražbina predlagatelja osiguranja, a zatim tražbina hipotekom osiguranog vjerovnika dok će preostali iznos javni bilježnik predati protivniku osiguranja odnosno potonjem vlasniku. Dakle, iz citiranog zakonskog propisa vidljivo je da je potonji vlasnik ovlašten bez pristanka prethodnog vlasnika nekretninu na koju je upisan kao potonji vlasnik opteretiti hipotekom za korist drugog vjerovnika pa kada je to ovlašten učiniti osnivanjem dobrovoljne hipoteke tada je moguće to njegovo potonje vlasništvo opteretiti osnivanjem prisilnog založnog prava u smislu odredbe članka 296. OZ-a. Također iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3303/2008 od 30. rujna 2010. proizlazi da je u slučaju ovrhe protiv predlagatelja osiguranja odnosno prethodnog vlasnika predmet ovrhe "pravo" koje je predlagatelj osiguranja stekao na predmetu osiguranja te predmet ovrhe ne bi bio predmet prava vlasništva (nekretnina ili pokretnina) koje je preneseno na fiducijara, fiducijant bi svakako imao pravo istaknuti izlučni prigovor u ovrsi koju bi pokrenuo treći nad predmetom osiguranja kao da je predlagatelj osiguranja njegov punopravni ovlaštenik. Također prema pravnom stavu koji je zauzet na Zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda od 12. travnja 2016. predmet ovrhe u slučaju fiducijarnog vlasništva je imovinsko pravo, a ne nekretnina i u postupku ovrhe protiv fiducijarnog vjerovnika vrijednost prava se utvrđuje prema visini osigurane tražbine, a dosudom prava fiducijarnog vjerovnika na kupca prelazi tražbina osigurana ugovorom o fiduciji i tražbina iz osnovnog pravnog posla. Kada se radi o postupku ovrhe protiv fiducijarnog dužnika vrijednost prava se utvrđuje procjenom vrijednosti nekretnine umanjena za iznos osigurane nenamirene tražbine. Dakle, iz naprijed navedenog po ocjeni ovoga suda proizlazi da činjenica što je nekretnina upisana na treću osobu kao prethodnog vlasnika (fiducijara) ne sprječava ovrhu protiv potonjeg vlasnika (fiducijanta). S obzirom da je moguća ovrha na nekretnini potonjeg vlasnika samim time moguće je i prisilno zasnivanje založnog prava kao mjera osiguranja iz članka 296. OZ-a zbog čega primjena materijalnog prava od strane prvostupanjskog suda, koji je zbog činjenice da je nekretnina upisana kao prethodno vlasništvo E. M. d.o.o. odbio prijedlog predlagatelja osiguranja za zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, nije pravilno.

Radi naprijed navedenog proizlazi da žalba predlagatelja osiguranja je u cijelosti osnovana zbog čega je istu valjalo uvažiti, a prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem će postupku ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja osiguranja za prisilno zasnivanje založnog prava imajući u vidu ono što je navedeno u odluci ovog drugostupanjskog suda. "

4. U nastavku postupka trebalo je odlučiti o prijedlogu predlagatelja.

5. Uz navedeni prijedlog predlagatelj je podneskom zaprimljenim dana 22.veljače 2024. godine dostavio izvršno rješenje o ovrsi Ministarstva financija, porezne uprave, područnog ureda Split, klasa: UP/I-415-02/2022-001/02977, Ur.broj 513-007-17/2023- 02 od 30.ožujka 2023., što je ovršna isprava podobna za ovrhu, a da je protivnik osiguranja vlasnik nekretnine, razvidno je iz ranije citiranog stava iz ukidne odluke.

6.Člankom 296. Ovršnog zakona („Narodne novine“ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 dalje: OZ) propisano je da predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti zasnivanje založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja na osnovu ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja.

7. Kako predlagatelj osiguranja traži prisilno zasnivanje založnog prava temeljem ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja i koja je podobna za ovrhu, na nekretnini koja je u vlasništvu protivnika osiguranja, trebalo je pozivom na navedenu zakonsku odredbu riješiti kao u izreci.

5.Predlagatelju osiguranja je obistinjen trošak sastava prijedloga za prisilno zasnivanje založnog prava u visini od 199,08 eura i to temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne novine“ br. 142/12,126/22 dalje OT), Tbr. 7 točka 1. OT-a i čl. 14. OZ-a.

U Splitu, dana 7. siječnja 2025. godine

SUDAC

Irena Klisović

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se predaje za Županijski sud, putem ovog suda u tri primjerka.

DNA: - zz predlagatelja osiguranja - ODO Split

- protivniku osiguranja po pun.

- ZK odjelu Split-posebni zk odjel Trogir