Poslovni broj: UsI-2096/2024-9
+
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužiteljice ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelja OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelja GP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljice DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljice ĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljice NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljice LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po opunomoćeniku Zdenku Margarinu, odvjetniku u Zadru, Široka ulica 2/1, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Vukovarska 49, Zagreb, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, Plemića Borelli 9, Zadar, radi izvlaštenja, temeljem članka 98. stavak 1. točka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 7. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Klasa: UP/II-943-04/20-01/70 Urbroj: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 15. veljače 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/II-943-04/20-01/70 Urbroj: 514-04-02-01- 01/08-24-02 od 15. veljače 2024. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje):
- poništava se rješenje Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove, Ispostava Biograd na Moru Klasa: UP/I- 944-01/17-01/004 Urbroj: 2198-07/1-19-35 od 29. studenog 2019. i ujedno rješava:
- odbacuje se zahtjev tužitelja za određivanje naknade za nekretninu, dio čest. zgr. [katastarska čestica] stare izmjere koja se odnosi na dio kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere, a koja se odnosi na dio kat. čest. [katastarska čestica] sadašnje izmjere upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 218 m[2] , koja je utvrđena pomorskim dobrom.
2. Prvostupanjskim rješenjem tužiteljima je utvrđeno pravo na naknadu za nekretninu, dio čest. zgr. [katastarska čestica] stare izmjere koja se odnosi na dio kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere, a koja se odnosi na dio kat. čest. [katastarska čestica] sadašnje izmjere upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 218 m[2] , koja je utvrđena pomorskim dobrom (točka 1.), utvrđena je naknada za izvlaštenu nekretninu u ukupnom iznosu od 252.520,00 kuna, za zemljište iznos od 204.920,00 kuna, za građevinske poboljšice iznos od 47.600,00 kuna, svakom iznos od po 28.057,77 kuna (točka 2.), koji iznos je dužna platiti Republika Hrvatska (točka 3. i 4.) kao i troškove postupka (točka 5. i 6.).
3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelji problematiziraju zaključak tuženika da u konkretnom slučaju ne postoji nadležnost upravnih tijela. Primjećuju da ni Republika Hrvatska u svojoj žalbi ne prigovara stvarnoj nenadležnosti prvostupanjskog tijela odnosno da su tužitelji s takvim stavom upoznati nakon više od četiri godine od pokretanja postupka. Smatraju da tuženikov stav osporeno rješenje čini nezakonitim te ga kao takvog predlažu poništiti, a tužiteljima naknaditi troškove upravnog spora.
4. U odgovoru na tužbu, tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.
5. Temeljem članka 20. stavak 3. ZUS-a u spor je kao zainteresirana osoba pozvano Državno odvjetništvo Republike Hrvatske koje u odgovoru na tužbu brani stajalište koje je u osporenom rješenju zauzeo tuženik.
6. S obzirom na sadržaj spisa i činjenicu da je među strankama sporna primjena prava, temeljem odredbe članka 98. stavak 1. točka 4. ZUS-a odlučeno je spor riješiti bez rasprave.
7. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo.
8. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti rješenja kojim je odbačen zahtjev tužitelja za određivanje naknade za predmetnu nekretninu te poništeno prvostupanjsko rješenje kojim je ta naknada tužiteljima priznata.
11. Stranke spora, dakle, imaju suprotstavljeno stajalište o tome je li odlučivanje o takvom zahtjevu u nadležnosti upravnih tijela ili se takav zahtjev ostvaruje u redovnoj parnici pred nadležnim sudom.
12. Među strankama nije sporno da je rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Sektora upravljanja pomorskim dobrom, lučkim i koncesijskim sustavom Povjerenstva za granice Klasa: UP/I-342-01/09-01/29 Urbroj: 530-03-1-2- 16-6 od 14. listopada 2016. utvrđena granica pomorskog dobra, kojom je obuhvaćen kopneni prostor označen na grafičkoj podlozi – digitalnom ortofoto planu (dof) s uklopljenim katastarskim stanjem Planom (katastarska izmjera iz 1975.) u navedenim točkama s koordinatama i da je u pojas morskog dobra, u odnosu na uklopljeno katastarsko (stanje) plan na grafičku podlogu obuhvaćena djelomično i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno predmetna čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere.
13. Uvidom u to rješenje od 14. listopada 2016. utvrđeno je da je isto doneseno u primjeni članka 14. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/08, 123/11) i članka 9. Uredbe o postupku utvrđivanja granica pomorskog dobra (Narodne novine, br. 08/04, 82/05). Prema obrazloženju istog rješenja obuhvaćeni teren, dakle, uključujući i dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja plažne prostore, uređenu šetnicu uz obalu, postojeće gatove za vez plovila, dio zelene površine uređenog perivoja, neuređeni "bijeli put" uz plažu, stepeništa, terasu; a predložena granica pomorskog dobra u potpunosti uvažava funkcionalni princip te se istom obuhvaća prostor koji služi korištenju mora.
14. Pitanje naknada za nekretnine za koje se, po posebnom propisu, smatra da su izvlaštene uređeno je odredbom članka 58. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, br. 74/14, 69/17, 98/19). Prema toj odredbi: (1) U slučaju proširenja granice pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu kojim se uređuje pomorsko dobro smatra pomorskim dobrom odnosno izvan granice određene aktom nadležnog tijela donesenog na temelju zakona kojim se uređuje pomorsko dobro, za nekretnine na koje je proširena granica naknada se, po zahtjevu prijašnjeg vlasnika, određuje u postupku i na način propisan ovim Zakonom. (2) Obveznik isplate naknade je Republika Hrvatska.
(3) Prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu na temelju akta o određivanju granica pomorskog dobra i ovjerovljenog geodetskog elaborata.
15. Prema odredbi članka 118. stavak 3. Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br.158/03, 100/04, 141/06, 389/09, 123/11, 56/16) ako se mijenjaju granice pomorskog dobra zbog promjene dokumenata prostornog uređenja, prirodnih pojava ili zbog proglašenja kopna pomorskim dobrom na taj dio pomorskog dobra primijenit će se odredbe o izvlaštenju.
16. Iz podataka spisa predmeta, a navedeno ne spore ni tužitelji, proizlazi da je granica pomorskog dobra na spornim nekretninama utvrđena rješenjem nadležnog tijela o određivanju granice pomorskog dobra te je istom djelomično obuhvaćena i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o proširenju granice pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu kojim se uređuje pomorsko dobro smatra pomorskim dobrom, odnosno izvan granice određene aktom nadležnog tijela donesenog na temelju zakona kojim se uređuje pomorsko dobro, a u kojem slučaju bi se u odnosu na nekretnine na koje je proširena granica naknada po zahtjevu prijašnjeg vlasnika određivala u postupku i na način propisan Zakonom o izvlaštenju i naknadi. Predmetna granica, utvrđena kao pomorsko dobro, prema tada važećim zakonskim odredbama, a od vremena utvrđivanja, kao i od stupanja na snagu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nije mijenjana, zbog čega nije bilo prostora za donošenje drukčije odluke o zahtjevu tužitelja.
17. Slijedom navedenog, a budući je pravna pretpostavka za primjenu odredaba članka 58. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade postojanje odluke o naknadno promijenjenoj granici pomorskog dobra, koja u konkretnom slučaju nije donesena niti su granice naknadno mijenjane, to i ovaj sud smatra da nisu ostvarene pretpostavke za određivanje naknade u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog spora (slično u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-4680/20-3 od 30. travnja 2021.).
18. Na tragu takvog tumačenja je i stajalište izraženo u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-887/04 od 10. studenoga 2004., Rev-1381/12 od 22. studenoga 2016., te Rev-2433/15 od 2. veljače 2016., gdje je izraženo pravno stajalište da se naknada za nekretnine koje su proglašene pomorskim dobrom može ostvariti ili u postupku za izvlaštenje sukladno (ranije važećoj) odredbi čl. 1038. Pomorskog zakonika, ukoliko je takav postupak pokrenut i proveden, a ukoliko postupak izvlaštenja nije pokrenut, tada prijašnji vlasnik takvih nekretnina u ostvarenju svojih vlasničkih prava može u redovnoj parnici pred nadležnim sudom ostvariti naknadu za oduzeto zemljište (tako i u presudi Upravnog suda u Rijeci broj 6 UsI- 891/2018-19 od 24. svibnja 2019.).
19. Kod izloženog, sud ne nalazi da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se temeljem odredbe članka 116. stavak 1. ZUS tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
20. O troškovima upravnog spora odlučeno je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.
U Splitu, 7. siječnja 2025.
SUTKINJA
Miranda Gulišija Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužiteljima po opunomoćeniku
- tuženiku
- zainteresiranoj osobi
- u spis
