Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Psp-25/2021-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u građanskopravnom predmetu tužiteljice PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Filipu Ivanu Ćavaru, odvjetniku iz Vrbovca, protiv tuženika ŽĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Zrinki Prlić, odvjetnici iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 02. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnika Filipa Ivana Ćavara i punomoćnika tuženika, odvjetničke vježbenice ČĆ, dana **.**.2025. donio, objavio i

r i j e š i o  j e

Tuženik ŽĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], smetao je tužiteljicu PĆ, rođenu SĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu njezine južne polovice zemljišnih čestica, koje po katastru nose oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od ukupno 1346 m2 (posjed tužiteljice 673 m2), kč. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od ukupno 2136 m2 (posjed tužiteljice 1068 m2), kč. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od ukupno 2274 m2 (posjed tužiteljice 1055 m2), kč. br. [katastarska čestica] od ukupno 1259 m2 (posjed tužiteljice 226 m2), sve k. o. [katastarska općina], na način da je dana 06. rujna 2021. angažirao osobu ĐĆ iz [adresa], te mu naložio da za njega i za njegov račun izvrši tzv. malčiranje cijelih predmetnih zemljišnih čestica, uključivo i dio u posjedu tužiteljice na južnoj polovici istih, što je ovaj i učinio, pa se tuženiku zabranjuje svako takvo i slično smetanje ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne, te mu se nalaže da tužiteljici naknadi trošak parničnoga postupka u iznosu od 805,99 eura, sve u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1.

Tužiteljica je 05. listopada 2021. podnijela tužbu protiv uvodno naznačenog tuženika, radi smetanja posjeda.

2.

U tužbi se opisuje da se tužiteljica nalazi se u dugogodišnjem poštenom, zakonitom i istinitom posjedu suvlasničkog dijela od jedne polovine nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica] oranice Jarek od 673 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranice Jarek od 1068 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranice Jarek od 1137 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranice Gaj od 630 m2, sve ležeće u k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je posjednica južne polovice svih navedenih zemljišnih čestica, a tuženik je posjednik sjeverne polovice svih navedenih zemljišnih čestica. Zemljišne čestice k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od ukupno 1346 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od ukupno 2136 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od ukupno 2274 m2, položajno leže u nizu kao objedinjena cjelina, te se prema zemljišnim knjigama vode pod jedinstvenom oznakom k. č. br. [katastarska čestica] oranica Ledina od 1 jutro, a zemljišna čestica k. č. br. [katastarska čestica] od ukupno 1259 m2 leži samostalno u odnosu na prethodne. Prema podacima Katastra, sporne nekretnine, u čijem se posjedu jedne polovine dijela nalazi tužiteljica, vode se evidentirane kako slijedi: k. č. br. [katastarska čestica] vodi se evidentirana u posjedovnom listu broj 109 k. o. [katastarska općina] za dio površine od 673 m2, na ime posjednika SĆ iz [adresa], koji je pokojni otac tužiteljice. k. č. br. [katastarska čestica] za dio površine od 1072 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] za dio površine od 1133 m2, vode se evidentirane u Posjedovnom listu broj 1087 k. o. [katastarska općina] kao posjed tužiteljice PĆ - k. č. br. [katastarska čestica] od ukupno 1259 m2 vodi se cijela evidentirana u posjedovnom listu broj 1037 k. o. [katastarska općina], kao suposjed tužiteljice i tuženika Evidentirani posjednik iz Posjedovnog lista broj 109 k. o. [katastarska općina] SĆ iz [adresa], otac je tužiteljice, umro je 2014., te ga je temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-156/13 na opisanom dijelu spornih nekrentina naslijedila upravo tužiteljica. Tuženik ŽĆ suprug je pokojne GĆ, te ujedno njezin nasljednik. Tako se na preostalom dijelu površine spornih zemljišnih čestica pokojna GĆ vodi evidentirana kao posjednica, prema Posjedovnom listu broj 290 k. o. [katastarska općina]. Tuženik ŽĆ dolazi formalno uknjižen kao vlasnik u cijelosti u zemljišnim knjigama na k. č. br. [katastarska čestica] oranice Ledina od 1 jutro, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok na zemljišnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] oranici Gaj u Festinec Polju od 350 čhv, upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dolaze formalno uknjiženi kao suvlasnici na jednake dijelove tužiteljica i tuženik. Unatoč dugogodišnjem opisanom stanju mirnog posjeda i vanknjižnog vlasništva, tuženik ŽĆ je 2015.godine podigao protiv tužiteljice tužbu za smetanje posjeda na k. č. br. [katastarska čestica] oranici Ledina od 1 jutro, k. o. [katastarska općina], da ga je smetala oranjem na južnoj polovini dijela predmetne nekretnine. Postupak je proveden pod poslovnim brojem Psp-14/2015, te je tuženik (tamo tužitelj) pravomoćno odbijen sa tužbenim zahtjevom za smetanje posjeda protiv tužiteljice (tamo tužene). I prije opisanoga postupka i tijekom njega i nakon okončanja, stanje posjeda je nepromijenjeno. Time da tuženik živi u [adresa] i povremeno dolazi na sporne čestice, dok tužiteljica živi ovdje u blizini spornih zemljišnih čestica, a njezin posjed obrađuje njezin suprug KĆ. Dana 06. rujna 2021. tuženik je angažirao ĐĆ da mu „malčira“ nekretnine, te je tom prigodom dao pomalčirati i tužiteljičinu polovicu svih spornih zemljišnih čestica, smetajući ju time u posljednjem mirnom posjedu istih. Tužiteljica je obavijestila policiju, koja je izašla na lice mjesta i stranke uputila u građansku parnicu.

3.

Tužiteljica je konačno specificirala tužbeni zahtjev na raspravi 02. prosinca 2024. (list 68) nakon obavljenog mjerničkog vještačenja.

4.

Tuženik u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, kao i navode tužiteljice. Tužiteljica u tužbi navodi da se nalazi u dugogodišnjem poštenom, zakonitom i istinitom posjedu suvlasničkog dijela od jedne polovice nekretnina i to kč. br. [katastarska čestica], oranice Jarek od 673 m2, kč. br. [katastarska čestica], oranice Jarek od 1068m2, kč. br. [katastarska čestica], oranice Jarek od 1137 m2, a koje se prema zemljišnim knjigama vode pod jedinstvenom oznakom kč. br. [katastarska čestica] oranica Ledina od 1 jutra, kč. br. [katastarska čestica], oranice Gaj od 630 m2, sve ležeće u k. o. [katastarska općina], te nadalje navodi da je ista posjednica južne polovice svih navedenih zemljišnih čestica, a da je tuženik posjednik sjeverne polovice svih navedenih zemljišnih čestica. Prije svega, tuženik ukazuje da je suprotno navodu tužiteljice, isti vlasnik u 1/1 dijela kč. br. [katastarska čestica], oranice Jarek; kč. br. [katastarska čestica], oranice Jarek; kč. br. [katastarska čestica], oranice Jarek, a koje se prema zemljišnim knjigama vode pod jedinstvenom oznakom kč. br. [katastarska čestica] oranica Ledina od 1 jutra i posjednik prethodno navedenih nekretnina, a što proizlazi iz zemljišnih knjiga. Tuženik ističe da nisu točni navodi tužiteljice, budući se ista ne nalazi u posljednjem mirnom posjedu, a napose ne u dugogodišnjem poštenom, zakonitom i istinitom posjedu sporne nekretnine. Iako tužiteljica u predmetnoj tužbi nepotrebno ističe tko je prema podacima katastra naznačen kao posjednik nekretnina, kao i činjenicu da je tuženik podnio protiv tužiteljice tužbu za smetanje posjeda, obzirom se u postupku smetanja posjeda utvrđuje samo posljednji mirni posjed, pa nisu jasni razlozi zašto tužiteljica u tužbi pretjerano ističe prethodno navedeno. Naime, sukladno odredbi članka 441. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete, a što tužiteljica ne čini već raspravljanje u ovoj pravnoj stvari pogrešno i tendenciozno usmjerava prema irelevantnim okolnostima za ovaj postupak. Međutim, opreza radi tuženik ističe da je sukladno čl. 30. stavku 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nositelj prava vlasništva kao vlasnik određene stvari, s njome može čini što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključiti. Dakle, tuženik je imao svako pravo „malčirati“ nekretninu koja je njegovo vlasništvo, a njegovo pravo proizlazi iz prethodno navedenog zakonskog članka. Tužiteljica nije dostavila ni jedan dokaz iz kojeg bi proizašlo da je ista bila u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, a što dovodi do zaključka da navedenim dokazima niti ne raspolaže. Tuženik je taj koji je vlasnik i posjednik predmetne nekretnine, isti obrađuje zemlju na navedenim nekretninama, koristi navedenu nekretninu za sadnju i sijanje poljoprivrednih kultura, dok tužiteljica navedeno ne čini, odnosno ista nije posjednik predmetne nekretnine, točnije nije posljednji mirni posjednik iste, stoga je tuženik imao svako pravo „malčirati“, odnosno na bilo koji drugi način koristiti predmetnu česticu. Nadalje, apostrofira se da je tužbeni zahtjev tužitelja deficitaran i ne ispunjava procesne pretpostavke, stoga isti nije podoban za meritorno odlučivanje. Naime, sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Nadalje, kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva ne sadrži određen način i opis radnji kojima bi tuženici trebali uspostaviti ranije posjedovno stanje.

5.

Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u tužbu i priloge (list 1-15), podnesak tuženika (list 18), dopunu odgovora na tužbu (list 23-26), izvršen je očevid na licu mjesta (list 41-45), uz mjerničko vještačene i pisani nalaz geodetskog vještaka Mate Špehara (list 47-56), pročitan je podnesak tuženika (list 59- 66), saslušane su parnične stranke i to tužiteljica (list 43) i tuženik (list 43-44), te svjedok JĆ (list 42), također je izvršeno saslušanje geodetskog vještaka Mate Špehara (list 42 i list 67-68), izvršen je i uvid u ovosudni spis Psp-14/15.

6.

Preostali personalni dokazni prijedlozi prihvaćeni na pripremnom ročištu odbijeni su kao nevažni, jer je ocjena suda da se meritorna odluka u ovom predmetu može donijeti i bez provođenja istih, jer bi to samo prouzročilo daljnje troškove i dovelo do nepotrebnog odugovlačenja ovog postupka.

7.

Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP) sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

8.

Svjedok JĆ saslušan na očevidu navodi da ga je prije otprilike 2 godine u rujnu mjesecu tuženik zamolio da izvrši malčiranje njegovih poljoprivrednih površina, pa je tako sa svojim poljoprivrednim strojem došao na predmetne nekretnine koje mu je isti pokazao, tako da je počeo malčirati danas identificirane nekretnine. Na nekretnini na kojoj je sada kukuruz, prema njegovom osobnom opažanju, na toj nekretnini je bila trava s kulturom sojom, dok na drugoj nekretnini koja se nalazi više u blizini šume, radilo se koliko se sjeća o zapuštenoj poljoprivrednoj površini, ne sjeća se da li je i tamo bila posijana soja. Za vrijeme malčiranja na predmetne nekretnine je došla tužiteljica te mu rekla da malčira njezine poljoprivredne površine, nakon čega je prestao s malčiranjem, njemu je tuženik rekao da bez obzira na što je tužiteljica rekla da se radi o njenim nekretninama, da nastavi malčirati dalje, jer da su to njegove nekretnine, međutim prestao je malčirati nekretnine za koje je tužiteljica rekla da su njene. Taj isti dan je kod njega kući došla policija, međutim nisu ga zatekli, a niti su kasnije obavili razgovor s njim. Nije prethodno za tuženika obavljao malčiranje njegovih poljoprivrednih površina. Ne zna tko je i kako obrađivao predmetne nekretnine prije tuženog, u tom dijelu nije o tome obraćao pažnju. Ne zna što je tuženik govorio tužiteljici kada je ista došla na predmetne nekretnine, bio je u traktoru udaljen od njih.

9.

Sud je poklonio vjeru iskazu saslušanog svjedoka, jer je njegov iskaz o bitnim okolnostima podudaran s iskazima saslušanih parničnih stranaka, a iz njegovog iskaza proizlazi da je po nalogu tuženika u rujnu mjesecu 2021. počeo vršiti malčiranje predmetnih nekretnina u čemu ga je zaustavila tužiteljica dolaskom na predmetne nekretnine, nakon čega je on prestao s malčiranjem.

10.

Tužiteljica PĆ navodi da se dana 06.09.2021. nalazila u dvorištu svoje kuće u [adresa], te je čula buku malčera iz smjera nekretnina koje zajedno sa svojom obitelji obrađuje, uputila se tamo i kada je došla do predmetnih nekretnina kao u tužbi, zatekla je ĐĆ koji je malčerom vršio na njenim nekretninama malčiranje, te nekretnine bile su zasađene sojom u to vrijeme, o čemu postoji i policijski zapisnik, zaustavila je ĐĆ i rekla mu da prestane s daljnjim malčiranjem, jer da se nalazi u njenom posjedu, do tada je isti izmalčirao 2/3 na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br [katastarska čestica], dok je na kč. br. [katastarska čestica] bilo obavljeno otprilike 1/3 malčiranja, tada je JĆ prestao s malčiranjem, da bi zatim na to mjesto došao tuženik, te istome rekao da nastavi s radom, međutim JĆ je to odbio činiti, te se nakon toga tuženik s istim malčerom uputio na dvorište tuženika. Tada je zvala policiju na mjesto gdje se zbio kritični događaj, isti su došli ovdje i otišli nakon što su uzeli izjavu od nje, te otišli kod tuženika. Na nekretninama na kojima je prije bila posađena soja sada je posađen kukuruz, osim na nekretnini kč. br [katastarska čestica] na kojoj se nalazi ugar, odnosno oni tu nekretninu ostavljaju na odmoru do sadnje iduće kulture, nakon sadnje soje 2021., 2022. posadili su pšenicu, a 2023. kukuruz koji će uskoro biti i za berbu. Nakon 2021. nije ju tuženik smetao u posjedu predmetnih nekretnina. Predmetne nekretnine je naslijedila kao vanknjižno vlasništvo od svojeg pok. oca SĆ, radi se o kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], dok je kč. br. [katastarska čestica] naslijedila od svoje pok. majke LĆ i to 2018.. Njen pok. otac je naslijedio predmetne nekretnine koje su vanknjižno vlasništvo 1973., a njen djed VĆ je bio u posjedu od 1929., a te nekretnine je dobio u miraz po svojoj supruzi, te nikada nije bilo sporova oko korištenja tih nekretnina do 2015. kada je tužena za smetanje posjeda od strane sada tuženika, te je tada tuženik izgubio spor. S pok. suprugom tuženika GĆ nije imala problema za vrijeme njenog života, ista je obrađivala sjeverni dio predmetnih nekretnina, a njena obitelj južni dio predmetnih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]), o čemu je čak i šogor tuženika u tom postupku svjedočio njoj u korist. Počela je obrađivati nekretnine i to kao ispomoć svojim roditeljima južni dio predmetnih nekretnina koje su u njenom vanknjižnom vlasništvu.

11.

Tuženik ŽĆ navodi da je knjižni vlasnik i posjednik nekretnina od 2000. i to kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], naslijedio je te nekretnine iza svoje pok. supruge GĆ, a 2017. je saznao da je i suvlasnik i suposjednik i preostale nekretnine kč. br [katastarska čestica]. Obzirom su sve njegove nekretnine bile zahvaćene ambrozijom, pa tako i nekretnine iz tužbe, dogovorio je sa ĐĆ da isti za njega obavi malčiranje tih nekretnina, sjeo je s istim u traktor i pokazao mu što treba malčirati, tako da je isti i 06.09.2021. započeo obavljati malčiranje nekretnine koje mu je pokazao kao svoje i skoro 2/3 posla je obavio. Na predmetnim nekretninama je bila ogromna trava visine 2m, tu i tamo se vidjela soja. Nakon spora koji se vodio kod ovog suda u kojem je bio tužitelj, a sada tužiteljica tužena, nakon tog spora zna da su predmetne nekretnine bile obrađivane, ne zna od koga. Predmetni spor je izgubio zbog lažnih svjedočenja. Njegova pok. punica TĆ je vršila obradu predmetnih nekretnina, radilo se o livadi za ispašu i košnju i to od 1960.. Vršio je oranje predmetne nekretnine, te je sadio sve poljoprivredne kulture sve do podnošenje tužbe 2015. nasuprot tužiteljice, pa tako prijepornog dijela predmetne nekretnine. Što se tiče kč. br. [katastarska čestica] on tu nekretninu nije nikada obrađivao, zna da je tu nekretninu obrađivala CĆ, radi se o pok. susjedi tužiteljice. Nikada mu pravni prednik tužiteljice nije osporavao vlasništvo južnog dijela nekretnina kč. br [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Nikada ga nitko od pravnih prednika tužiteljice nije tražio za bilo kakvo korištenje dijela njegove nekretnine u prijepornom dijelu.

12.

Na održanom očevidu 10. listopada 2023. (list 41-45) sud je pozvao tužiteljicu pokazati prijeporni dio predmetne nekretnine u čijem je posjedu i na kojem je izvršeno navodno smetanje posjeda od strane tuženika, te nakon pokazivanja iste sud utvrđuje da tužiteljica pokazuje poljoprivredne površine i to nekretninu na kojoj je sada posađen kukuruz, radi se o kukuruzu koji je od iste posađen ove godine, a koja nekretnina se nalazi desno od zemljanog puta koji se proteže uz tu nekretninu. U preostalom dijelu predmetna nekretnina nije obrađena, ista je u potpunosti zaraštena. Druga nekretnina koju pokazuje tužiteljica predstavlja u naravi također poljoprivredno zemljište na kojoj nije posađena nikakva poljoprivredna kultura, već je isto zarašteno. 13.

Na održanom očevidu geodetskom vještaku Mati Špeharu naloženo je izraditi odgovarajuću skicu predmetnih nekretnina u koju će ucrtati smetanje posjeda tužiteljice prema pokazivanju iste, navesti površinu nekretnine na kojima je izvršeno smetanje, te širinu i dužinu dijela nekretnina na kojima je izvršeno smetanje posjeda.

14.

Mjernički vještak je na očevidu iskazao kako je identificirao pokazane nekretnine u k. o. [katastarska općina] i to: kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica od 1346 m2, što odgovara površini u zemljišnoj knjizi, navedena nekretnina nalazi se u 2 posjedovna lista i to PL 290, posjednika GĆ i PL 109 posjednika VĆ SĆ, kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica od 2140 m2, što odgovara površini u zemljišnoj knjizi, kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica od 2270 m2, što odgovara površini u zemljišnoj knjizi, navedene dvije čestice nalaze se u dva posjedovna lista i to PL 290 posjednika GĆ i PL 1087 posjednika PĆ, kč. br. [katastarska čestica] u naravi zaraštena oranica od 1259 m2, što odgovara površini u zemljišnoj knjizi, posjednici su GĆ NĆ i PĆ. Na kč. br. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi izvršeno je cijepanje koje je zaprimljeno 25.04.2023. pod brojem Z-5651/23, tj. usklađenje katastarskog operata i zemljišne knjige kojim se uskladila zemljišna knjiga prema podacima iz katastra i upisane su nekretnine kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine kao i što prije cijepanja bila kč. br. [katastarska čestica], tj. 1 jutro.

15.

Mjernički vještak Mate Špehar je prema nalogu suda izradio odgovarajuću skicu u kojoj je označio dijelove nekretnina prema pokazivanju tužiteljice, a koje je označio kosim crvenim linijama (list 48), uz naznaku i površine smetanja, a nakon čega je tužiteljica konačno specificirala tužbeni zahtjev usklađujući ga s provedenim mjerničkim vještačenjem.

16.

Tuženik je iznio primjedbe na dati nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka (list 59-61) u kojem navodi kako tužiteljica nije upoznata s činjenicom do kuda sežu granice spornih nekretnina, a na kojima ona navodno ima pravo posjeda, jer da se čin smetanja u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] prema pokazivanju tužiteljice desio i na dijelu kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a koje su u posjedu trećih osoba i nisu predmet ovog postupka. Nadalje, tužiteljica je prilikom saslušanja na očevidu izjavila da je tuženik navodno izmalčirao 2/3 kč. br. [katastarska čestica], kč. br [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], dok je na kč. br. [katastarska čestica] bilo obavljeno 1/3 malčiranja, a koji navod nije sukladan pokazanom dijelu spornih čestica na kojima se dogodio navodi čin smetanja, a koji dijelovi su naznačeni na skici lica mjesta koju vještak dostavlja u prilogu. Iz prednjeg se zaključuje da tužiteljica ne boravi na predmetnim nekretninama i da nije upoznata sa stvarnim granicama pojedine čestice.

17.

Zbog iznijetih primjedaba tuženika, sud je usmeno saslušao mjerničkog vještaka na glavnoj raspravi 02.12.2024., a isti je iskazao da u cijelosti ostaje kod navoda kako je to napisao u priloženom Iskazu, te skici lica mjesta uz iskaz, a koji je izvršio prema nalogu ovog suda. Njegov zadatak bio je identificirati nekretnine na licu mjesta, te je prema nalogu suda o tome sačinio odgovarajuću skicu. Skicu je sačinio na temelju pokazivanja tužiteljice. Što je tužiteljica pokazala na licu mjesta, on je to prikazao u sačinjenoj skici mjesta kosim linijama, te je napravio i preklop snimljenog stanja u kopiju katastarskog plana. Ako se zbroje sve površine pokazane po tužiteljici, a koje su prikazane u skici lica mjesta ukupna površina bi iznosila oko polovine površina tih čestica, možda je razlika svega 15 m2 više od polovine. Tužiteljica je na očevidu pokazala smetanje polovine od ukupne površine predmetnih nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], odnosno pokazala je da je u posjedu južnog dijela predmetnih nekretnina. Tužiteljica je pokazala unutar naznačenih površina u PL 109 i PL 1087 glede kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] površinu koja predstavlja polovinu tih nekretnina, odnosno pokazala je 15 m2 više od površina naznačenih u posjedovnim listovima. Prema pokazivanju tužiteljice smetanja posjeda od strane tuženika izradio je odgovarajuću skicu, a kako je bilo pokazano na očevidu.

18.

Sud je cijenio vještačenje kao i izrađeni pisani dio vještačenja geodetskog vještaka Mate Špehara stručnim i potpunim, jer je po nalogu suda izvršio odgovarajuća mjerenja, a iznijetim primjedbama tuženik nije doveo u sumnju vjerodostojnost i stručnost vještačenja istog vještaka.

19.

Iz potvrde PP Vrbovec od 09.09.2021. (list 14) čija je preslika priložena uz tužbu, a čiju vjerodostojnost tuženik nije osporio, proizlazi da je dana 06.09.2021. oko 18,00 sati policijskoj postaji Vrbovec telefonom dojavila tužiteljica da joj susjed nepovlasno ušao u polje s traktorom i malčerom, da su na mjesto događaja upućeni policijski službenici koji su na osnovi obavljenog razgovora s tužiteljicom, tuženikom i ĐĆ, te na osnovu neposrednog opažanja utvrdili da je 06.09.2021. oko 17,45 sati u mjestu [adresa] na oranici zvanoj "jarek" i oranici zvanoj "gaj" na kojoj je bila posađena soja, vlasništvo OPG Jelenčić izvršeno malčiranje soje od strane ĐĆ kojeg je unajmio NĆ. Isto tako da je JĆ do prestanka malčiranja pomalčirao oko ¾ posađene soje.

20.

Nije sporno da je tuženik u zemljišnim knjigama sada upisan kao samovlasnik kč. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od 1346 m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od 2140 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica Jarek od 2270 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da je suvlasnik na kč. br. [katastarska čestica] od 1259 m2 u ½ dijela, dok je u vrijeme podnošenja tužbe se radilo o jednoj zemljišnoj čestici pod oznakom kč. br. [katastarska čestica] oranica Ledina od jednog jutra, također u samovlasništvu tuženika. Također nije sporno da je kč. br. [katastarska čestica] oranica Gaj u Fistinec polju od 350 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužiteljice i tuženika svakoga u ½ dijela (list 12-13).

21.

Nije sporno da je u vrijeme podnošenja tužbe prema podacima Odjela za katastar nekretnina Vrbovec dio kč. br. [katastarska čestica] u površini od 673 m2 upisan na posjednika ŠĆ iz [adresa], a dio kč. br. [katastarska čestica] od 1072 m2 i dio kč. br. [katastarska čestica] od 1133 m2 upisan na posjednika PĆ (list 6-7), a kč. br. [katastarska čestica] od 1259 m2 upisana u ½ dijela kao posjed tuženika, a u ½ dijela kao posjed tužiteljice (list 8).

22.

Nesporno je da se čin smetanja posjeda dogodio na dan 06.09.2021. i to na način da je poljoprivrednim strojem tzv. malčerom JĆ započeo i vršio malčiranje predmetnih nekretnina, te da je prestao s malčiranjem po dolasku tužiteljice na mjesto gdje je to činio.

23.

Ove nesporne činjenice proizlaze iz pisane dokumentacije priložene uz tužbu, uvida suda u zemljišnu knjigu, te tome podudarnih izjava saslušanih parničnih stranaka i svjedoka.

24.

Spornim se tijekom postupka pokazalo za ovaj postupak krucijalna činjenica da li je tužiteljica u vrijeme nastalog čina smetanja bila zadnji mirni posjednik predmetnih nekretnina u dijelu prema iskazanim površinama u tužbi.

25.

Iz ovosudnog rješenja poslovni broj: O-156/13-6 od 05.09.2014. (list 10) proizlazi da je SĆ, otac tužiteljice preminuo **.**.1996., a da je njegovu naknadno pronađenu imovinu kao vanknjižno vlasništvo i to dio kč. br. [katastarska čestica] od 673 m2, dio kč. br. [katastarska čestica] od 1072 m2, te dio kč. br. [katastarska čestica] od 1133 m2 naslijedila tužiteljica (list 10).

26.

Iz uvida u ovosudni spis Psp-14/15 proizlazi da je tuženik u tom predmetu tužitelj, pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom da ga je tužiteljica smetala u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica Ledina površine jedno jutro, krajem mjeseca travnja 2015. na način da je izorala nešto više od ½ dijela južne strane predmetne oranice. U tom postupku sud je utvrdio da je tužiteljica bila u višegodišnjem posjedu južnog dijela te nekretnine.

27.

Iz iskaza ĐĆ, iskaza tužiteljice i uvida u policijsko izvješće, proizlazi da su u vrijeme obavljanja malčiranja po nalogu tuženika predmetne nekretnine bile zasijane poljoprivrednom kulturom – sojom iz čega sud osnovano zaključuje da su iste bile u dijelu opisanom u tužbi (južni dio predmetnih nekretnina) u posljednjem mirnom posjedu tužiteljice, jer tuženik koji temelji svoje pravo na te nekretnine upisom vlasništva u zemljišnim knjigama nije dokazao da bi obrađivao ili koristio bilo koji dio tih nekretnina u dijelu u kojem ih koristi tužiteljica. Također sud je i osobnim opažanjem utvrdio na dan očevida da se dio predmetne nekretnine u južnom dijelu nalazi u posjedu tužiteljice, jer je na toj nekretnini u tom dijelu od strane iste bio zasađen kukuruz, dok preostali dio nekretnine nije bio obrađen. 28.

Sud poklanja u potpunosti vjeru dijela iskaza tužiteljice da je u dugogodišnjem posjedu utuženog južnog dijela predmetnih nekretnina prije, a i poslije izvršenog čina smetanja, a što je vidljivo i iz dokaznog postupka u ovosudnom predmetu Psp-14/15. Što se tiče nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kontradiktoran je tuženik u svom iskazu gdje navodi da tu nekretninu nikada nije obrađivao, da je tu nekretninu obrađivala CĆ, a iz dokaznog postupka proizlazi da je ĐĆ dao nalog za malčiranje i te nekretnine. Iz opisanog proizlazi da tuženik nije svoje pravo nalaganja malčiranja izvodio iz posjeda predmetnih nekretnina, nego iz stanja koje proizlazi iz upisa u zemljišne knjige.

29.

Odredba čl. 21 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje ZVDSP), propisuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

30.

Odredba čl. 22 st. 1 ZVDSP-a propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, dok st. 2 propisuje da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

31.

U ovom postupku sud je utvrdio da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu prijepornog dijela nekretnine u površini i prema oznakama geodetskog vještaka, nasuprot tuženika koji nije dokazao da bi on bio u posjedu tog dijela predmetnih nekretnina i imao pravo koje bi ga ovlastilo da zabrani tužiteljici oranje i obradu, slijedom čega je zabranio tuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

32.

Obzirom u postupku smetanja posjeda nije zadatak suda utvrđivati zakonitost, istinitost i poštenje posjeda, već isključivo stanje posljednjeg mirnog posjeda, sud je taj dio tužbenog zahtjeva izostavio kao nepotreban. 33.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP- a, tužiteljici je priznat opravdanim zatraženi trošak parničnog postupka i to trošak zastupanja u vidu jednokratne nagrade u iznosu od 265,44 eura prema Tbr. 7/2 i Tbr. 52/4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje; Tarifa), čemu se ima pridodati PDV od 25%, što iznosi 66,36 eura, trošak plaćenog predujma za očevid u iznosu od 447,65 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu od 13,27 eura, te trošak sudske pristojbe na odluku od 13,27 eura, što sveukupno iznosi 805,99 eura.

34.

Tužiteljici je priznat trošak u visini polovice propisanog iznosa pristojbe na tužbu, obzirom je ista platila polovicu tog iznosa, a također istoj je odmjeren trošak sudske pristojbe na odluku u visini polovice propisanog iznosa pristojbe na presudu koja se istoj dostavlja u elektronskom obliku, te tužitelj ima mogućnost plateža iste u presuđenom iznosu od 13,27 eura (čl. 7 st. 3 Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18; dalje ZSP)), a što se smatra nužnim troškom sudske pristojbe. U slučaju da tužiteljica u roku od 3 dana od dostave ove odluke, uz generirani nalog za platež pristojbe, ne plati pristojbu u visini polovice propisanog iznosa, ista će biti dužna platiti puni iznos sudske pristojbe, međutim to ne može ići na teret protivne strane. 35.

Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 07. siječnja 2025.

Sudac

Lidija Jakšić

Uputa o pravo na žalbu:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Rješenje dostaviti putem e-oglasne ploče za tužiteljicu i tuženika

2. Rješenje nepravomoćna

3. Kal 20 dana