REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Starom Gradu

Novo riva 3

21460 Stari Grad

Poslovni broj: 90 : P-3276/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Mariji Pavlinović u pravnoj stvari tužitelja AŽ, pok. DŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Branko Bunčuga, odvjetnik u [adresa], protiv prvotuženika ZŽ pok. DŽ, odsutan i nepoznata boravišta, zastupan po punomoćniku Vinko Peronja, odvjetnik u [adresa] i drugotuženika FŽ pok. DŽ, odsutan i nepoznata boravišta zastupan po punomoćniku Vinko Peronja odvjetnik u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave zaključene dana 10. prosinca 2024. . godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja uz objavu odluke dana 07. siječnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj, nasljeđivanjem od svoga sada pok. oca DŽ, vlasnik za 1/7 dijela (što sa postojećim upisom od 6/7 dijela daje jedno cijelo), predmetnih nekretnina označenih kao č. zgr. [katastarska čestica], kuća i dvor ukupne površine 67 m2, č. zem. [katastarska čestica], vrt površine 17 m2, č. zem. [katastarska čestica], vrt površine 845 m2, sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, na svoje ime i korist na navedenim nekretninama, za 1/7 dijela (što sa postojećim upisom od 6/7 dijela daje jedno cijelo), sve uz istovremeni izbris prava vlasništva sa imena tuženika ad 1 i 2/.

Obrazloženje

1.Tužitelji je po punomoćniku ovom sudu dana 05. rujna 2024. godine podnio tužbu protiv gore navedenih tuženika, a radi utvrđenja prava vlasništva, u bitnom navodeći kako zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stanju u naravi, budući je on jedini i isključivi posjednik i stvarni vlasnik predmetne nekretnine slijedom svojih prednika, te predlaže sudu da donese presudu kojom će se utvrditi da je on vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti.

2.Budući da su tuženici odsutni i nepoznata boravišta ( što je utvrđeno i provjerom u evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova), istima je postavljen privremeni zastupnik. U odgovoru na tužbu od 25. listopada 2024. godine, privremeni zastupnik je naveo kako se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te je predložio da se izvedu svi dokazi predloženi u tužbi.

3.U dokazne svrhe sud je izvršio pregled: e- izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, posjedovni lista br 43, rješenje o nasljeđivanju iza pok. DŽ, te su saslušani svjedoci VŽ i ŠŽ.

4. Tužbeni zahtjev je pravno osnovan.

5.Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22 dalje:), dalje: ZPP, prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:

Iz ovom spisu priloženih dokaza proizlazi kako je tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću, a uzimajući u obzir i iskaze navedenih svjedoka, kojima je ovaj sud dao vjeru, a koji su iskazivali u skladu s materijalnim dokazima priloženih spisu, a koji također nisu osobno zainteresirani za ishod postupka.

Svjedok EŽ, naveo je kako se njegova kuća nalazi 30 - ak metara od predmetne nekretnine označene kao čest zgr. 244 i čest. zem. [katastarska čestica], te mu je stoga jako dobro poznato kako se u kući rodio AŽ. Također da mu je poznato kako sada u predmetnoj kući živi GŽ po njegovom odobrenju. U odnosu na nekretninu čest zem 2165 KO [katastarska općina] izjavio je kako se na istoj nalaze stabla rogača, smokva i masline, te mu je poznato kako i tu nekretninu danas obrađuje ovdje tužitelj AŽ. Svjedok je naveo kako je na istoj viđao i pok. oca DŽ ( nadimka A). Također da mu je poznato kako je tužitelj svoga oca pok. DŽ naslijedio na temelju rješenja o nasljeđivanju. Istaknuo je kako posjed tužitelja i njegovog prednika na predmetnim nekretninama traje i više od 50 godina, te nikada nije čuo da bi netko osporavao pravo na posjed. Nije mu poznato tko bi bili tuženici.

Svjedok ŠŽ, naveo je kako je on 60 ih godina dolazio u kuću koja je označena kao čest. Zgr. [katastarska čestica] i čest. zemlje [katastarska čestica] jer je bio kućni prijatelj sa ocem tužitelja. Posebno je istaknuo da je tih godina skoro svaku večer dolazio u predmetnu nekretninu. Također da mu je poznato kao u istoj sada živi GŽ. U odnosu na nekretninu naziva Vela Gomila da mu je poznato kako posjed na istoj imao otac tužitelja DŽ, te je često tamo brao rogač te je sa sobom vodio i unuke. Također da mu je poznato kako se sada na toj nekretnini nalazi smokva , masline i rogač. Također da mu je poznato kako je sada pok. DŽ na predmetnim nekretninama naslijedio tužitelj. Posebno je istaknuo kako tužitelju i njegovim prednicima nitko nikada nije osporavao pravo na posjed. Nije mu poznato tko bi bili tuženici.

6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a ocjenjujući dokaze sve zajedno i svakog zasebno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih isprava, te na činjenicu kako tuženici nisu osporavali ili doveli u pitanje način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama, a kako nedvojbeno proizlazi da je tužitelj stupio u miran i nesmetan posjed predmetnih nekretnina, u kojem se dakle slijedom svojih prednika nalaze sigurno i više od šezdeset godina, to je odlučeno kao u izreci.

7.Paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a glasi.“Da se kroz dosjelost steće nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći:nego je još potrebno da onaj koji ovim načelom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo uz to valja da mu je posjed, zakonit pošten i istinit i da trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paraf 309,316,326 i 345).“Po pravnom pravilu iz paragrafa 328 bivšeg OGZ-a presumira se da je posjed pošten. Sukladno navedenom pravnom pravilu, a i kasnije sukladno načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04. 04. 1960. godine, kojim je najdulji rok za dosjedanje skraćen na 20 godina, a temeljem kojeg su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN 53/91, 9/92, 77/92 – dalje: ZOVO) nužna pretpostavka za dosjedanje uvijek je bio pošten posjed. Pošten posjed je ako posjednik u vrijeme kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu se posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Nepošten posjednik je ona tko zna ili je mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 28. st. 2 i 4. ZOVO-a postojanje posjeda određenih kvaliteta kroz zakonom određeno vrijeme pretpostavka je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Također u smislu čl. 159. st. 3. ZV-a traži se pošteni posjed.

8.Odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN (91/96,68/98,137/99,22/00,73/00,129/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,1 43/12,152/14-. dalje ZV), određeno je kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Također je određeno da ako je njegov posjed zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, da stječe vlasništvo dosjelošću ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina. Nadalje je određeno da je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. Odredbom članka 160.ZV-a određeno je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, te da se za vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kako pošten, zakonit i istinit samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

9. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih dokaza, a pogotovo uzimajući u obzir iskaze navedenih svjedoka, te činjenicu kako tuženici u predmetnom postupku nisu osporavali način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama, te polazeći od navedenih zakonskih odredbi, u pogledu pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i to: samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja, te sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari, utvrđeno kako je tužbeni zahtjev osnovan, to je odlučeno kao u izreci. Također se ističe kako je u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno da je tužitelji temeljem svojih pravnih prednika stupio u posjed predmetnih nekretnina to se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunalo i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni posjednici.

U konkretnom slučaju neminovno je utvrđeno kako je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretnini dosjelošću, i to tzv. izvanrednom dosjelošću, za koju se traži pošten i neprekidan posjed koji je trajao zakonom propisano vrijeme. Naime, pošten posjed je posjed (bona fides) odnosno posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, sukladno gore navedenim zakonskim odredbama posjed se smatra pošten dok se ne dokaže suprotno. Kako tuženici nisu tijekom postupka ničim dokazali ( a teret dokaza je na njima ukoliko su željeli osporiti poštenje posjeda tužitelja), te kako je također utvrđeno da je posjed tužitelja u konkretnom slučaju trajao neprekidno i više od šezdeset godina to je odlučeno kao u izreci.

10. Naime, iz samih dokaza priloženih spisu te sukladno izjavi gore navedenih svjedoka koji su između ostalog naveli kako su prednici tužitelja, te sami tužitelji do danas imali neprekidan posjed na predmetnim nekretninama, koji nitko nikad nije osporio, a kako tijekom postupak nije ničim dovedeno u pitanje samostalnost i poštenje posjeda, niti sposobnost vlasnika i stvari, te kako je također u predmetnom slučaju protekao vremenski rok, a uračunavajući i vrijeme prednika sadašnjeg posjednika potreban za stjecanje vlasništva na navedeni način, to je razvidno da su se u konkretnom slučaju ostvarile sve pretpostavke za stjecanje vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću. Nadalje, odredbom članka 114 i 115. ZV- a.,određeno je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, te da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. Slijedom navedenog, a kako je nesporno utvrđeno kako su prednici tužitelja i sam tužitelj imali neprekidno, od nikoga ne ometan pošten posjed nad predmetnim nekretninama, a kako se sukladno gore navedenim zakonskom odredbama u vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću uračunao i vrijeme prednika tužitelja, to je između ostalog odlučeno kao u izreci.

U Starom Gradu, 07. siječnja 2025. godine

Sutkinja:

Marija Pavlinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženicima po privremenm zastupniku,

3. u spisu