REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U RIJECI
Poslovni broj: Pp-685/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Meliti Šimić, uz sudjelovanje Jane Puškarić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RG, zbog prekršaja iz članka 25. stavka. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN RH 85/08 i 112/12,u daljnjem tekstu: Zakon o suzbijanju diskriminacije) i prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira(NN RH. /90, 30/90, 47/90, 29/94. 114/22,u daljnjem tekstu:Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), pokrenutim optužnim prijedlogom MUP, PU PG, Prve policijske postaje Rijeka, Klasa: 211-07/23-5/5716 UR.broj: 511-09-23-23-1, podnesenog ovome Sudu 2. ožujka 2023., na temelju odredbe članka 161.st.6. i 182.toč.1. Prekršajnog zakona 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22,u daljnjem tekstu:Prekršajni zakon) 7. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
okrivljenik CG, sin R, rođen **.**.1986. u [adresa], hrvatski državljanin, s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ostali podaci nepoznati,
oslobađa se od optužbe
I da je ,
dana 4. siječnja 2023. u 22:00 u [adresa], na hodniku stambene zgrade na 7 katu okrivljeni AG
- vikao i galamio, a koju viku i galamu je čuo susjed RGT i njegova supruga ŠG, a što je iste uznemirilo nakon čega su isti izašli iz stana da vide o čemu se radi kojom prilikom su ispred stana vidjeli susjeda, okrivljenog RG, koji je nogama udarao u stvari koje su bile ostavljene na hodniku jer su u tijeku bili radovi renoviranja stana,
čime da je počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
-kada ga je CGT pokušao smiriti, CG ga je počeo vrijeđati riječima "talijanska stoko", "vrati se u Italiju" te je i dalje nastavio sa razbacivanjem namještaja u hodniku. u jednom trenutku CG je krenuo prema AGT koji se uspio izmaknuti, a kada mu je ŠG rekla kako se usuđuje tako govoriti, CG joj je glasno vičući rekao "Ti si krava" te ju uhvatio za ruku, nakon čega se sita istrgnula i udaljila od RG, a potom su iz stana RG izašle Adrianova supruga IG i kći VG, te su RG uvele u stan nakon čega je isti prestao sa protupravnim ponašanjem.Budući da je CGT pripadnik talijanske nacionalne manjine, okrivljeni CG je kod istoga prouzročio osjećaj straha, neprijateljskog i ponižavajućeg okruženja na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu te povrijedio njegovo dostojanstvo, te je također uznemirio i prouzročio osjećaj straha i kod Ermanove supruge ŠG,
čime da je počinio prekršaj iz članka 25. st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
II Na temelju odredbe čl. . 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. . 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. istog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1.Ovlašteni tužitelj MUP, PU PG, Prva policijska postaje Rijeka dostavio je ovome sudu, 2. ožujka 2023. uvodni označeni optužni prijedlog, protiv okrivljenika, radi prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci.
Sutkinja je bila na dugotrajnom bolovanju od 25. travnja 2023. do 1. listopada 2024.
2.Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisano je:
„Tko sa ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog ponižavajućeg okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvo u sindikatu, društvenom položaju, bračnom i društvenom položaju, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“
Odredbom članka 1. navedenog Zakona, kojom je propisana svrha toga Zakona, propisano je:
„(1) Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, društvenog položaja, bračnog i društvenog položaja, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili izražavanja i spolnoj orijentaciji.“
(2) Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.
Kažnjivim odredbama navedenog Zakona, propisano da je da će se za prekršaje iz tog zakona kazniti: odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi sa javnim ovlastima i jedini lokalne i područne (regionalne) samouprave; obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnosti u vezi s obrtom ili djelatnošću koju obavlja, te pravna osoba.
3.Ispitujući optužni prijedlog, Sud je, sukladno citiranim zakonskim odredbama, utvrdio da u ponašanju okrivljenika inkriminirane zgode činjenično opisanog u izreci, nisu ostvarena bitna obilježja citiranog prekršajnog djela za koje se isti optužuje predmetnim optužnim prijedlogom, jer je smisao i svrha odredbe članka 25. st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kao uostalom i svih odredaba predmetnog Zakona, zaštita od diskriminacije,koju mogu počiniti odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi sa javnim ovlastima i jedini lokalne i područne (regionalne) samouprave; obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnosti u vezi s obrtom ili djelatnošću koju obavlja, te pravna osoba, a okrivljenik nije niti jedna od navedenih osoba koje mogu počiniti prekršaj iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
3.1.Tako i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:“...Drugim riječima, diskriminacija je situacija u kojoj je pojedinac na neki način „zakinut“ zbog nekog „zaštićenog obilježja“. Upravo kroz navedenu činjenicu, da se mora raditi o stavljanju u nepovoljniji položaj, treba tumačiti i sve ostale odredbe ovog Zakona, pa tako i odredbu članka 25. stavka 1. tog Zakona.“
3,2,Prema sudskoj praksi ESLJP diskriminacija znači različito postupanje prema osobama u usporedivim situacijama bez objektivnog i razumnog opravdanja tj. ako ne teži ostvarenju „legitimnog cilja“ te ako ne postoji „razumni odnos razmjernosti“ između upotrijebljenih sredstava i cilja kojemu se težilo. Dakle, antidiskriminacijsko pravo zabranjuje slučajeve različitog postupanja s osobama ili skupinama u istoj situaciji (izravna diskriminacija) te identičnog postupanja s osobama ili skupinama u različitoj situaciji (neizravna diskriminacija).
3.3.Stoga je okrivljenika valjalo, temeljem odredbe članka 161.st.6. i članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, osloboditi od optužbe za prekršajno djelo iz članka 25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
4.Nadalje, u odnosu na prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji se stavlja na teret okrivljeniku, Sud je ispitujući optužni prijedlog, utvrdio da djelo za koje se okrivljenik optužuje predmetnim optužnim prijedlogom nije prekršaj iz članka 13. ZPPJRM-a, jer u ponašanju okrivljenika inkriminirane zgode nije ostvareno bitno obilježje tog prekršajnog djela, a to je da bi se okrivljenik na predmetni način ponašao na javnom mjestu.
4.1. Naime, tužitelj optužuje okrivljenika da se na opisani način ponašao u hodniku -na 7. katu stambene zgrade, a što da je uznemirilo njegove susjede koji su radi toga, odnosno da vide o čemu se radi – kako to navodi tužitelj, izašli ispred svog stana i vidjeli okrivljenika kako se ponaša na način opisan u izreci.
4.2. Odredbom članka 1. ZPPJRM-a, propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljeni način remeti mir, rad ili normalan način života građana,stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima.
4.3. Naglašavajući značaj obilježja prekršaja, ZPPJRM daje mu prioritet i pred radnjom izvršenja djela, stoga određena ponašanja nisu kažnjiva ako nisu počinjena na javnom mjestu ili nemaju značaj prekršaja protiv javnog reda i mira.
4.4. U stambenim zgradama žive vlasnici stanova koji su i suvlasnici zajedničkih dijelova zgrade, odnosno žive najmoprimci, te navedeni, kao takvi, imaju pravo zaključavati ulazna vrata svojih zgrada, koje, kao takve, nisu dostupne neograničenom broju osoba već samo stanarima, vlasnicima odnosno najmoprimcima stanova te osobama kojima oni dopuste ulazak u zgradu, odnosno svoje stanove.
4.5.Dakle, stambena zgrada nije niti namijenjena niti dostupna neograničenom krugu osoba i, u pravilu, nema obilježja javnog mjesta, odnosno, djelo izvršeno u stambenoj zgradi može imati obilježja prekršaja protiv javnog reda i mira, pod uvjetom da se radnja izvršenja, konkretno vika i galama, reflektirala, odnosno čula izvan zgrade, dakle, na javnom mjestu, a što tužitelj niti ne navodi u činjeničnom opisu u kojem navodi da su viku i galamu čuli susjed RGT i njegova supruga ŠG, dakle, u stanu na istom katu, na hodniku kojeg da se okrivljenik ponašao na opisani način.
4.6. Stoga okrivljenik predmetnim ponašanjem opisanim u dispozitivu presude - a za koje ponašanje tužitelj niti ne navodi da bi se uopće reflektiralo na javnom mjestu - nije narušavao javni red i mir, već, eventualno, narušavao Pravila o kućnom redu i miru navedene stambene zgrade.
4.7. Stoga je okrivljenika valjalo, temeljem odredbe članka 161.st.6. i članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, osloboditi od optužbe za prekršajno djelo iz članka 13. ZPPJRM-a.
5.Oluka o trošku temelji se na tome da je okrivljenik oslobođen optužbe.
6.Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Rijeci, 7. siječnja 2025.
S U T K I N J A
Melita Šimić, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, za Visoki Prekršajni sud u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.
DNA:
1.Okrivljeniku
2.Tužitelju
3.U spis
