REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-334/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb, Strojarska cesta 11, OIB: 80572192786, protiv tuženice LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Tamara Ilić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnice tužitelja EK, dipl. iur. po generalnoj punomoći broj Su-1534/23, tuženice osobno i punomoćnice tuženice Tamare Ilić, odvjetnice, 7. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 182,55 EUR/1.375,40 HRK sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženoj parnične troškove od 187,50 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužena u radnom odnosu kod tužitelja na radnom mjestu putnički blagajnik u Regionalnoj jedinici Zagreb. U sklopu svojih radnih obaveza tužena za vrijeme radnog vremena mora sukladno članka 5. Upute 182. o blagajničkom i računovodstvenom poslovanju u željezničkim kolodvorima paziti da sredstva plaćanja ne budu bez nadzora odgovorne osobe (tuženika) ako nisu zaključana u kasi ili metalnom ormariću predviđenom za smještaj uprihođenih sredstava. Dana 28.12.2021. tužena je radeći u stajalištu Vrapče otišla pred vlak broj 2172 radi preuzimanja kase i službene pošte, te je za to vrijeme nepoznati počinitelj razbio šalter i otuđio iznos od 365,09 EUR/2.750,80 HRK, obzirom da je tužena svojom krajnjom nepažnjom nepoznatoj osobi omogućila pristup. Prema odredbi čl. 107. st. 1. Zakona o radu, radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. Povjerenstvo za štete tužitelja, Regionalne jedinice Zagreb donijelo je 19.9.2022. Odluku broj 1853/22 kojom je utvrđeno da je tužena zbog štetnog događaja od 28.12.2021. stajalištu Vrapče dužna nadoknaditi štetu u iznosu od 182,55 EUR/1.375,40 HRK u četiri ista mjesečna obroka u iznosu od 45,64 EUR/342,85 HRK. Odluka Povjerenstva za štete broj 1853/22 je sukladno članku 103. Kolektivnog ugovora konačna. Tužena je zahtjevom broj 41/2023. od 19.10.2023., a s obzirom da nije postupila sukladno Odluci broj 1853/22, pozvana na izvršenje obveze, na koji zahtjev se tužena očitovala kako se ne smatra odgovornom za manjak koji je nastao provalom nepoznatog počinitelja od 28.12.2021. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud presudom naloži tuženoj naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 182,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tužena u cijelosti osporava tužbu i tužbeni i to kako osnov, tako i visinu. Tužena ističe kako nije točno da je ista krajnjom nepažnjom omogućila pristup nepoznatom počinitelju te sukladno navedenome ne postoji odgovornost tužene kao radnika za naknadu štete tužitelju kao poslodavcu. Naime, upravo tužitelj kao poslodavac nije omogućio tuženoj sigurno i uredno obavljanje poslova njezinog radnog mjesta jer je ista prisiljena izaći sa šaltera na kojem radi kao jedini radnik i prodaje karte putnicima, a koja usluga bi se putnicima trebala osigurati neprekinuto, da bi izvršila preuzimanje kase i službene pošte za taj dan. Prije izlaska sa šaltera tužena, suprotno navodima tužitelja, jest zaključala isti i utržak novca od tog dana ostavila na mjestu koje nije vidljivo osobama koje se nalaze izvan šaltera, odnosno ispod pulta. Dakle, tužena je kako bi obavila svoj radni zadatak predaje utrška novca od prethodnog dana i preuzimanja kase za taj dan i službene pošte vlaku, osigurala novčana sredstva od tog dana, i to zaključana, a činjenica da je nepoznati počinitelj razbio šalter i otuđio iznos od 356,09 EUR nikako se ne mogu pripisati nikakvoj nepažnji tužene, već upravo počinitelju kaznenog djela. Tužena ističe kako je ista kao putnički blagajnik svaki dan primorana izlaziti sa šaltera na kojem je obvezna prodavati karte putnicima, s novcem kojeg nosi na vlak, bez da joj je tužitelj kao poslodavac osigurao adekvatne sigurnosne i radne uvjete. Naime, na blagajni Vrapče ne postoje sigurnosne kamere, nema zaštitara, a niti su poduzete druge sigurnosne i zaštitne mjere, iako je tužena već prethodno bila žrtva razbojstva na radnom mjestu. Nadalje, tužena ističe kako je iznos koji je ukraden od strane nepoznatog počinitelja daleko manji novčani iznos od iznosa kojeg je tužena za vrijeme počinjenja kaznenog djela predavala na vlak u okviru svojih radnih obveza. Sukladno svemu navedenome, budući da je tužena zaključala vrata šaltera, ostavila novac na mjestu koje nije vidljivo te da je napustila šalter s isključivim razlogom da izvrši primopredaju službene pošte i blagajne s utrškom od prethodnog radnog dana, razvidno je da tužena nikako nije postupala niti s namjerom, a niti s krajnjom nepažnjom te nije odgovorna za štetu koju je tužitelju prouzročio nepoznati počinitelj. Tužena ističe da Povjerenstvo za štete, Regionalne jedinice Zagreb, u svojoj Odluci od 19.9.2022. broj 1853/22 samo navodi da je u istražnom postupku utvrđena odgovornost tužene i krajnja nepažnja, iako nije razvidno na koji način je predmetno povjerenstvo to utvrdilo, a niti dokazalo da je tužena navodno postupala s krajnjom nepažnjom, niti u čemu se navodna kranja nepažnja točno očituje. Isto tako, tuženik ističe da Povjerenstvo za štete koje je donijelo predmetnu odluku čine tri osobe, i to član od strane radničkog vijeća te dvije osobe koje su po struci bacc.ing.traff. i bacc.oec., a koji nemaju kvalifikaciju odlučivanja o kojem je stupnju krivnje riječ, budući da se radi o pitanju pravne prirode o kojem odluku može donijeti isključivo nadležni sud. Sukladno svemu navedenome, tužena predlaže naslovnom sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, te obvezati istog na naknadu troškova parničnog postupka tuženoj.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je saslušao svjedokinju DK i tuženu.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao poslodavca od tužene kao radnice za naknadom imovinske štete u iznosu od 182,55 eura na ima manjka koji je nastao provalom nepoznatog počinitelja 28.12.2021.

6. Među strankama nije sporno da je tužena zaposlena kod tužitelja na radnom mjestu putnički blagajnik u Regionalnoj jedinici Zagreb te da je 28.12.2021. radila na blagajni Vrapče gdje je došlo do provale na blagajni od strane nepoznatog počinitelja pri čemu je došlo do otuđenja novca, odnosno manjka u iznosu od 365,09 eura.

7. Sporna je odgovornost tužene za nastali manjak novca.

8. Uvidom u Odluku o naknadi štete radnika broj 1853722 od 19.9.2022. utvrđeno je da poslodavac (tužitelj) tereti radnicu (tuženu) za naknadu štete od 1.375,40 kn i to radi štetnog događaja od 28.12.2021. kada je radeći u stajalištu Vrapče i dok je otišla pred vlak broj 2172 da preuzme kasu i službenu poštu, nepoznati počinitelj razbio šalter i otuđio 2.750,80 kn. Navodi se da je utvrđena odgovornost tužene jer je krajnjom nepažnjom prouzročila štetu poslodavcu jer da prema Uputi 182 čl. 5. sredstva plaćanja ne smiju biti bez nadzora odgovorne osobe ako nisu zaključana u kasi ili metalnom ormariću predviđenom za smještaj uprihođenih sredstava.

9. Svjedokinja DK je iskazala da je zaposlena kod tužitelja HŽ Putnički prijevoz d.o.o. na radnom mjestu kolodvorsko putnički blagajnik, Kolodvor Zaprešić i da je nadležna za raspored rada i vremenik za stajalište Vrapče. Toga dana 28.12.2021. nazvala ju je tužena u uznemirenom stanju i rekla joj da je imala provalu na šalteru blagajne. Otišla je na lice mjesta na stajalište Vrapče i zatekla tuženu u stanju šoka, poznato joj je da je tužena dijabetičar, predlagala je tuženoj da pozovu hitnu pomoć, ali tužena nije htjela. Vidjela je da je šalter blagajne razbijen, te je tužena pozvala policiju. Policija je napravila očevid, ona i tužena su napravile zapisnik o otuđenom novcu. Blagajna se nalazi u zatvorenom prostoru u zgradi čekaone, prostor u to vrijeme nije bio pokriven kamerama. Navodi da je tužena kao putnički blagajnik dužna izaći pred službeni vlak po metalnu kasu u koju se stavlja utržak i knjiga zaključaka i tu metalnu kasu je potom dužna vratiti na službeni vlak kolodvorskoj blagajnici na daljnje postupanje. Znači da ista napušta putničku blagajnu, odnosno svoje radno mjesto dva puta tijekom smjene, jedan put da ode po kasu, a drugi put da punu kasu vrati. Da bi otišla do tog službenog vlaka i izvršila primopredaju kase, mora izaći iz zgrade čekaone i proći kroz pothodnik na drugu stranu perona gdje dolazi službeni vlak i za to joj treba nekoliko minuta. U to doba bio je remont pruge i vlakovi su znali kasniti, pa je nekada morala čekati službeni vlak i duže da preuzme ili preda kasu. Za vrijeme toga tuženu nitko ne prati dok ona vrši primopredaju kase sa novcima. U kasi se nalazi dnevni utržak od prošlog dana. Provale na putničkim blagajnama su relativno česte. Nema saznanja o kaznenom postupku protiv počinitelja navedenog kaznenog djela.

10. Tužena je iskazala da je zaposlena kod tuženika od 1983., cijelo vrijeme radi kao putnički blagajnik. Radila je na putničkoj blagajni na stajalištu Vrapče koja se nalazi unutar zgrade čekaone. To je manja prostorija unutar čekaone, šalter je zapravo pult sa staklom, ona je dužna svakodnevno izaći iz prostorije putničke blagajne, odnosno sa šaltera i otići po metalnu kasu pred službeni vlak u koju se stavlja utržak od prijašnjeg dana i potom je ponovno dužna punu kasu sa utrškom odnijeti na službeni vlak i predati manipulantu. Da bi izvršila tu primopredaju kase mora zaključati prostor putničke blagajne i otići iz zgrade preko cijelog perona do službenog vlaka, za to joj treba oko 4 minute. Za to vrijeme putnička blagajna ostaje prazna. Tako je bilo i toga dana 28.12.2021., zaključala je vrata od blagajne i otišla pred službeni vlak po kasu, a kada se vratila vidjela je da je šalter razbijen, uznemirila se i obavijestila o tome policiju i nadležne. Kada je vidjela da je šalter razbijen odmah je zaključala čekaonu da bi policija mogla uzeti otiske. Nakon što je došla policija i gđa. DK utvrdili su da nedostaje dio novca od utrška za taj dan. Utržak od prijašnjeg dana i dio utrška od tog dana je bio u sefu koji je pod posebnim ključem, odnosno šifrom i taj dio nije otuđen. Navodi da je već i ranije bila žrtva razbojništva na radnom mjestu, tada joj je bio nož pod vratom. Nije bila na bolovanju nakon predmetnog štetnog događaja iako je doživjela velik stres. Kada nosi kasu sa utrškom, nema pratnju. Navodi da je uobičajeno, kada je dužna otići pred službeni vlak po metalnu kasu, da dio novca utrška od prodaje karata ostavi u blagajni, a tako je i toga dana učinila, radilo se od oko 2.700,00 kuna. Povremeno tokom dana odnosi novce u sef koji se nalazi u istoj prostoriji. Toga dana 28.12. bila je velika gužva te je morala otrčati pred službeni vlak i nije imala vremena da novce u blagajni polaže u sef niti im je to poslodavac naložio. Blagajna se nalazi ispod pulta i nije vidljiva putnicima. Poslodavac im nije osigurao zaštitare niti kamere.

11. Sud je prihvatio iskaze svjedokinje i tužene kao istinite jer su iskazivale međusobno suglasno i uvjerljivo te u skladu sa ispravama u spisu.

12. Iz iskaza svjedokinje i tužene utvrđeno je da je tužena kao putnički blagajnik za vrijeme obavljanja posla dužna dva puta u smjeni napustiti mjesto rada, odnosno šalter blagajne, i otići pred službeni vlak po praznu metalnu kasu koju potom mora punu vratiti, dakle dužna je otići iz zgrade u kojoj radi preko cijelog perona do službenog vlaka, a za to vrijeme šalter blagajne ostaje bez nadzora. Da je tužena zaključala prostor blagajne proizlazi iz iskaza tužene, a uvidom u potvrdu MUP-a utvrđeno je da je nepoznati počinitelj razbio pomično staklo na prodajnom otvoru blagajne i kroz nastali otvor provukao ruku i iz PVC uloška za novac izvršio krađu oko 2.800,00 kuna. Iz iskaza tužene proizlazi da je utržak od prijašnjeg dana i dio utrška od tog dana bio u sefu koji je pod šifrom i taj dio nije otuđen.

13. Da je toga dana bila velika gužva na blagajni, bilo je u vrijeme božićnih praznika, te da tužena nije imala dovoljno vremena utržak u blagajni odnijeti u sef, već je morala otrčati pred službeni vlak po metalnu kasu, a prethodno je zaključala vrata prostorije u kojoj se nalazi blagajna, te je blagajna bila ispod pulta na mjestu nevidljivom za putnike, utvrđeno je iz iskaza tužene.

14. Sukladno odredbi čl. 107. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR) propisano je da radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

15. Prema tome, da bi tužena kao putnički blagajnik bila odgovorna za manjkove na blagajni od provale, poslodavac bi trebao dokazati da je određenim radnjama koje su bile počinjene namjerno ili u krajnjoj nepažnji postupala na štetu poslodavca. Primjerice, tužitelj bi trebao dokazati da se tužena kao putnički blagajnik ponašala neodgovorno, npr. da nije zaključala vrata prostorije blagajne, da je novac ostavila vani i sl., a tužitelj nije niti tvrdio da bi tužena nešto od toga učinila.

16. U konkretnom slučaju tužena je prilikom obavljanja svog posla putničkog blagajnika morala napustiti blagajnu između prodaje karata putnicima dva puta tijekom jedne smjene, s time da je prostoriju blagajne zaključala, a dio utrška od tog dana je ostao na zaključanoj blagajni. To što je nepoznati počinitelj nasilno razbio staklo na blagajni i otuđio novac koji se nalazio unutra ne može ići na teret tužene koja je u obavljanju svog posla postupala odgovorno.

17. S druge strane, tužitelj (poslodavac) ni na koji način nije osigurao radniku (tuženoj) da obavlja poslove putničkog blagajnika na siguran način.

18. Naime, obveza je poslodavca da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika (čl. 7. st. 3. ZR).

19. Sukladno odredbi čl. 19. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14 – u daljnjem tekstu: ZZR) poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, nadalje, obvezan je uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima (čl. 17. st. 3. ZZR).

20. Odredba čl. 44. ZZR propisuje obvezu poslodavca planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razine zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

21. U konkretnom slučaju poslodavac je putničkom blagajniku nametnuo obvezu da, pored poslova prodaje karata putnicima, dva puta tokom smjene napušta mjesto rada koje ostaje bez nadzora, radi odlaska pred službeni vlak za što joj je potrebno 4 minute. Blagajna je cijelo vrijeme bez zaštitara i bez kamere, dakle bez ikakvih sredstava sigurnosti i zaštite. U takvim okolnostima, pretjerano je postupanje od poslodavca da radnicu tereti za neizvršavanje radnih obveza kada istoj nije omogućio sigurno obavljanje posla. Stoga, po mišljenju suda, poslodavac nije uspio dokazati da je radnica odgovorna za štetu nastalu poslodavcu zbog predmetne teške krađe.

22. Ovo stoga što je pri ocjeni odgovornosti radnika za štetu poslodavcu pravno odlučan način obavljanja obveza radnog mjesta radnika. Radnik postupa s krajnjom nepažnjom kad se u obavljanju radnih zadataka ponaša kako se ne bi ponašao bilo koji prosječno pažljiv radnik. Budući da je tužena u obavljanju svog posla bila savjesna i odgovorna, a tužitelj nije dokazao suprotno, pored činjenice da poslodavac radnici nije osigurao sigurno obavljanje poslova, to nisu ispunjene pretpostavke da bi tužena bila odgovorna za štetu poslodavcu utvrđenu kod manjka uslijed provale slijedom čega je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP, te su troškovi dosuđeni tuženoj koja je u cijelosti u postupku uspjela sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora postavljenog tužbenog zahtjeva od 182,55 eura. Tuženoj pripada naknada troška za sastav odgovora na tužbu od 50,00 eura (Tbr.7/1), zastupanje na ročištu 8.5.2024. od 50,00 eura (Tbr.9/1) te zastupanje na ročištu 12.11.2024. od 50,00 eura (Tbr.9/1), što ukupno iznosi 150,00 eura, a uvećano za PDV od 25% (tbr.46) trošak tužene sve ukupno iznosi 187,50 eura.

U Zagrebu 7. siječnja 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju

2. tuženici po punomoćniku