Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-956/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Josipu Giljanoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika LK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Milanu Remetinu odvjetniku u Trogiru, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Psp-123/2023-8 od 15. veljače 2024., dana 7. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Psp-123/2023-8 od 15. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:

"I. Time što je na dijelu nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisanoj u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], [adresa] pašnjak površine 512 m2, i to dijelu koji je u nalazu i mišljenju vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geod. od 14. veljače 2022. označen likom A-B-C-D-E-F-A porušio i uništio oko 45 metara ograde i postavio nekoliko kamenih blokova, tuženik je samovlasno zasmetao tužitelja u zadnjem, faktičnom i mirnom posjedu predmetne nekretnine, pa mu se nalaže da u roku od 8 dana uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da ukloni predmetne kamene blokove i uspostavi ranije stanje porušenog dijela ograde na predmetnom dijelu nekretnine, te mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužiteljevog posjeda ubuduće.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana naknadi tužitelju trošak postupka u iznosu od 898,73 € uvećan za zatezne kamate tekuće od dana donošenja rješenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

2. Tuženik pobija rješenje zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je tuženik istog smetao u zadnjem mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji dio je u vještvu vještaka Daria Blaževića označen likovima A- B-C-D-E-F-A, na način da je porušio i uništio oko 45 m ograde i postavio nekoliko kamenih blokova, te da se uspostavi ranije posjedovno stanje i istom zabrani svako takvo ili slično smetanje tužiteljeva posjeda ubuduće.

6. Suprotno stavu žalitelja, pobijano rješenje sadrži valjane razloge o svim pravno odlučnim činjenicama pri čemu nema bilo kakvog proturječja kako u vidu ima članak 354. stavak 2 točka 11. ZPP-a. U tom pogledu pobijano rješenje sadrži razloge koje u cijelosti prihvaća ovaj drugostupanjski sud, pa neosnovano žalitelj u žalbi tvrdi da činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari nije potpuno i pravilno utvrđeno. 7. Prvostupanjski je sud u skladu s odredbama članka 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva, te drugačija ocjena provedenih dokaza koje nudi žalitelj ne dovodi u sumnju pravilnost pobijane odluke.

8. Slijedom navedenog ovaj drugostupanjski sud ne nalazi ostvarenje procesnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a, pa neosnovano žalitelj ističe žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

9. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza i njihove valjane ocjene utvrdio da je tužitelj dokazao da je posljednji mirni posjednik spornog dijela predmetne nekretnine od kupoprodaje 2015. otkada je uveden u zakonit i pošten posjed koji je radnjama tuženika zasmetan u posljednjem mirnom posjedu, pa je pravilnom primjenom odredbe članka 22. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) pravilno prihvatio tužbeni zahtjev.

10. Naime, pravo na posjedovnu zaštitu sukladno odredbi članka 21. stavak 3. ZV-a prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Rokovi iz navedene zakonske odredbe prekluzivne su naravi i na njih sud pazi po službenoj dužnosti, a s obzirom da je navedeni čin smetanja počinjen 6. veljače 2021., a da je tužitelj tužbu podnio 26. veljače 2021., te je ista podnijeta u roku od 30 dana od dana smetanja, odnosno od dana saznanja za počinitelja.

11. Prema mišljenju ovog suda, prvostupanjski sud je na valjan način raspravljao i utvrdio sve odlučne činjenice i okolnosti i u tom pravcu proveo potrebne dokaze, slijedom čega je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a nema ni pogrešne primjene materijalnog prava, slijedom čega je tužbeni zahtjev i pravilno usvojen. 12. Sukladno odredbi članka 10. stavak 1. ZV-a posjednik stvari je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. U parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje upravo na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (članak 441. ZPP-a).

13. Posjednik stvari temeljem odredbe članka 21. stavak 1. ZV-a ima pravo na zaštitu posjeda ako ga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu je oduzeo posjed. Samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima inače pravo na posjed (članak 20. stavak 1. ZV-a), a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

14. Čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja posjeda negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti), u nekom obujmu ili u nekom pogledu, a nameće tuđu. Za čin smetanja posjeda dovoljna je svijest, znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed, a ne i namjera da se smeta tuđi posjed.

15. Pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

16. Poduzetim radnjama od strane tuženika, tužitelj je bio ograničen dotadašnjim načinom izvršavanja faktične vlasti na predmetnoj nekretnini, pa je pravilno prvostupanjski sud postupio kad je tužitelju pružio zatraženu posjedovnu zaštitu.

17. Prvostupanjski je sud postupajući u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva, pa tuženik neosnovano osporava ocjenu dokaza koje je dao prvostupanjski sud.

18. Naime, prvostupanjski je sud saslušao stranke i svjedoke i na način kako je mogao ocijeniti govore li istinu i je li ono što iskazuju govore na temelju vlastitog opažanja, pa je na temelju navedenog mogao dobiti potpuni uvid u stanje posjeda i izvršenog smetanja.

19. Kako je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, to je onda pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kako je odlučeno u izreci pobijanog rješenja.

20. Na žalbene navode tuženika za odgovoriti je da u parnicama zbog smetanja posjeda sud prema odredbi članka 22. stavak 2. ZV-a posjedovnu zaštitu pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalog u smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda te poštenje posjednika. Stoga je u posjedovnoj parnici isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti i nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, te je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje dokazivanja posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

21. Ostali žalbeni razlozi tuženika svode se na osporavanje ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu, te tuženik ukazuje na drugačije činjenično stanje od onog utvrđenog po prvostupanjskom sudu, a koje tvrdnje prema ocjeni ovog suda predstavljaju subjektivni prikaz sadržaja dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupku.

22. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje postupka.

23. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 7. siječnja 2025.

Sutkinja

Nediljka Radić