Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-500/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja PD, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Marinović i partneri j.t.d., protiv predloženika 1/ ID, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2/ AD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3/ ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], po prijedlogu radi osiguranja dokaza, rješavajući žalbu predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj R1-285/2023 od 30. listopada 2023., dana 7. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj R1-285/2023 od 30. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbija se prijedlog predlagatelja za osiguranje dokaza od dana 17. listopada 2023. za izradom vještva u kojem će se utvrditi granice koje obuhvaća predlagateljeva nekretnina u odnosu na susjedne, kao neosnovan.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu s žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupanja na daljnje postupanje.

3. Žalba predlagatelja je neosnovana.

4. Ispitujuću prvostupanjsku odluku i postupak koji je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

5. Žalitelj u žalbi navodi da dokaz pribavljen institutom osiguranja dokaza, za razliku od privatnog vještva, ima pravni učinak valjanog dokaza i kao takav se može koristiti u daljnjem parničnom postupku.

6. Prvostupanjski je sud utvrdio da je u svom prijedlogu za osiguranje dokaza predlagatelj osiguranja predložio očevid uz sudjelovanje vještaka geodetske struke radi utvrđivanja granica koje obuhvaća predlagateljeva nekretnina u odnosu na susjedne kako bi spor riješio u mirnom postupku.

7. Suprotno žalbenim navodima žalitelja prvostupanjski je sud pravilno zaključio da nisu ispunjene pretpostavke u smislu odredbe članka 272. ZPP-a temeljem kojih bih sud proveo postupak osiguranja dokaza.

8. Prema odredbi članka 272. stavak 1. ZPP-a propisano je da se prijedlog za osiguranje dokaza može podnijeti ako postoji bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, a člankom 274. ZPP-a propisano je da u postupku kojim traže osiguranje dokaza predlagatelj je dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazima, razloge iz kojih smatra da je izvođenje tih dokaza nužno radi utvrđivanja pravno relevantnih činjenica, te zašto se kasnije to neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.

9. S obzirom da žalitelj u prijedlogu za osiguranje dokaza nije naznačio iz kojih je razloga nužno izvođenje dokaza očevidom uz sudjelovanje vještaka geodetske struke radi utvrđivanja granica koje obuhvaća predlagateljeva nekretnina u odnosu na susjedne u postupku osiguranja dokaza, dakle koje opasnosti postoje da se ti dokazi neće moći izvesti u redovitom parničnom postupku, to je onda prvostupanjski sud pozivajući se na predmetne odredbe pravilno odbio prijedlog za osiguranje dokaza kao neosnovan.

10. Pravilno sud tumači smisao odredbe članka 272. i članak 274. ZPP-a kojima su propisani uvjeti pod kojima se provodi postupak osiguranja dokaza prije pokretanja parničnog postupka, a to je opravdana bojazan da se ti dokazi neće moći kasnije izvesti ili će njihovo izvođenje biti otežano u parničnom postupku.

11. Također, u pogledu provođenja dokaza identifikacije čestice po ovlaštenom geodetu nije dokaz koji se ne bi mogao kasnije izvesti u parničnom postupku odnosno ovdje žalitelj nije dokazao iz kojih razloga se geodetsko vještačenje ne bi moglo provesti u parničnom postupku.

12. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje, odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 7. siječnja 2025.

Sutkinja

Nediljka Radić