REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-4318/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja SD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jagar & Grebenar u Zagrebu, protiv ovršenika ČD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Albinu Hotiću, odvjetniku u Zagrebu, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, dana 07. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 27. studenog 2024. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem bjanko zadužnice izdane dana 11. svibnja 2023. i potvrđene istog dana kod javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-3283/2023.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem bjanko zadužnice izdane dana 11. svibnja 2023. i potvrđene istog dana kod javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-3283/2023 iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 27. studenog 2024. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem bjanko zadužnice izdane dana 11. svibnja 2023. i potvrđene istog dana kod javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-3283/2023.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu gore navedenu bjanko zadužnicu. Ovršenik navodi da je kao autor sklopio sa ovrhovoditeljem kao zastupnikom dana 11. svibnja 2023. Ugovor o zastupanju, koji je istog dana ovjeren kod javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba pod poslovnim brojem OV- 3278/2023, a kao sredstvo osiguranja plaćanja ugovorenih obveza ovršenik je uručio ovrhovoditelju gore navedenu bjanko zadužnicu na iznos od 10.000,00 EUR, koju ovrhovoditelj može aktivirati u slučaju neispunjenja ugovorenih novčanih obveza. Dakle, ovrhovoditelj predmetnu zadužnicu može aktivirati samo u slučaju neispunjenja ugovorenih novčanih obveza, a koje novčane obveze nastaju obavljanjem angažmana koje je bio dužan ugovoriti ovrhovoditelj. Međutim, obzirom da ovrhovoditelj kao zastupnik nije dogovorio angažmane za ovršenika, novčane obveze nisu niti mogle nastati budući da nitko ne može platiti angažman koji nije niti dogovoren, a kamoli izvršen. Ovrhovoditelj je taj koji nije ispunio preuzete ugovorne obveze budući ovršeniku nije ugovarao angažmane, po čijem obavljanju bi bio isplaćen novčani iznos, a od kojeg novčanog iznosa bi ovršenik isplatio određeni postotak ovrhovoditelju. Nije moguće ispuniti ugovorenu novčanu obvezu, tj. isplatiti određeni postotak od cijene ugovorene za angažman ako angažman nije bio ugovoren zbog pasivnosti ovrhovoditelja. Prema tome, ovrhovoditelj nije smio aktivirati predmetnu zadužnicu zbog neispunjenja novčanih obveza od strane ovršenika budući da novčane obveze nisu niti nastale zbog neorganiziranja angažmana od strane ovrhovoditelja. Sukladno navedenom, ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika na temelju predmetne zadužnice, stoga ovršenik predlaže proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a. Ovršenik također predlaže odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava do pravomoćnosti odluke o prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Navodi da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta budući je ovrhovoditelj fizička osoba bez redovnih primanja, nema u svom vlasništvu nekretnine iz kojih bi se ovršenik mogao naplatiti te mu je, prema saznanju ovršenika, račun u blokadi, pa je upitno da li će ovrhovoditelj moći ovršeniku vratiti preneseni novčani iznos.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se očitovao podneskom od dana 20. prosinca 2024. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti te se protivi odgodi ovrhe.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. Prijedlogom od dana 27. studenog 2024. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st 1. toč. 7. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. točka 5. OZ-a.

9. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

10. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

11. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

12. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio.

13. Naime, u svom prijedlogu ovršenik samo navodi da je ovrhovoditelj bez redovnih primanja, da nema u svom vlasništvu nekretnine te da mu je račun u blokadi. Međutim, navedeno ovršenik ničime ne dokazuje (a što se dokazuje npr. potvrdom iz javnih upisnika, potvrdom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, potvrdom Financijske agencije i tako dalje). Isto tako, ovršenik niti navodi niti dokazuje da ovrhovoditelj nema u svom vlasništvu npr. motorno vozilo (što se dokazuje potvrdom Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila), a koje se može unovčiti.

14. Ovršenik mora konkretnim dokazima učiniti vjerojatnim da je imovinsko stanje ovrhovoditelja takvo da bi mu provedbom ovrhe nastala šteta koju ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće, a samo navođenje da je ovrhovoditelj bez redovnih primanja, da nema u svom vlasništvu nekretnine te da mu je račun u blokadi, bez ikakvog dokazivanja navedenog, ne čini vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

15. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

16. Obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao u izreci ovog rješenja.

17. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

18. Dalje, odredbom čl. 52. st. 1 OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

19. Sud nije utvrdio postojanje razloga iz čl. 50. st. 1. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti, kao niti postojanje bitnih povreda ovršnog postupka, odnosno pogrešnu primjenu materijalnog prava, a na što također pazi po službenoj dužnosti, sve sukladno čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a.

20. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju predmetne zadužnice tražiti ovrhu protiv ovršenika, a što predstavlja razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a.

21. Kako ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, 07. siječnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a)

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana