Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-370/2024-5

Osijek, Europska avenija 7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Andreji Fileš-Ružić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr. sc. Andreja Fileš-Ružić i Anamarija Varović Kanićaj, odvjetnice iz Čakovca, protiv tužene-protivnice osiguranja ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Igoru Radeliću, odvjetniku iz Zagreba, radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju, rješavajući žalbu tužene-protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj P-777/2023-4 od 29. studenog 2023., 7. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj P-777/2023-4 od 29. studenog 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja-predlagatelja osiguranja VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene-protivnice osiguranja ĆN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se privremena mjera zabranom tuženici-protivnici osiguranja ĆN da otuđi ili optereti nekretninu upisanu u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu – Zemljišnoknjižni odjel Prelog, k. o. [katastarska općina], broj zk uloška: [broj ZK uloška], broj [obrt], dvor i vrt u mjestu, površine 362 čhv, ukupno površine 362 čhv, a čija je suvlasnica u ½ dijela.

II. Zabilježbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu toga suda.

III. Ova privremena mjera traje do proteka 15 dana od nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem odluke u ovom parničnom postupku broj P-777/23, odnosno do okončanja navedenog postupka ukoliko tužitelj-predlagatelj osiguranja ne uspije sa zahtjevom koje je osigurano ovom privremenom mjerom.

IV. Nalaže se tuženici-protivnici osiguranja ĆN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju osiguranja VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 290,73 EUR (dvjestoidevedeset eura i sedamdesetitri centa)/2.190,51 kuna (dvijetisućestoidevedeset kuna i pedesetijednu lipu) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, računatom od dana donošenja rješenja tj. od 29. studenog 2023. god. pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V. Žalba ne odgađa izvršenje ove privremene mjere."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže protivnica osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i to bitne povrede iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje ZPP) jer joj sud nezakonitim postupanjem nije dao mogućnost da raspravlja pred sudom te je obrazloženje pobijanog rješenja manjkavo jer nisu utvrđene odlučne činjenice, a što je dovelo do pogrešne primjene materijalnog prava pa stoga predlaže da Županijski sud usvoji njenu žalbu uz naknadu troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja se u cijelosti protivi navodima žalbe i predlaže istu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova odgovora na žalbu.

4. Žalba protivnice osiguranja je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku odluku i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, budući je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se sadržajno poziva protivnik osiguranja jer odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati.

5.1. Nadalje, ovaj drugostupanjski sud ne smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP, budući se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitom postupanju prvostupanjskog suda na štetu protivnika osiguranja po toj osnovi, jer se ovdje radi o postupku izdavanja privremene mjere, gdje prema odredbama Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13, 93/14., 55/16., 73/1.7, 131/20. 114/22. i 6/24., dalje: OZ) nije određena obveza r a spr a vlja nja i davanja mogućnosti protustranci da se izjasni o prijedlogu i dokumentaciji predlagatelja osiguranja te je prvostupanjski sud ovlašten donijeti odluku bez raspravljanja i bez dostavljanja prijedloga s dokumentacijom protustranci.

6. Predmet ovog postupka jest utvrđenje da li su ispunjene pretpostavke za donošenjem privremene mjere u smislu odredbe članka 346. i 347. OZ.

7. Prema odredbi članka 346. stavka 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine, a u ovom konkretnom slučaju zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine (članak 347. stavak 4. OZ-a), može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i to ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje (stavak 1.) ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Prvostupanjski sud pozivajući se na predmetne zakonske odredbe bez upuštanja u konkretne razloge jesu li ispunjene u ovom slučaju naprijed navedene pretpostavke zauzima pravni stav da je tužiteljevo pravo utvrđeno dokazima u spisu, a da protivnica osiguranja može otuđiti nekretninu i da su samim time ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina.

9. Međutim ovakav pravni zaključak prvostupanjskog suda za sada ne može prihvatiti ovaj sud jer osnovano ukazuje žaliteljica da je pobijano rješenje manjkavo jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a što je rezultiralo pogrešnom primjenom materijalnog prava.

10. Naime, tužitelj tvrdi da su on i tuženica utvrđeni zakonskim nasljednicima iza pok. CN te da predmet ostavinske rasprave nije bila nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], kuća, dvor i vrt u mjestu, površine 462 čhv, a koja je predmet osiguranja nenovčane tražbine u ovom postupku i na kojoj nekretnini je ovdje protivnica osiguranja upisana u zemljišnim knjigama u 1/2 dijela. Tužitelj nadalje pojašnjava kako je predmetna uknjižba izvršena na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju iza pok. CN te da su davatelji uzdržavanja bili njeni sinovi i to tužitelj i pok. MN (otac tužene), a kako ista nakon smrti oca nije izvršavala obveze iz ugovora o doživotnom uzdržavanju, tužitelj smatra kako je sporni suvlasnički dio stekla nezakonito te da je kroz razgovor s tužiteljem navela kako će svoj suvlasnički dio prodati za nižu cijenu od realne i to V. Zbog toga je mišljenja da postoji realna mogućnost otuđenja suvlasničkog dijela nekretnine, a koji je prema stajalištu tužitelja tužena stekla nezakonito.

11. Ovdje valja naglasiti da prema odredbi članka 346. točke 1. OZ-a moraju biti kumulativno ispunjene pretpostavke i to da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine te jedne od pretpostavki iz članka 346. stavka 1. točke 1. ili 2. OZ-a, a u ovom konkretnom slučaju sud nije na jasan način utvrdio je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a niti se upustio u utvrđivanje je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim u konkretnom slučaju da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzimati neku ugrožavajuću radnju koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja te sama činjenica da je protivnica osiguranja suvlasnik nekretnine ne ukazuje na postojanje opasnosti da bi bez mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine protivnika osiguranja ili spriječio ili znatno otežao naplatu predlagateljeve tražbine time što bi protivnik osiguranja otuđio ili prikrio ili na drugi način raspolagao svojom imovinom.

12. Naime, ovdje sud svoju odluku temelji na predlagateljevoj tvrdnji da ima saznanja da tužena pokušava suvlasnički dio nekretnine otuđiti na način da nudi isti na prodaju V, međutim ovdje nije jasno temeljem kojih utvrđenih činjenica je sud tu tvrdnju doveo u vezu sa postojanjem konkretne opasnosti pa je stoga pobijano rješenje manjkavo te se ne može na pravilan način ispitati jer sud nije kod donošenja pobijane odluke detaljno obrazložio temeljem kojih kriterija je utvrdio da je donošenje privremene mjere nužno, a kako to propisuju odredbe OZ-a.

13. Prvostupanjski sud, iako se pravilno pozvao na materijalno pravo odnosno na članak 346. i članak 347. OZ-a, nije utvrdio na jasan način temeljem kojih konkretnih okolnosti je utvrdio da su te pretpostavke kumulativno ispunjene.

14. Slijedom navedenog na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

15. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci (članak 166 stavak 3. ZPP i članak 14. OZ).

Osijek, 7. siječnja 2025.

Sudac

Berislav Babić