REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-13515/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Maji Župančić Ukropina, a po nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje Radojke Balen kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OE, zbog djela prekršaja iz članka 289. stavak 4. i članka 196. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.,42/20., 85/22., 114/22., 133/23.), odlučujući o optužnom prijedlogu PU zagrebačke, II Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-5/29945, Urbroj: 511-19-45-24-1. od 30. listopada 2024., nakon provedenog žurnog postupka, dana 6. siječnja 2025., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik OE, sin O i Z, rođen **.**.1991. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom stanovanja u [adresa], državljanin RH, VSS, po zanimanju dipl. ing. geodezije, zaposlen u HT Servisi d.o.o., Zagreb, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1100,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak,
I.) Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),
oslobađa se optužbe
da bi 30. listopada 2024. u 12,10 sati u Zagrebu, upravljao osobnim vozilom marke "Volvo", registarskih oznaka [registarska oznaka], krećući se kolnikom ul. Dragojle Jarnović u smjeru zapada, za vrijeme dok bi mu temeljem obaveznog prekršajnog naloga PPrP Čakovec, Klasa: 211-07/24-4/75794, bila izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima "B" kategorije u vremenu od 4. 10. 2024. do 4. 11. 2024., pravomoćno 24. 9. 2024. i izvršno 4. 10. 2024., a što bi bilo utvrđeno nadzorom vozila i vozača kod kbr. 3, navedene ulice,
dakle da bi upravljao motornim vozilom "B" kategorije za vrijeme dok bi mu bila na snazi zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije, čime bi počinio prekršaj iz članka 289. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
kažnjiv po članku 289. stavak 4. istog Zakona,
II.) Temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona, okrivljeni OE,
oslobađa se optužbe
da bi u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod točkom I. izreke, prilikom upravljanja motornim vozilom koristio mobilni uređaj, na način da bi ga držao desnom rukom na lijevom uhu, odnosno na način kojim bi umanjivao mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom,
dakle da bi za vrijeme vožnje upotrebljavao mobitel na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom,
čime bi počinio prekršaj iz članka 196. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
kažnjiv po članku 196. stavak 7. istog Zakona,
III Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24- 5/29945, Urbroj: 511-19-45-24-1. podnijela je dana 30. listopada 2024., optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenik je u svojoj obrani izjavio da se ne smatra krivim i ne priznaje počinjenje prekršaja. Isti je naveo da je točno da je 30. listopada 2024. u 12,10 sati u Zagrebu, upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ulice Dragojle Jarnović u smjeru zapada. Od policijskih službenika je zaustavljen kod kbr. 3 i to primarno zbog mobitela, no mobitel nije držao na način kako je to opisano, jer tako uopće ne bi mogao voziti. Iskazao je kako je mobitel samo desnom rukom dohvatio sa police kod mjenjača kako bi se samo javio kolegi, nakon čega je mobitel odmah odložio, no kako je civilno vozilo policije bilo odmah iza njega, očito im je bio interesantan za kontrolu. Što se tiče navoda da je vozilom upravljao za vrijeme dok mu je na snazi zaštitna mjera zabrane, napominje da nije sporno da je proglašen krivim OPN-om izdanim od PPrP Čakovec, kojim mu je naloženo platiti novčanu kaznu u roku od 8 dana te mu je određena mjera u trajanju od mjesec dana, međutim shvatio je da mu mjera počinje teći od trenutka plaćanja kazne. Koliko se sjeća kaznu je platio 14. rujna 2024. Zna da je računao da bi mu mjera trebala prestati biti na snazi 24. listopada 2024., kontrolirao je to u E-građani, no nikakva obavijest mu o tome nije dolazila, niti je na statusu vozačkih dozvola. Tek sada na putu prema sudu mu je policijski službenik pokazao da postoji aplikacija za vozače gdje se može provjeriti status vozačke dozvole. Doista ne bi nikada počinio ovakav prekršaj namjerno ili iz obijesti. Nije vozio tih mjesec dana kako je on računao, odnosno od dana plaćanja kazne i doista je mislio da je ta zabrana istekla. Nadalje je istaknuo da mu vozilo čak nije neophodno za posao i cijelo vrijeme je išao biciklom, ali vozilo ima i ponekad se njime služi. Bio je siguran da dana tj. 30.10.2024. definitivno nije činio nikakav prekršaj. Na ročištu održanom dana 25. studenog 2024. okrivljeni je dopunio obranu navodeći da će dostaviti potvrdu iz koje je vidljivo kojeg dana je platio novčanu kaznu po OPN-u kojim mu je izrečena i zaštitna mjera, a po kojem se vodio u računanju trajanja zaštitne mjere. Isti je naveo da je došao i do mišljenja jednog višeg sudskog savjetnika, spec. Visokog prekršajnog suda RH, u kojem se navodi da nema zapreke da trajanje mjere započne i prije ako je okrivljenik platio novčanu kaznu. Prema opisu početka trajanja zaštitne mjere kako je to navedeno u OPN-u, doveden je u zabludu.
3. U dokaznom postupku sud je izvješće o uhićenju, izvješće o počinjenom prekršaju, obavezni prekršajni nalog Klasa: 211-07/24-4/75794, Urbroj: 511-21-09-24- 1, od 5. rujna 2024., obavijest te PE za okrivljenog, te je u svojstvu svjedoka saslušao policijskog službenika ZE.
4. Svjedok ZE je iskazao da se ne sjeća točno kontrole koju je obavljao 30. listopada 2024. ali se sjeća da je tom prilikom zaustavio jedno vozilo vinkovačkih registarskih oznaka u [adresa] I 3 i da je tom prilikom utvrdio da je osoba imenom OE upravljao tim vozilom za vrijeme dok mu je na snazi zaštitna mjera zabrane upravljanja prema obaveznom prekršajnom nalogu. Ne sjeća se točno vremena u kojem je ta mjera bila izrečena ali zna da je to utvrdio uvidom u njihov sustav. Naime, tijekom vožnje aktivna je kamera koja evidentira tablicu vozila i odmah stiže dojava da li postoji neki problem u vezi tog vozila slijedom čega se pristupa kontroli. Tako je bilo i tada. Na upit suda da li se svjedok sjeća i nekog drugog prekršaja kojeg bi potencijalno utvrdio prilikom kontrole isti je iskazao da se zbog proteka vremena i obujma posla ne sjeća.
5. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenika te sve provedene dokaze, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj povezanosti, u odnosu na djelo prekršaja pod toč. I. izreke, sud je utvrdio da nema prekršajnog djela koje je okrivljeniku stavljeno na teret, budući da nedostaju svi elementi koji sačinjavaju svako prekršajno djelo, odnosno, u konkretnom slučaju nedostaje element krivnje. Naime čl. 29. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je da nije kriv onaj počinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno, dok je u st. 2. istog čl. propisano da, ako je zabluda bila otklonjiva, počinitelj se za počinjeni prekršaj može blaže kazniti. Naime, okrivljeni je naveo da nije sporno da je obaveznim prekršajnim nalogom PPrP Čakovec bio proglašen krivim zbog prometnog prekršaja koji je za posljedicu imao prouzročenje prometne nesreće s materijalnom štetom. Iz tog razloga izrečena mu je novčana kazna, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od jednog mjeseca i troškovi prekršajnog postupka. Okrivljeni je naveo da je upravo iz tog razloga odmah platio novčanu kaznu i to 16. rujna 2024., o čemu je dostavio i potvrdu sudu. Budući da je u navedenom OPN-u određeno da zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od jednog mjeseca počinje teći "od izvršnosti / pravomoćnosti ove odluke (naloga), odnosno protekom roka za dragovoljno izvršenje ili protekom 8 (osam) dana od dana pravomoćnosti, dok je u uputi o pravnom lijeku navedeno "plaćanje novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora, odnosno odustajanjem od već podnesenog prigovora protiv prekršajnog naloga", okrivljeni je protumačio da činjenicom plaćanja novčane kazne izražava volju odricanja od prava na prigovor, slijedom čega isti postaje pravomoćan. Vračajući se na tekst OPN-a koji se odnosi na početak trajanja mjere, okrivljeni zaključuje da mu mjera može stupiti na snagu po plaćanju kazne, odnosno po pravomoćnosti naloga, pri čemu se poziva i na jedno mišljenje Visokog prekršajnog suda RH, u kojem je iznesena problematika vezana za postojeću regulativu izvršenja zaštitnih mjera, a u kojem mišljenju je izražen stav da ne bi trebala postojati zapreka izvršenja zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom po plaćanju novčane kazne ukoliko je ista plaćena prije isteka paricijskog roka. Vodeći se navedenim okrivljeni je objasnio da je time postupao u dobroj vjeri, mislio je da mu je zaštitna mjera istekla, da je ispunio svoju obvezu te da nije znao da čini bilo što zabranjeno u vrijeme počinjenja prekršaja prema optužnom prijedlogu. Sud nalazi da okrivljeni doista nije mogao znati da čini prekršaj, budući da je uvidom u tekst OPN-a u pogledu početka trajanja zaštitne mjere isti zbunjujuće koncipiran pa zapravo običnom građaninu, kao najčešćem adresatu često nije jasno od kad mjera teče, odnosno da li teče od izvršnosti ili od pravomoćnosti, a niti je laicima često poznato kad nastupa izvršnost i koja je razlika između izvršnosti i pravomoćnosti. Nije bilo moguće isključiti opravdanost i logiku okrivljenikovog zaključivanja kada se poziva i na mišljenje VPS-a, iz čega se zaključuje da problem izvršnosti, odnosno početka i završetka trajanja zaštitnih mjera, često zbunjuje i predstavlja teren oprečnih stavova i među pravnicima kao stručnjacima pa nije isključivo da običan građanin doista ne zna da čini nešto što ne bi smio. Slijedom svega navedenog ovaj sud procjenjuje da se u konkretnom slučaju na strani okrivljenika doista nalazi element koji isključuje njegovu krivnju, a odnosi se na okolnosti koje čine zabludu o protupravnosti njegovog djela, slijedom čega je okrivljenika valjalo osloboditi optužbe za počinjenje djela prekršaja pod toč. I. izreke ove presude.
6. U pogledu djela prekršaja pod toč. II. izreke, sud smatra nedokazanim da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, a odnosi se na upravljanje vozilom, pri čemu bi koristio mobilni uređaj na način kako je to zabranjeno. Okrivljeni je u pogledu navedenog osporavao točnost istog ističući da je mobitel samo desnom rukom dohvatio s police kod mjenjača, kako bi se javio kolegi, nakon čega ga je odmah odložio te da na način kako je to opisao tužitelj, da bi držao mobitel desnom rukom na lijevom uhu, uopće ne bi mogao voziti. U odnosu na navedenu okolnost, sud je saslušao policijskog službenika koji je utvrdio prekršaj, međutim isti je na saslušanju kod ovog suda, čak i na poseban upit da li se sjeća da bi utvrdio još neki prekršaj koji bi okrivljeni počinio u inkriminirano vrijeme, svjedok je naveo da se zbog proteka vremena i obujma posla toga doista ne sjeća. Obzirom da je okrivljeni poricao počinjenje tog djela prekršaja a svjedok se nije sjećao što je točno utvrdio, sud nije mogao isključiti obranu okrivljenika kao moguću, odnosno ne smatra nedvojbeno dokazanim da bi isti počinio prekršaj pod toč. II. izreke ove presude, koji mu je stavljen na teret pa je primjenom pravila in dubio pro reo, istog oslobodio optužbe za navedeno djelo.
7. Obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava, a sve u skladu s odredbom čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
U Zagrebu, 6. siječnja 2025.
Viša sudska savjetnica, specijalist
Marijana Đurinac v.r. Zapisničarka
Sutkinja
Radojka Balen v.r.
Maja Župančić Ukropina v.r.
Uputa o pravnom lijeku
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
