REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 83 Pn-600/2021-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I tužiteljice DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tužiteljice SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Mladenu Obradoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976 iz Zagreba, Listopadska 2, zastupan po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić&partneri d.o.o.u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 22. ožujka 2024. godine, u prisutnosti punomoćnika I i II tužiteljice FA, odvjetnika i punomoćnika tuženika Denisa Lauc, odvjetnika, dana 03. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976 da tužiteljicama DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete na kući i stvarima kućanstava isplati iznos od 9.059,42 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. travnja 2017. do isplate i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i troškove parničnog postupka od 5.123,49 EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 03. siječnja 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbijaju se tužiteljice sa dijelom zahtjeva za isplatu iznosa od 6.867,32 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09. ožujka 2017. do isplate i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poen, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dijelom zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos štete od 9.059,42 EUR počev od 09. ožujka 2017. do 07. travnja 2017. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate na isplaćeni nesporni iznos naknade štete u iznosu od 917,17 EUR, a sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1.U tužbi tužiteljica navodi da je 08.03.2017. u kući u suvlasništvu tužiteljica na jednake dijelove u [adresa], koja je sagrađena na zk. čbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] došlo do izlijevanja vode na katu kuće uslijed puknuća ventila. U vrijeme štetnog događaja tužiteljice su s tuženikom imale zaključenu policu osiguranja imovine broj 89068300000087 sa ugovorenim dopunskim rizikom izljeva vode i drugih tekućina. Prilikom opisanog štetnog događaja na kući tužiteljica i na stvarima kućanstava došlo je do oštećenja koja su utvrđena i izvidima tuženika i za koja oštećenja je tuženi tužiteljicama ponudio svakoj iznos od 27.000,00 kn. Budući da su tužiteljice smatrale da je ponuđeni iznos naknade štete prenizak s obzirom na utvrđena oštećenja nekretnine i pokretnina, tu su tužiteljice za potrebe prigovora na prvotnu ponudu tuženika putem stalnog sudskog vještaka Snježane Vrdoljak dipl. ing. građ. iz Zagreba izradile nalaz i mišljenje br. 29/2018, a predmet kojeg nalaza i mišljenja je utvrđivanje stvarno potrebnih troškova za dovođenje objekata u stanje prije istjecanja vode i koji nalaz i mišljenje nije obuhvatio uništene stvari kućanstva odnosno namještaj koji se je u trenutku štetnog događaja nalazio u kući u [adresa].

2. U odgovoru na tužbu tužiteljice u činjeničnom opisu tužbe navode da je dana 8. ožujka 2017. u kući, suvlasništvo tužiteljica na jednake dijelove u [adresa], koja je sagrađena na z. k. č. br. [katastarska čestica] a upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] došlo do izlijevanja vode na katu uslijed puknuća ventila. Tuženik osporava činjenične navode tužbe, te ističe da tužitelji vezano za svoje činjenične navode nisu pružili adekvatnih dokaza. Tužiteljice tako između ostalog uopće nisu dostavili građevinsku i uporabnu dozvolu za predmetnu nekretninu, a iz dokaza koje dostavljaju same tužiteljice proizlazi da predmetna kuća nije imala uporabnu dozvolu. Tuženik s toga smatra da je ugovor o osiguranju i ako je sklopljen ništav, te predlaže sudu da po službenoj dužnosti preispita ima li kuća opisana u činjeničnom opisu tužbe uporabnu dozvolu, odnosno je li ugovor o osiguranju ništav s obzirom da je protivan prisilnim propisima. Tužitelji stoga uopće nisu dokazali postojanje zakonski dozvoljenog osigurljivog interesa. Slijedom navedenog predlaže sudu da tužitelje odbije u cijelosti uz naknadu parničnog troška. Tužiteljice nadalje u činjeničnom opisu tužbe navode kako su u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imale uključenu policu osiguranja imovine broj 89068300000087 s ugovorenim dopunskim rizikom izljeva vode i drugih tekućina. Tuženik ističe da tužiteljice nisu dostavile adekvatnih dokaza vezano za svoje činjenične navode tužbe da je bila zaključena polica osiguranja i imovine, te adekvatnih dokaza da bi u vrijeme nastanka štetnog događaja postojala obveza tuženika na isplatu osigurnine ,a sve u smislu odredbi iz Uvjeta za osiguranje koje tuženik u privitku dostavlja. U svakom slučaju tuženik je detaljnom analizom utvrdio da postoje i razlozi za isključenje iz osiguranja, u smislu odredbi iz čl. MM1.4. uvjeta za osiguranje. Slijedom navedenog predlaže se sudu da tužiteljice odbije sukladno načelu o teretu dokaza uz naknadu parničnih troškova tuženiku. Tuženik osporava činjenične navode tužbe da bi obje tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja imale zaključenu policu osiguranja imovine broj 890683000000087 s ugovorenim dopunskim rizikom izljeva vode i drugih tekućina. Tuženik s II tužiteljicom nije imao zaključen nikakav ugovor o osiguranju, niti se u dokazima koje dostavljaju tužiteljice kao osiguranik uopće navodi II tužiteljica. Iz preslike police osiguranja koje dostavljaju tužiteljice je razvidno da je osiguranik stambene kuće prema polici DA. Iz izvatka iz z.k. broj ZK uloška [broj ZK uloška] proizlazi da ona nije vlasnica stambene kuće- stambena prizemnica s potkrovljem nego je suvlasnica u omjeru ½ kuće koja se navodi u točki I. tužbe. Kako I tužiteljica kao osiguranica prema dostavljenoj preslici police, nije bila vlasnica građevine i pokretnina kako je to izričito predviđeno kao uvjet u polici koju tužiteljice dostavljaju to se predlaže sudu da tužiteljice odbije u cijelosti uz naknadu parničnih troškova. Tuženik ističe da je u cijelosti neosnovan zahtjev II tužiteljice, a i I tužiteljice u omjeru većem od ½ štete. Osporava se osnovanost i visina tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva te se predlaže sudu da tužitelje odbije u cijelosti uz naknadu parničnih troškova. Tužiteljice u točki II činjeničnog opisa tužbe navode da je prilikom opisanog štetnog događaja na kući tužiteljica i na stvarima u kućanstva došlo do oštećenja, te smatraju da im je nastala šteta u ukupnom iznosu od 150.000,00 kn. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva, te ističe da se tužba uopće ne može preispitati pa se predlaže sudu da tužiteljice odbije sukladno načelu o teretu dokaza. Tuženik nije suglasan da se u ovoj pravnoj stvari koristi nalaz i mišljenje vještaka Snježane Vrdoljak, a koji nalaz su izradile tužiteljice na privatnu inicijativu. Tuženik smatra da s obzirom na činjenicu da je objekt koji navode tužitelji izrađen, a prema dokazima koje dostavljaju sami tužitelji 2000. godine potrebno je visinu štete umanjiti za opseg amortizacije i za povećanu vrijednost koja će postojati nakon izvršenog popravka. Osporava se visina utuženog potraživanja te se predlaže sudu da tužitelje odbije preko primjerenog iznosa uz naknadu parničnih troškova tuženiku. Osporava se tužba u cijelosti te se predlaže sudu da tužiteljice odbije uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišnih knjiga (list 5-6, 33-35 spisa), policu osiguranja imovine 89068300000087 (list 6-7 spisa), očitovanje tuženika na odštetni zahtjev tužiteljica (list 7-8 spisa), vještvo dipl. ing. Snježane Vrdoljak (list 9-35 spisa), troškovnik tuženika o sanaciji štete (list 42-45 spisa), presliku zapisnika o izvidu nastale štete sa fofoelaboratom (list 46- 64 spisa), presliku Master Općih uvjeta tuženika za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine (list 65-109 spisa), izvod iz sudske praske (list 122-131 spisa), obračun zateznih kamata (list 209 spisa), fotografije nekretnine tužiteljice (list 229-264 spisa)

4.Nadalje sud je proveo dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Dariu Šereru uz prethodni očevid na licu mjesta (list 154-200 spisa), usmenim saslušanjem istog vještaka na ročištu od 08.03.2023. (list 213-214 spisa), pisanom dopunom vještva (list 2637-285 spisa), usmenim saslušanjem vještaka na ročištu od 22.03.2024. (list 298-299 spisa).

5. Predmet postupka je zahtjev tužiteljica prema tuženiku za naknadu štete prema zaključenoj polici osiguranja imovine broj 890683000000087 s ugovorenim dopunskim rizikom izljeva vode i drugih tekućina, a koja je nastala na kući tužiteljica i na stvarima kućanstava uslijed izlijevanja vode na katu kuće zbog puknuća cijevi.

6. Tuženik u ovom postupku osporava činjenicu da bi tužiteljice dokazale sklapanje prethodno navedene police s ugovorenim dopunskim rizikom izljeva vode i drugih tekućina, zatim da bi takovu policu zaključila osobito II tužiteljice, pa je tme sporna njezina pasivna legitimacija, zatim da je ista polica ništava jer tužiteljice nisu dokazale postojanje zakonski dozvoljenog osigurateljskog interesa, kao i da predmetna kuća posjeduje uporabnu dozvolu, te da postoje i razlozi sa isključenje iz osiguranje sukladno čl. 1.4. MM Uvjeta za osiguranje koji su sastavni dio police.

7. Iz preslike Police osiguranja imovine broj 89068300000087 (list 6 spisa) proizlazi kako je ista zaključena između I tužiteljice kao ugovaratelja i osiguranika i tuženika kao osiguratelja za razdoblje od 11.06.2016. do 11.06.2017., a predmet koje je osiguranje stambene kuće prizemnice sa potkrovljem ukupne površine 160 m2 izgrađene 2000 uz svotu osiguranja od 720.000,00 kn i premiju od 723,67 kn, kao i stvari kućanstva u istoj kući uz svotu osiguranja od 160.000,00 kn i premiju od 224,30 kn, a da su osnovni rizici osiguranja između ostalog poplava, izljev vode i drugih tekućina, a da se premija za navedeno razdoblje plaća odmah, te da su sastavni dio police Opći uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine 2016/89-1 od 16.05.2016., pa je u tom smislu prigovor tuženika da tužiteljice ne bi dokazale postojanje zaključene police osiguranja sa osiguranim rizikom izljeva vode i drugih tekućina ocijenjen kao neosnovan.

8. Donoseći odluku u ovoj pravnoj stvari sud je polazio od odredbe čl. 921. ZOO-a kojom je propisano da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osiguranu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja .

9. Sukladno čl. 922. stavkom 1. i 2. ZOO-a da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom. Rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika.

10. Propisano je člankom 948. ZOO-a da se ugovorom o osiguranju imovine može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja . Osiguranik može biti samo osoba koja ima ili očekuje da će imati opravdani interes da ne nastane osigurani slučaj, jer bi inače pretrpjela neki materijalni gubitak. Osiguranik može zahtijevati naknadu nastale štete pokrivene osiguranjem samo ako je imao pravno dopuštene materijalne kamate na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja.

11. Propisano je člankom 949. stavkom 1. i 2. ZOO-a da se osiguranjem imovine osigurava naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja. Iznos osiguranja ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja.

12. Propisano je člankom 949. stavkom 4. ZOO-a da su pravovaljane odredbe ugovora kojima se naknada ograničava na manji iznos od iznosa štete.

13. Propisano je člankom 949. stavkom 7. ZOO-a da se osigurana određuje prema ugovorenoj vrijednosti ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrđena (ugovorena vrijednost).

14. Propisano je člankom 953. ZOO-a da je osiguratelj dužan naknaditi štetu nastalu slučajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja , osiguranika ili korisnika osiguranja , osim ako je za određenu štetu ta njegova obveza izrijekom isključena ugovora o osiguranju .

15. Iz očitovanja na odštetni zahtjev tužiteljica od 06.02.2018. proizlazi kako je tuženik tužiteljicama uputio dopis identičnog sadržaja u kojem stoji kako procjenjuje visinu štete od 27.000,00 kn te dostavlja Sporazum o izvansudskoj nagodbi sa specifikacijom cjelokupnog iznosa štete uz poziv svakoj tužiteljici u koliko je ista suglasna sa prijedlogom, da isti potpiše i dostavi u podružnicu tuženika.

16. Iz navedenog proizlazi kako je predmetnom postupku prethodio postupak pregovora između tuženika i obje tužiteljice u kojim je tuženik tužiteljicama nudio isplatu predmetne štete, daje njihove odštetne zahtjeve ocijenio kao pravno osnovane, pa je stoga nejasan prigovor tuženika nedostatku aktivne legitimacije II tužiteljice.

17. Sa tim u vezi u ovom postupku tuženik ne osporava činjenicu da su tužiteljice upisane kao suvlasnice predmetne kuće i to svaka u ½ dijela, a što nedvojbeno proizlazi i iz dostavljenog zk izvatka, dok je iz predmetne police razvidno kako je istu policu doista zaključila samo I tužiteljica.

18. Međutim iz Master Općih uvjeta tuženika za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine koji su sastavni dio police u odlomku E naziva "koje osobe izjednačavamo sa osigurateljem tijekom provođenja ugovora" pod točkom 1.1 stoji da tijekom provođenja ugovora o osiguranju sa ugovarateljem navedenim u polici izjednačene su u svojim obvezama između ostalog i osobe koje imaju zakonom dopuštenu faktičnu vlast glede osigurane stvari-posjednik, dok je u E 1.3. propisano da neispunjenje ili neuredno ispunjenje bilo koje dužnosti ili obveze koja je prema Uvjetima na strani ugovoraratelj, od bilo koje osobe navedene u E 1.1. izjednačava se sa neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem od strane ugovaratelja.

19. Analizom sadržaja prethodno navedene odredbe jasno proizlazi kako II tužiteljica kao suvlasnica predmetne nekretnine ima jednak pravni položaj u obvezama po zaključenoj polici osiguranja kao i I tužiteljica koja je istu policu zaključila kao ugovaratelj i osiguranik, pa logikom stvari II tužiteljica iako nije potpisnik predmetne police ostvaruje i ista prava kao i I tužiteljica, u konkretnom slučaju pravo na štetu koja nastane u okviru osiguranih rizika po predmetnoj polici, a sa čime je tuženik zasigurno bio upoznat kada je u postupku pregovora oko naknade predmetne štete, razmatrao i odštetni zahtjev II tužiteljice, te joj ponudio procijenjeni iznos od 27.000,00 kn.

20. Osim toga tuženik je u svojim Općim uvjetima predvidio i mogućnost promjene vlasništva ili nekog drugog stvarnog prava na stvari ili obvezno pravnog ovlaštenja glede stvari na način da u slučaju da je premija plaćena, novom osiguratelju je stvar i bez novog ugovora pokrivena osiguranjem, uz mogućnost da tuženiku tom slučaju može otkazati ugovor, no u konkretnom slučaju očito je da tuženik nije koristio mogućnost otkaza već je upravo II tužiteljicu kao suvlasnicu predmetne nekretnine izjednačio sa I tužiteljicom kao osiguranikom i samoinicijativno razdvojio njihove odštetne zahtjeve te joj ponudio isplatu štete kao suvlasniku predmetne nekretnine, pa je slijedom svega navedenog ovaj sud prigovor promašene pasivne legitimacije II tužiteljice ocijenio kao neosnovan.

21. Nadalje u odnosu na prigovor tuženika da bi predmetna polica bila ništetna jer tužiteljice nisu dokazale da za predmetnu nekretninu posjeduju uporabnu dozvolu, potrebno je navesti kako je predmetnom policom osigurana kuća i stvari kućanstva u navedenoj kući u vlasništvu tužiteljica, a postojanje uporabne dozvole nigdje nije naveden kao uvjet valjanosti, a niti se ista spominje u Općim uvjetima tuženika pod rubrikom J "Koja vrsta vaše imovine može biti predmetom osiguranja".

22. Tuženik pogrešno smatra kako time tužiteljice nisu dokazale postojanje zakonski dozvoljenog osigurljivog interesa budući da je vlasništvo tužiteljica na predmetnoj nekretnini i stvarima kućanstva u njoj osnovni interes koji su tužiteljice htjele osigurati predmetnom policom.

23. Nadalje tuženik navodi kako je detaljnom analizom utvrdio kako postoje razlozi za isključenje osiguranja iz čl. MM 1.4.

24. Naime, propisano je člankom 953. ZOO-a da je osiguratelj dužan naknaditi štetu nastalu slučajem ili krivnjom ugovaratelja osiguranja , osiguranika ili korisnika osiguranja , osim ako je za određenu štetu ta njegova obveza izrijekom isključena ugovora o osiguranju.

25. Stranke su uvjete osiguranja imovine odredile ugovorom o osiguranju . Sastavni dio tog ugovora su Master/Opći/uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine.

26. Ti opći uvjeti dio su ugovora i obvezuju članak sukladno 295. stavku 2. ZOO- a strane ugovora jednako kao i ugovor.

27. Općim uvjetima osiguranja određeni su dopunski rizici, odnosno opasnosti za koje se može proširiti osigurateljno pokriće, između ostalih i rizika izljeva vode. Odredbom MM 1.1. općih uvjeta određeno je da izljev vode i drugih tekućina obuhvaća štetu nastalu nekontroliranim izljevom vode i drugih tekućina uslijed iznenadnog i neočekivanog puknuća ili začepljenja cijevi instalacije ili kvara opreme (otkazivanja pripadajućih upravljačko-sigurnosnih jedinica) i to: unutar građevine- iz opreme ili instalacija građevine (na primjer vodoopskrbna ili kanalizacijska cijev , bojler, sprinkler sustav, solarni sustav) ili iz uređaja koji su na njima spojeni (na primjer perilice rublja) ili stvari koje su vodom napunjene (na primjer vodeni krevet, akvarij) i izvan građevine- čak i ako je takav izljev nastao uslijed događaja isključenih prema MM 1.4 od (B) do (C)- na primjer puknuće magistralnog cjevovoda poplavi Vašu građevinu i pokretnine u njoj koje ste osigurali od ovog rizika izljeva.

28. Odredbom MM 1.4 određene su štete izljeva vode koje nisu obuhvaćene osiguranjem, a to su štete izljeva vode nastale (A) razvojem gljivica, plijesni i drugih mikroorganizama nastale kao posljedice izljeva uslijed kondenzacije, (B) zbog lošeg projekta građevine, nepravilno izvedene ili neodržavane opreme ili instalacije građevine, (C) zbog dotrajalosti, korozije (hrđe) opreme ili instalacije postavljenih nadžbukno i dostupnih pregledu, (D) uslijed smrzavanja ( na primjer zbog nezagrijavanja građevine), (E) ako je neki osigurani predmet uništen ili oštećen iz drugih razloga (izvan navedenih primjera isključenja ), a koji se uvažavajući tekst policije i/ili ovdje navedenog za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom.

29. Iz preslike Zapisnika o izvidu štete od 10.03.2017. sačinjenog po procjenitelju tuženika VA jasno proizlazi kako je uslijed puknuća dovodne cijevi na katu u predmetnoj kući došlo do izljeva vode i štete na zidovima, stropovima namještaju i stvarima, da u trenutku puknuća u kući nije bilo nikoga, a da je iscurila velika količina vode.

30. U svom vještvu stalni sudski vještak dipl. ing. građ. UA navodi da je dana 06. svibnja 2022. godine izvršio, uz prisustvo sudske komisije, uviđaj na licu mjesta u [adresa]. Nakon proučavanja dokumentacije priležeće spisu i prikupljanja potrebnih podataka, sačinio je ovaj nalaz i mišljenje. Stanje zatečeno prilikom uviđaja 06.05.2022. godine je detaljno opisano u točci 1.4. Zatečeno stanje i razvidno je iz fotografija u prilogu nalaza i mišljenja. Usporedbom stanja zatečenog prilikom uviđaja 06.05.2022. godine, s fotografijama priležećih sudskom spisu snimljenim prilikom izvida štete od strane djelatnika tuženika (stranice 50 do 64 sudskog spisa) i fotografija priležećih Nalazu i mišljenju sudskog vještaka dostavljenom od strane tuženika uz tužbu (stranice 9 do 35 sudskog spisa), razvidno je da su pojedina oštećenja u međuvremenu sanirana. Procijenjeni trošak sanacije oštećenja, odnosno procijenjena visina štete za sva građevinska oštećenja zatečena i pokazana od strane predstavnika tužitelja prilikom uviđaja 06.05.2022. godine, kao i oštećenja razvidna iz fotografija priležećih sudskom spisu snimljenim prilikom izvida štete od strane djelatnika tuženika (stranice 50 do 64 sudskog spisa) i fotografija priležećih nalazu i mišljenju vještaka dostavljenih od strane tuženika uz tužbu (list 9- 35 spisa) razvidno je da su pojedina oštećenja u međuvremenu sanirana. Procijenjeni trošak sanacije oštećenja, odnosno procijenjena visina štete za sva građevinska oštećenja zatečena i pokazana od strane predstavnika tužitelja prilikom uviđaja 06.05.2022. godine, kao i oštećenja razvidna iz fotografija priležećih sudskom spisu snimljenim prilikom izvida štete od strane djelatnika tuženika (stranice 50 do 64 sudskog spisa) i fotografija priležećih Nalazu i mišljenju sudskog vještaka dostavljenom od strane tuženika uz tužbu (stranice 9 do 35 sudskog spisa) i to za ona koja su sanirana i nesanirana, iznosi 76.206,55 kn + PDV = 76.206,55 kn + 19.051,64 kn = 95.258,19 kn.

31. U očitovanju na nalaz i mišljene vještaka tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka s obzirom da vještak u svom obračunu visinu štete nije umanjio za opseg amortizacije i za povećanu vrijednost koja će postojati nakon izvršeno popravka. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da se na slijedeće ročište pozove vještak kako bi se usmeno očitovao na prethodno navedene primjedbe tuženika.

32. U svom iskazu na ročištu stalni sudski vještak dipl. ing. građ. UA navodi da je predmetni nalaz i mišljenje u cijelosti sačinio prema rješenju suda od 6. svibnja 2022. godine kojem mu je naloženo sačiniti nalaz i mišljenje na okolnost visine štete uzimajući u obzir priležeće fotografije spisu te potvrđenja sačinjena prilikom uviđaja. Vezano uz prigovor tuženika da obračun visine štete nije umanjio za opseg amortizacije i za povećanu vrijednost koja će postojati nakon izvršenog popravka, iskazuje da od strane suda nije bio određen zadatak da obračunava amortizaciju, a mišljenja je da nakon izvođenja radova sanacije neće doći do nikakovog povećanja vrijednosti s obzirom da se radovi izvode u svrhu sanacije oštećenja koja su nastala uslijed poplave, a ne u svrhu uređenja. Vezano uz prigovore da radovi pod točkama I., II. XV. i XVI. pravno ne predstavljaju pravno priznati oblik štete iskazuje da je radove na izmještanju namještaja dobavi i najma uređaja za isušivanje vlage te radove završnog čišćenja i odvoza šute potrebno izvesti kako bi se šteta nastala uslijed poplave sanirala i isti u građevinskom smislu neophodni za izvesti. S obzirom na sve naprijed navedeno u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 12.07.2022. Nije utvrđivao uzrok izljeva vode, jer mu to nije bio zadatak. Prilikom procjene štete koristio je građevinska pravila, a nije koristio metodologiju propisanu uvjetima osiguranja, jer mu to nije bio zadatak.

33. U pisanoj dopuni vještva koju je sačinio na okolnost uzroka štete, odnosno uzroka izlijevanja vode u kući tužiteljica dipl. ing građ. UA navodi da je iz dokumentacije priležeće sudskom spisu, obrađene i prikazane u dopuni Nalaza i mišljenja razvidno da je uzrok izljeva vode zbog kojeg je došlo do štete na osiguranom objektu puknuća dovodne cijevi na katu u kuhinji kako je navedeno u Zapisniku o izvidu nastale štete sačinjenom za potrebe tuženika priležećem sudskom spisu (stranica 46 sudskog spisa), sačinjenom 10.03.2017. godine od strane procjenitelja VA. S obzirom na metodologiju osiguranja propisanu uvjetima osiguranja, točka Q7 i stanje utvrđeno prilikom uviđaja 06. svibnja 2022. godine obrađeno u Nalazu i mišljenju od 12. srpnja 2022. godine mišljenja je da je visina štete utvrđena u točki 1.5. troškovnik sanacije oštećenja, procjena visine štete u cijelosti izvršena u skladu s metodologijom osiguranja propisanom uvjetima osiguranja, točka Q7 i kod istog u cijelosti ostaje.

34. Obzirom na ponovljene prigovore tuženika načinu izračuna visine štete dipl. vještak u svom ponovnom iskazu navodi da u cijelosti ostaje kod svog očitovanja danog na zapisnik prilikom ročišta 8.3.2023. kao i dopunskog nalaza i mišljenja na okolnosti iz raspravnog zapisnika od 8.3.2023. sačinjenog 21.9.2023. On nije osobno vidio pukotinu koju spominje u svom nalazu već je isčitao iz zapisnika o izvidu štete sa lista 46 spisa gdje je navedeno od strane procjenitelja VA da je uslijed puknuća dovodne cijevi na katu u kuhinji došlo do izljeva vode i štete. Kao što je naveo prilikom očitovanja na ročištu 8.3.2023. nije imao zadatak određen od strane suda da obračunava amortizaciju, a prema njegovim saznanjima amortizacija nije obračunavana ni prilikom obračuna štete od strane osiguranja jer se radi prema stanju zatečenom prema uviđaju u praktički novom objektu. U njegovom nalazu nisu sadržane oprema i strojevi.

35. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dipl. ing. UA kao objektivno i stručno izrađeno prema pravilima građevinske struke, te pisanu dopunu i usmeno očitovanje vještaka u kojima je vještak argumentirano obrazložio sve prigovore tuženika, u pogledu izračuna visine štete navodeći da nakon izvođenja radova sanacije ne dolazi do nikakvog povećanja vrijednosti predmetne imovine s obzirom da se radovi izvode u svrhu sanacije oštećenja koja su nastala uslijed poplave, a ne u svrhu uređenja, dok amortizacija nije obračunavana ni prilikom obračuna štete od strane osiguranja jer se radi prema stanju zatečenom prema uviđaju o praktički novom objektu, te je jasno naveo kako je uzrok štete puknuća dovodne cijevi na katu u kuhinji predmetne kuće koja je dovela do izljeva vode i štete, pa slijedom navedenog sud nije provodio saslušanje svjedoka na navedenu okolnost smatrajući ih nepotrebnim, a vještak nije doveo u pitanje objektivnost nalaza u pogledu utvrđenja uzroka i visine štete, koja je kao takva utvrđena i po samom procjenitelju tuženika.

36. Slijedom svega navedenog imajući u vidu da je iz provedenih dokaza u spisu utvrđeno kako je dana 08.03.2017. u kući u suvlasništvu tužiteljica u [adresa], koja je sagrađena na zk. čbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] došlo do izlijevanja vode na katu kuće uslijed puknuća cijevi koji uzrok opravdava isplatu osiguranine prema Odredbi MM 1.1. općih uvjeta tuženika koji su sastavni dio police koje su u vrijeme štetnog događaja tužiteljice imale zaključenu sa tuženikom sa ugovorenim dopunskim rizikom izljeva vode i drugih tekućina, da su prilikom opisanog štetnog događaja na kući tužiteljica i na stvarima kućanstava došlo do oštećenja utvrđenih vještačkim nalazom u ovom postupku u visini od 95.258,19 kn, to je sukladno čl. 953. ZOO-a tuženik u obvezi naknaditi tužiteljicama nastalu štetu utvrđenu vještačkim nalazom u visini od 12.642,93 EUR (protuvrijednost od 95.258,19 kn), a koju je bilo potrebno umanjiti za nesporno isplaćeni iznos štete koji je tuženik izvršio dana 13.10.2022. u iznosu od 3.583,52 EUR (protuvrijednost od 27.000,00 kn), pa je tužiteljicama u konačnici dosuđen iznos od 9.059,42 EUR (protuvrijednost od 68.258,19 kn), a kako tužiteljice u konačnici potražuju iznos od 16.324,91 EUR (protuvrijednost od 123.000,00 kn), to su iste odbijene u preostalom dijelu od 6.867,32 EUR (protuvrijednost od 51.741,84 kn) kao prekomjerno zatraženim sa zateznim kamatama od 09.03.2017. do isplate slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

37. U odnosu na isplatu zatezne kamate sud je polazio od odredbe čl. 943. ZOO-a koja je sadržajno i dio Općih uvijete tuženika kad se dogodi osigurani slučaj osiguratelj je dužan isplatiti osiguraninu određenu ugovorom ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Ali ako je za utvrđenje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

38. Imajući u vidu citiranu odredbu, a obzirom na prirodu štete koja je nastala na imovini tužiteljica ovaj sud je stava da je tuženikova obveza dospjela protekom 30 dana obzirom je tuženik morao izvršiti izvid štete, sačiniti kalkulaciju iste za što mu je zasigurno bilo neophodno stanovito vrijeme, pa kako je iz očitovanja tuženika na odštetne zahtjeva tužiteljica razvidno da su isti datirani sa danom 08.03.2017., to bi obveza tuženika na isplatu osiguranine tužiteljicama nastupio 08. travnja 2017. od kada tužiteljicama pripada zatezna kamata na dosuđeni iznos štete od 9.059,42 EUR do isplate, stoga je odbijen zahtjev tužiteljica za isplatu zatezne kamate na isti taj iznos od 09.03.2017. do 07.03.2017. slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

39. Tužiteljice sud odbijene i sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos štete od 27.000,00 kn, a koji iznos su tužiteljice uglavničile kao iznos od 917,17 EUR/6.910,41 kn uz dostavu obračuna kamata iz kojeg je razvidno da su kamatu uglavničile za razdoblje od 07.02.2018. do dana plaćanja tj. 13.10.2022. Obzirom je prethodno obrazloženo kako je obveza tuženika dospjela 08.04.2017. to sud nije mogao koristiti navedeni obračun kao dokaz izračuna visine ovog dijela duga jer se odnosi na duže razdoblje od onog koji bi pripadao tužiteljicama prema stavu ovog suda, a iste na okolnost visine tog dijela nisu predložile financijsko vještačenje. Osim toga ovaj sud je stava kako tužiteljice niti ne mogu potraživati uglavničenu zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos, jer glavne obveza još uvijek egzistira, pa je stoga u tom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljica odbijen kao neosnovan i odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II.

40. Tuženik je u smislu čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a u obvezi naknaditi tužiteljicama parničnog postupka, i to: za sastav tužbe 500,00 EUR, za sastav podneska od 21.06.2019., 20.09.2022., 06.02.2023., i 23.10.2023. 500,00 EUR za svaki podnesak, te za pristup na ročište 05.07.2019., 05.06.2020., 08.09.2021., 06.05.2022., 08.03.2023., 22.03.2024. 500,00 EUR, za svako ročište, za pristup na ročište za pristup na ročište 17.05.2019. i 22.09.2020. 250,00 EUR za svako ročište ukupno 6.000,00 EUR, uvećano za 10% zbog zastupanja dvije stranke od 600,00 EUR, i 25 % PDV-a od 1.650,00 EUR, a na osnovi Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42 Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 37/05, 59/07 i 148/09), te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 245,54 EUR, i presudu u iznosu od 218,87 EUR, a sukladno Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 , 26/03 i 125/11, u daljnjem tekstu: ZSP), trošak predujma za izlazak sudske komisije na očevid od 49,74 EUR, kao i trošak građevinskog vještačenja od 531,08 EUR bez obzira na uspjeh u sporu.

41. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačnom zahtjevu iz podneska od 06.02.2023. od 17.242,08 EUR, time da je sud kod dosude troška uzeo u obzir kvalitativni i kvantitativni uspjeh stranaka u sporu.

42. Tužiteljice su u pogledu osnovanosti zahtjeva u ovom postupku uspjele sa 100%, a u pogledu visine tužbenog zahtjeva sa 52,4% (dosuđeni iznos od ukupno 9.059,42 EUR podijeljen je sa iznosom konačnog zahtjeva od 17.242,08 EUR), pa kad se navedeni uspjeh od 152,40% podijeli na dva jednaka dijela, u pogledu osnovanosti i visine tužiteljice su u ovom postupku uspjele sa 76,20 %, a tuženik sa 23,80% (47,06:%:2).

43. Kada se navedeni postotak tužiteljica umanji za postotak uspjeha tuženika, tužiteljice su u ovom postupku uspjele sa ukupno 52,40%.

44. Slijedom navedenog tužiteljicama je sukladno čl. 154.st. 2. i čl. 155. ZPP-a dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 5.123,49 EUR time da im je trošak vještačenja kao nužan trošak dosuđen u cijelosti bez obzira na uspjeh u sporu dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška. Isto tako tuženik nema pravo na isplatu parničnog troška za povučeni dio zahtjeva koji je tužitelj izvršio u konačnoj specifikaciji od 06.02.2023., jer je tužitelj povukao taj dio tužbe upravo nakon izvršene isplate nespornog iznosa tuženika od 27.000,00 kn pa tuženiku nisu nastali posebni troškovi, stoga je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

45. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljica odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15), a počev od donošenja ove presude, tj. 03. siječnja 2024.do isplate.

U Zagrebu, 03. siječnja 2024.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljicama po pun, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 218,87 EUR

2. Tuženiku po pun