REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-142/2021-89

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Patriziji Muždeka Funčić, u pravnoj stvari tužiteljice BU kao vl. ugostiteljskog obrta „ [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Buljan Gržetić, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912, kojeg zastupa punomoćnica Lara Denona, odvjetnica u Rijeci, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Dean Ilijevski, odvjetnik u Labinu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, punomoćnice tuženika te punomoćnice umješača, 3. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„ 1. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina ulica 4, Zagreb, OIB: 57500462912, da tužiteljici, BU, kao vl. ugostiteljskog obrta „ [obrt]“, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 1.661,95 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počem od utuženja 1. travnja 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita određenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina ulica 4, Zagreb, OIB: 57500462912, da tužiteljici BU, kao vl. ugostiteljskog obrta „ [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade troškova za prijevoz oštećenog vozila, izrade procjene štete i izvida štete isplati iznos od 340,10 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počem od utuženja 1. travnja 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita određenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina ulica 4, Zagreb, OIB 57500462912, da tužiteljici BU, kao vl. ugostiteljskog obrta „ [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počem od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljici BU, kao vl. ugostiteljskog obrta „ [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina ulica 4, Zagreb, OIB: 57500462912, u roku od 8 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 EUR[1] / 18.836,25 kn, zajedno za zateznom kamatom tekućom od 3. siječnja 2025. pa do isplate, dok se zahtjev tuženika za više zatraženom naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 554,06 EUR / 4.174,57 kn, odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tužiteljici BU, kao vl. ugostiteljskog obrta „ [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da umješaču na strani tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska 24, OIB: 52848403362, u roku od 8 dana naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 EUR / 15.069,00 kn, zajedno za zateznom kamatom tekućom od 3. siječnja 2025. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 1. travnja 2021. podnijela tužbu radi naknade imovinske štete u kojoj navodi da je 21. studenog 2019. oko 15,10 sati došlo do prometne nezgode na riječkoj zaobilaznici (autocesta A7), u tunelu Škurinje, na način da je vozilo marke Opel Combo, reg. oznake [registarska oznaka], u njenom vlasništvu, a kojim da je upravljao njen sin EU, krećući se lijevom prometnom trakom u smjeru zapada, brzinom od 60 km/h, uslijed velike masne mrlje na kolniku proklizalo te se nekontrolirano počelo okretati oko osi. U tom trenutku drugo vozilo koje se nalazilo i kretalo iza njega, marke Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka], također da je uslijed proklizavanja na masnoj mrlji izgubilo kontrolu i udarilo u vozilo tužiteljice, nakon čega da je njeno vozilo udarilo u lijevi rubnik ceste. U predmetnoj nezgodi da je sudjelovalo i još jedno vozilo marke Citroen C3, reg. oznake [registarska oznaka], koje nije imalo izravnog kontakta sa prethodno navedenim vozilima. Tužiteljica, nadalje navodi da na ulazu u tunel Škurinje nije bilo obavijesti ili upozorenja vozačima na opasnost od masne mrlje, odnosno skliskog kolnika, kao i da je odmah po nezgodi na lice mjesta stigao ophodar tuženika RU koji je sanirao kolnik od masnoće na lijevoj prometnoj traci. Zbog nastalih oštećenja na predmetnom vozilu, navodi da isto nije bilo u voznom stanju te je prevezeno od vučne službe Kajić d.o.o. u Dragu, gdje se i danas nalazi nepopravljeno. Također, navodi da je po procjeni sudskog vještaka na vozilu nastala totalna šteta u iznosu od 12.521,97 kn, kao i da je za prijevoz oštećenog vozila platila iznos od 925,00 kn, za izradu procjene štete na vozilu iznos od 1.200,00 kn te za izvid štete iznos od 437,50 kn. Izvansudskim putem da se obratila sa zahtjevom za naknadu štete i to 19. lipnja 2020. umješaču na strani tuženika te HOK osiguranju d.d., Zagreb i to 23. lipnja 2020., a koji zahtjev su isti otklonili. Nakon podnošenja zahtjeva da je došlo do pripajanja društva Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. i tuženika te je isto prestalo postojati uslijed brisanja iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, posl.br. Tt-21/678-1 od 5. veljače 2021., slijedom čega navodi da tuženik odgovara tužiteljici i kao pravni slijednik pravne osobe Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i kao pravna osoba koja je u vrijeme štetnog događaja faktički ophodarila i održavala predmetnu prometnicu.

1.1. Podneskom od 9. siječnja 2024. tužiteljica je navela da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je uzrok predmetne nezgode i nastale štete upravo masna mrlja koja se izlila po lijevoj prometnoj traci kojom se kretalo njeno vozilo. Također, navodi da tuženik odgovara po principu presumirane krivnje, a što bi značilo da je na njemu teret dokaza u konkretnoj pravnoj stvari, kao i da isti tijekom postupka nije dokazao niti jedan od svojih prigovora, slijedom čega precizira svoj tužbeni zahtjev te predlaže da se tuženiku naloži da joj naknadi imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 2.002,05 EUR / 15.084,45 kn zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja predmetne tužbe, kao i trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, u roku od 8 dana.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo da se za nastalu štetu na autocesti odgovara po načelu krivnje i to u situaciji kada je šteta nastala kao posljedica nepropisanog održavanja autoceste i to suprotno zakonskoj obvezi. U predmetnom slučaju da do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste, odnosno zbog propusta ili krivnje tuženika, već zbog krivnje treće osobe s čijeg je vozila iscurila masnoća. Ujedno, osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, budući da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta, a sve sukladno odredbama Zakona o cestama. Ophodarski dnevnik da predstavlja dokaz da je ophodnja stvarno izvršena te da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju iste. Nadalje, iz putnog radnog lista i ispisa GPS-a da je vidljivo da je mjesto prometne nezgode obiđeno prije prometne nezgode, odnosno u vremenu od 7,45 do 10,00 sati, kao i da je iz ostalih podataka nesporno da je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja kolnika. Nadalje, iz dnevnika rada da je razvidno da niti na jednom dijelu prometnice nije evidentirana bilo kakva mrlja na kolniku autoceste, a i da je, da bi ista bila uklonjena. Centar za nadzor i upravljanje prometom da je u 15,15 sati zaprimio dojavu od ŽC 112 o prometnoj nezgodi u tunelu Škurinje 1 u smjeru GP Rupa, o čemu da je odmah obaviješten ophodar koji je izašao na lice mjesta te su tunel Škurinje, kao i autocesta A7 između čvora Orehovica i čvora Škurinje zatvoreni za sav promet, a korisnici istih obaviješteni putem svjetlosne signalizacije. Tuženik ističe krivnju treće osobe za nastanak štetnog događaja, kao i prigovor promašene pasivne legitimacije. Osporava i visinu tužbenog zahtjeva, kao i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova za prijevoz oštećenog vozila te tijek zateznih kamata, slijedom čega predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tužiteljici da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak.

3. Umješač na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna insurance group d.d., Zagreb, podneskom od 26. srpnja 2021. izjavljuje da ima pravni interes stupiti u parnicu kao umješač na strani tuženika, budući da je sa pravnim prednikom tuženika Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. zaključio policu osiguranja od odgovornosti. U navedenom podnesku osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te se pridružuje svim navodima iz odgovora na tužbu tuženika i dosadašnjem tijeku postupka. Osporava činjenicu nastanka štetnog događaja na način opisan u tužbi, kao i da bi kritičke zgode postojala masna mrlja na kolniku te da bi došlo do propusta u održavanju ceste na strani njegovog osiguranika. Nadalje, ističe da sve i da je masna mrlja nastala na kolniku da je očito da se radilo o iznenadnom događaju nastalom neposredno prije same nezgode od nekog vozila, a za koji događaj je odgovorna treća osoba. Ujedno, ističe prigovor isključive odgovornosti vozača vozila reg. oznake [registarska oznaka] za nastanak predmetne nezgode zbog neprilagođene brzine.

4. Sud je raspravnim rješenjem od 24. rujna 2024. dopustio sudjelovanje Wiener osiguranje Vienna insurance group d.d., Zagreb, u svojstvu umješača na strani tuženika, budući da ima pravni interes sudjelovati u predmetnoj parnici i to temeljem zaključene police za javnu odgovornost.

5. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane tužiteljice i to presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], procjenu štete na osobnom vozilu Opel Combo, reg. oznake [registarska oznaka] od strane sudskog vještaka Tomislava Jurjevića, dipl.ing. od 23. travnja 2020., zajedno sa fotografijama, u račun društva Kajić d.o.o. broj 34/1/1 od 1. travnja 2021., zahtjev za naknadu štete tužiteljice od 27. veljače 2020., u putni radni list tuženika od 21. studenog 2019., dnevnik rada tuženika od 21. studenog 2019., zapisnik br. 58/2019 od 21. studenog 2019, dnevnik rada referenta-ophodara za praćenje prometa, kao i u ostalu dokumentaciju i to zapisnik o očevidu MUP zajedno sa situacijskim planom, PP Primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka od 9. prosinca 2019., u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu te potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od 21. studenog 2019.

6. Na temelju ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23; dalje: ZPP), sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade imovinske štete (totalne štete) na vozilu marke Opel Combo, reg. oznake [registarska oznaka], koja je tužiteljici nastala na predmetnom vozilu 21. studenog 2019. na autocesti A7 u tunelu Škurinje.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, odnosno da je u prometnoj nesreći vozilo marke Opel Combo, reg. oznake [registarska oznaka], krećući se lijevom prometnom trakom neposredno prije ulaska u tunel Škurinje, u smjeru zapada, brzinom od 60 km/h, uslijed masne mrlje na kolniku proklizalo te se počelo okretati oko osi, u kojem trenutku je drugo vozilo koje se nalazilo i kretalo iza njega, marke Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka], također uslijed proklizavanja na masnoj mrlji izgubilo kontrolu i udarilo u vozilo tužiteljice, pri čemu je istoj nastala imovinska šteta.

9. Sporna je dinamika i uzrok nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost za prometnu nesreću, visina štete, kao i tijek zateznih kamata.

10. Iz potvrde PU Primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka, klasa: 211-04/19-P/15830 od 9. prosinca 2019., proizlazi da je 21. studenog 2019. izvršen očevid povodom dojave prometne nezgode u 15,20 sati i to na autocesti A7 u tunelu Škurinje (geo. širina: 45, geo. dužina: 14). U prometnoj nezgodi da su sudjelovala tri vozila i to vozilo marke Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka], vozilo marke Citroen reg. oznake [registarska oznaka] te vozilo marke Opel Combo reg. oznake [registarska oznaka], u kojoj su pronađeni tragovi masnoće na kolniku, nepoznatog porijekla na lijevoj prometnoj traci, dok drugi tragovi nisu pronađeni. Također, proizlazi da je na predmetnoj dionici na kojoj se dogodila prometna nesreća cesta ravna te da je stanje kolnika bilo mokro, kao i da se ista dogodila danju. Na mjesto prometne nesreće da je izašao i ophodar RU koji je sanirao kolnik od masnoće na lijevoj prometnoj traci. Svi sudionici prometne nezgode, kao vozači predmetnih vozila su alkotestirani te kod nikoga od navedenih nije utvrđena prisutnost alkohola u krvi.

11. Iz iskaza svjedoka EU (list 156-158 spisa), vozača vozila u vlasništvu tužiteljice marke Opel Combo, reg. oznake [registarska oznaka], proizlazi da je isti vozio unutar ograničenja do 60,00 km/h, kao i da ga je nešto prije same nezgode već bilo malo zanijelo, međutim da je nakon toga stao sa strane kako bi provjerio gume. Nadalje, proizlazi da je nastavio vožnju i neposredno prije tunela Škurinje da se u blagom lijevom zavoju počeo vrtjeti na cesti, odnosno da je izgubio kontrolu nad vozilom. Ujedno, navodi da je uspio vidjeti da se i vozilo marke Mercedes iza njega počelo vrtjeti, koje vozilo ga je udarilo, nakon čega da je njegovo vozilo udarilo u rubnik s lijeve strane ceste. Kada je izašao iz auta da je vidio masnu mrlju na lijevoj prometnoj traci po kojoj se kretao i koja je bila razvučena u dužini od 10 do 15 metara. Ista da se nalazila neposredno pred ulazak u tunel Škurinje, dok je širina mrlje bila cijelom širinom lijeve trake sve do srednje crte. Ujedno je iskazao da su gume na predmetnom vozilu bile nove te da na cesti nije bilo znakova ili upozorenja na predmetnu mrlju. Što se tiče uvjeta vožnje, navodi da je vrijeme bilo magličasto te se je već počelo lagano mračiti. Predmetno vozilo da je u trenutku prometne nezgode bilo staro 12 ili 13 godina, kao i da je na istome nastala totalna šteta, odnosno koliko se sjeća da su oštećene obje prednje gume, amortizeri, vrata i branici. Vozilo da nije bilo u voznom stanju te su mu skinute tablice na licu mjesta nakon čega je putem šlep službe Kajić d.o.o., odvedeno do mehaničara CU, kod kojeg se isto još uvijek nalazi.

12. Iz iskaza svjedoka RU (list 159-161 spisa), proizlazi da je isti predmetnog dana radio kao ophodar tuženika te da je u 15,15 primio dojavu u Centar za kontrolu prometa Čavle povodom masne mrlje na cesti u tunelu Škurinje. Nadalje, proizlazi da je lice mjesta stigao u 15,45 sati, kao i da su istoga trena zatvorili prometnu, tj. preticajnu traku. Kada su ušli u tunel da su vidjeli tri vozila (Opel Combo, Mercedes i Citroen) koja su proklizala po toj mrlji, nakon čega su pozvali policiju. Nakon obavljenog počevida, da su krenuli na čišćenje kolnika i uklanjanje vozila, a zatim na pranje i odmašćivanje koje rade vatrogasci. Također, izjavljuje da redovno vrše dvije ophodarske kontrole unutar 12 sati, a nekada i više te koliko se sjeća da je prije štetnog događaja dionicu prešao jedanput, a drugi puta da je trebao proći oko 16,00 sati. Navedenog dana da na riječkoj zaobilaznici nije bilo drugih intervencija u vezi uljnih mrlja, a njegova dionica da obuhvaća područje od graničnog prijelaza Rupa pa do čvora Orehovica. Prvi puta kada je prošao predmetnom dionicom, odnosno kada je vršio kontrolu da nije bilo mrlje, a po dojavi da se mrlja nalazila u tunelu od samog ulaza pa u dužini od 50 do 80 metara i to na preticajnoj traci. Po njegovom iskustvu, kako je taj dan padala kiša, smatra da je mrlja bila prolivena ranije da bi bila razvučena na puno dužoj relaciji te da u svakom slučaju nije moguće da uljna mrlja bude na kolniku dva ili tri sata.

13. Iz iskaza svjedoka HU (list 191 i 192 spisa), proizlazi da se isti predmetnog dana slučajno našao na licu mjesta, odnosno na riječkoj zaobilaznici u smjeru Istre, kao i da se na predmetnoj dionici radilo o masnoj mrlji. Ujedno, svjedok je naveo da inače iz svakog kamiona kaplje masnoća pa da se navedene situacije u slučaju kišnog vremena često događaju. Nadalje je naveo da je on stigao nakon štetnog događaja, kada se vozilo Mercedes nalazilo ispred vozila Opel Combo, u lijevoj prometnoj traci, dok da je treće vozilo bilo samo okrznuto, odnosno u voznom stanju. Sudionike da je pitao ukoliko im potrebna pomoć, nakon čega da je prevezao vozilo Opel Combo u servis Babić u Dragu po nalogu vozača, a koju uslugu da mu je vozač uredno platio.

14. Iz iskaza svjedoka OU (list 193 i 194 spisa), vozača vozila marke Mercedes, proizlazi da se predmetnog dana kretao po riječkoj zaobilaznici u smjeru Opatije, a da je do štetnog događaja došlo u tunelu prije izlaza za Škurinje. Navedenog dana da je padala kiša te se Caddy počeo vrtjeti, da ga je pokušao izbjeći, međutim nije uspio, slijedom čega da ga je udario svojim lijevim prednjim dijelom u njegov prednji desni dio vozila. Caddy da se nalazio ispred njega te ga je pokušao zaobići prelaskom u susjednu traku, međutim kako se isti nalazio na sredini kolnika, navodi da nije uspio. Nadalje je izjavio da je vozio oko 70,00 km/h te se ne sjeća na kojoj udaljenosti je bio od Caddya kada je primijetio da se isti vrti, ali da je već bio u tunelu. Oba vozila da su se nalazila u lijevoj prometnoj traci te navodi da je bilo oko 15,20 sati. Također, ističe da mu nije poznato kako se ta mrlja našla na cesti, kao i da nije primijetio prometnu signalizaciju koja bi upozoravala na istu.

15. Iz iskaza svjedoka VU (list 195 i 196 spisa), vozača vozila marke Citroen, proizlazi da je isti bio treći u nizu predmetnog dana na riječkoj zaobilaznici kada su se sudarila dva vozila, a s kojim on nije imao kontakt. Navodi da je vozio oko 30 do 40 km/h kada je proklizao i izgubio kontrolu nad vozilom i udario u zid tunela. Vrijeme da je bilo kišno te navodi da na kolniku nije primijetio masnu mrlju već je samo izgubio nadzor nad svojim vozilom. Masna mrlja se nalazila po lijevoj prometnoj traci prije tunela i u samom tunelu, odnosno nekoliko metara prije tunela i nekoliko metara u samom tunelu. Također, izjavljuje da nije bilo signalizacije na prometnici glede masne mrlje već samo na klizav kolnik zbog kiše, kao i da je bila prosječna gužva za to vrijeme.

16. Sud je iskaze navedenih svjedoka u cijelosti prihvatio kao istinite, budući su isti međusobno podudarni te u skladu sa dokumentacijom koja se nalazi u spisu, konkretno zapisnikom o očevidu MUP-a, Postaja prometne policije Rijeka od 21. studenog 2019. Također, svi navedeni svjedoci su na uvjerljiv, životan i na logičan način opisali dinamiku nastanka štetnog događaja.

17. Budući da je tužiteljica tvrdila da je uzrok destabilizacije njezinog vozila masna mrlja na cesti, sud je prihvatio njezin prijedlog te je rješenjem od 13. veljače 2023. odredio izvođenje predloženog dokaza uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka prometne struke Marka Lakovića, mag. ing. prometa, čija je zadaća bila utvrditi uzrok, dinamiku i okolnosti nastanka štetnog događaja, kao i visinu štete nastale na predmetnom vozilu tužiteljice.

18. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marka Lakovića od 15. studenog 2023., na osnovi oštećenja na vozilima u bitnome proizlazi da se je vozač vozila Opel Combo kretao sličnom brzinom kao i ostali sudionici u tom trenutku te da je prilikom ulaska u tunel u blagom lijevom zavoju uslijed mokrog i zauljenog kolnika izgubio kontrolu. Potom, proizlazi da je predmetno vozilo na tom putu klizalo po kolniku gdje se rotiralo, kada je na njega naletjelo vozilo marke Mercedes svojim prednjim lijevim dijelom u njegov prednji desni dio vozila, a nakon čega da se predmetno vozilo opet zarotiralo za dodatnih 180 stupnjeva gdje se zaustavilo. Ograničenje na predmetnoj dionici da je bilo 60 km/h te da bi u zadanim uvjetima, (mokra cesta s prolivenim uljem), maksimalna brzina za savladavanje zavoja bila 55,62 km/h. Također, vještak je utvrdio da bi prema podacima iz spisa, procijenjena šteta u iznosu od 12.521,97 kn bila realna, kao i da je opravdan trošak prijevoza u iznosu od 925,00 kn s PDV-om.

19. Sukladno tom nalazu i mišljenju vještaka, kao i usmenom nalazu i mišljenju vještaka danog na ročištu održanom 22. studenog 2024., ovaj sud utvrđuje da se predmetno vozilo u vlasništvu tužiteljice kretalo brzinom od 62,00 km/h, odnosno da su se vozila na predmetnoj dionici kretala brzinom između 60-70 km/h. Uzrok štetnog događaja da je neočekivana promjena koeficijenta trenja kolnika, (nagla promjena kolnika), a koja je uzrokovana kombinacijom kiše i masne mrlje. Ujedno, iz usmenog saslušanja vještaka bi proizlazilo da postojanje masne mrlje na cesti, u dimenzijama koja je u konkretnom slučaju, predstavlja opasnost za sigurnost prometa, međutim da navedeno, ovisi i o stanju vozila, ali da je u konačnici najbitnija reakcija vozača, odnosno reakcija istog na zauljenom dijelu kolnika. U konkretnom slučaju, navedeno znači da u toj konkretnoj situaciji vozač nije zakočio, normalno bi prošao predmetnom dionicom te bi eventualno proširio masnu mrlju. Odnosno, navodi da može biti više razloga zašto je vozač vozila Opel Combo izvršio radnju kočenja, ali u slučaju da nije zakočio da bi mogao bez proklizavanja mogao proći predmetnom dionicom. Do oštećenja na predmetnom vozilu je došlo jer je isti izgubio kontrolu nad vozilom, slijedom čega se isto počelo rotirati. Glede masne mrlje koja se nalazila na predmetnoj dionici, vještak je naveo kako pretpostavlja da treće vozilo, kao što je kamion, nije do kraja začepio rezervoar goriva, uslijed čega da se je svakim prolaskom vozila masna mrlja širila. Također, vještak je utvrdio da s obzirom na gustoću prometa se radi o jako kratkom vremenskom periodu, konkretno da se radi svega o minutama od trenutka od kada se ulje izlilo pa do trenutka kada se isto proširilo do predmetnih dimenzija.

20. Tuženik i umješač na strani tuženika su ustrajali na iznesenim primjedbama, smatrajući da vještak nalaz i mišljenje nije izradio u skladu s dokumentacijom, kao i da nije uzeo u obzir iskaze svjedoka o brzini kretanja i udaljenosti na kojoj su se vozila nalazila, odnosno da se isti nije koristio objektivnim parametrima.

21. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka prihvatio jer je isti sačinjen prema pravilima struke. Također, vještak je u svom pisanom nalazu i mišljenju, a potom i usmeno, stručno i uvjerljivo odgovorio na postavljenu zadaću, kao i na sva pitanja i na primjedbe tuženika i umješača na strani tuženika. Istaknutim prigovorima nisu dovedene u sumnju ova utvrđenja niti kompetencije vještaka, slijedom čega ovaj sud ocjenjuje da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 261. st. 2. ZPP-a.

22. Istaknuti prigovor tuženika da nije pasivno legitimiran, neosnovan je u cijelosti. Kako je neprijeporno da se prometna nezgoda dogodila na autocesti A7, tunel Škurinje, to je tuženik pasivno legitimiran, sve sukladno odredbi čl. 81. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 54/13., 148/13. i 92/14; u nastavku teksta: ZC), kojom je propisano da Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u [adresa], upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona. Što se podrazumijeva pod održavanjem javne ceste, propisuje odredba čl. 26. st. 1. navedenog zakona te su to između ostalog, i poslovi redovitog i izvanrednog održavanje javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te njihova ophodnja.

23. U predmetnom slučaju, uzrok nastanka prometne nezgode, što potpuno izvjesno proizlazi iz zapisnika o očevidu MUP-a, PU Primorsko-goranska od 9. prosinca 2019. te iz nalaza i mišljenja prometnog vještačenja, je neočekivana promjena koeficijenta trenja kolnika, a koja je uzrokovana kombinacijom kiše i masne mrlje, kao i u konačnici reakcija vozača na nastalu situaciji, koja je dovela do destabilizacije osobnog vozila, odnosno štetnog događaja u kojem je tužiteljica pretrpjela imovinsku štetu.

24. Cesta nije opasna stvar i nema mjesta primjeni odredaba o objektivnoj odgovornosti, već pravna osoba koja je odgovorna za održavanje ceste sigurnom za promet odgovara po načelu presumirane krivnje (čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 78/15. i 29/18; u nastavku teksta: ZOO).

25. Na temelju navedenih utvrđenja, ovaj sud je ocijenio da na strani tuženika, koji odgovara po načelu presumirane krivnje, nema krivnje za nastanak predmetnog štetnog događaja, odnosno da nema doprinosa istog za nastanak istog.

26. Uvidom u putni radni list te dnevnik rada tuženika (ophodnje), kao i iz iskaza svjedoka RU, opohodara, ovaj sud je utvrdio da se ophodnja sporne dionice vrši dva puta dnevno, u ranim jutarnjim i u poslijepodnevnim satima te da je 21. studenog 2019., ophodar izvršio ophodnju predmetne dionice kolnika u vremenskom periodu od 7,45 do 10,00 sati, kojom prilikom na kolniku ceste nije zamijetio postojanje masne mrlje. Također, iz iskaza svjedoka VU, sud je utvrdio da je na predmetnoj dionici bio postavljen znak upozorenja na klizak kolnik zbog kiše.

27. Nakon provedenog postupka, ovaj sud je utvrdio da je tuženik postupao sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta („Narodne novine“ broj: 75/14.). Odredbom čl. 12. st. 1. istog, propisano je da se ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz čl. 9. ovoga Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, a sukladno članku 10. ovoga Pravilnika. Slijedom iznijetog, te obzirom da je tuženik postupao sukladno svojoj dužnosti, isti objektivno nije mogao reagirati i ukloniti masnu mrlju koja se nalazila na autocesti ili poduzeti neku drugu radnju, obzirom na utvrđene okolnosti, odnosno da se u konkretnom slučaju, obzirom na gustoću prometa radilo o jako kratkom vremenskom periodu, konkretno o minutama od trenutka kada se ulje izlilo pa do trenutka kada se isto proširilo do predmetnih dimenzija.

28. Kako je utvrđeno da je uzrok nastanku štetnog događaja neočekivana promjena koeficijenta trenja kolnika, (nagla promjena kolnika), a koja je uzrokovana kombinacijom kiše i masne mrlje, tada odgovornost tuženika, kao pravne osoba koja upravlja predmetnom cestom, može proizlaziti samo iz nekog skrivljenog propusta u otklanjanju navedenog uzroka, bilo da je riječ o propustu u pravovremenom otkrivanju masne mrlje na kolniku, bilo da je riječ o propustu pravovremenog obavješćivanja sudionika prometa o stanju kolnika ili o propustu pravovremenog saniranja kolnika, odnosno uklanjanja masne mrlje. Dakle, mora se raditi o skrivljenom neizvršenju neke obveze u održavanju javne ceste koja proizlazi bilo iz Pravilnika o održavanju ceste ili Pravilnika o ophodnji javnih cesta. Iz provedenog dokaznog postupka, ovaj sud je utvrdio da nema propusta tuženika, odnosno skrivljenog ponašanja pa samim time nema tuženikove krivnje za nastanak štetnog događaja.

29. Slijedom svega iznijetog, sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovanim te se iz navedenoga razloga nije upuštao u ocjenu ostalih prigovora tuženika i umješača na strani tuženika te je odlučio kao u toč. I. izreke ove presude.

30. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tuženik koji je u cijelosti uspio u sporu u kojem je zastupan po punomoćniku odvjetniku ima pravo na naknadu opravdanih i stvarno nastali troškova, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; dalje: Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora i to za zastupanje na ročištu 8. srpnja 2021. i 14. listopada 2021., svaki u iznosu od 100,00 EUR, (Tbr. 9. toč. 2. Tarife), te za zastupanje na ročištu 19. siječnja 2022, 17. ožujka 2022., 19. svibnja 2022., 28. rujna 2022., 26. svibnja 2023., 24. rujna 2024. i 22. studenog 2024., svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 12. listopada 2021. i 15. prosinca 2023., svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr, 8. toč. 1.), što ukupno iznosu 2.000,00 EUR te trošak PDV25% u iznosu od 500 EUR. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, sve sukladno odredbi čl. 4. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18.), kao niti trošak osiguranja očevida u iznosu od 554,06 EUR, obzirom da u spisu ne prileži dokaz o uplati istog, odnosno o nastalom trošku.

31. Slijedom navedenog, sud je obvezao tužitelja da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.500,00 EUR, slijedom čega je odlučio kao u toč. II. izreke ove presude.

32. Umješaču na strani tuženika valjalo je priznati opravdane i stvarno nastale troškove prema vrijednosti predmeta spora i to za zastupanje na ročištu 14. listopada 2021., 17. ožujka 2022., 19. svibnja 2022., 28. rujna 2022., 24. rujna 2024. i 22. studenog 2024., svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1.) te za sastav podneska od 23. srpnja 2021. i 7. prosinca 2023., svaki u iznosu od 200,00 EUR, (Tbr. 8. toč. 1.), što ukupno iznosu 1.600,00 EUR te trošak PDV25% u iznosu od 400,00 EUR, odnosno sveukupno iznos od 2.000,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u toč. III. izreke ove presude.

Napominje se da je novčani iznos u presudi iskazan i u valuti EUR, primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450, uvažavajući odredbe čl. 43. i čl. 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 57/22. i 88/22.).

Rijeka, 3. siječnja 2025.

Sutkinja

Patrizia Muždeka Funčić

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana objave, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. ZPP-a.)