Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-7655/2021-25

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Goranu Felji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] ([adresa]), [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vinka Brundula Tadić, odvjetnica u Donjoj Stubici, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, iz Zagreba, Magazinska cesta 69, kojeg zastupa punomoćnica Mateja Vidaković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Petra Šapine, odvjetnika u zamjenu za odvjetnicu Vinku Brundula Tadić i punomoćnika tuženika, FT, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta d.o.o., dana 03. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se ništetnim i bez pravnog učinka dio odredbe sadržan u članku 2. točka 1. Ugovora o kreditu broj 320-50-3919230, od dana 13. veljače 2007., ovjerenog kod javnog bilježnika Jagode Vajdić Sevšek pod brojem: OV-2533/07, dana 19. veljače 2007., koji glasi: "u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora."

    II. Utvrđuje se ništetnim i bez pravnog učinka dio odredbe sadržan u članku 7. točka 1. Ugovora o kreditu broj 320-50-3919230, od dana 13. veljače 2007., ovjerenog kod javnog bilježnika Jagode Vajdić Sevšek pod brojem: OV-2533/07, dana 19. veljače 2007., koji glasi:" u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Kreditora za CHF, važećem na dan dospijeća“.

    III. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, isplatiti tužitelju DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime ništetne odredbe o valutnoj klauzuli iznos od 4.155,11 eura sa zakonskim zateznim kamatama na iznose od:

    - 0,37 eura od 31.03.2007.,

    - 0,01 eura od 29.02.2008.,

    - 4,03 eura od 31.03.2008.,

    - 16,64 eura od 31.10.2008.,

    - 3,45 eura od 30.11.2008.,

    - 20,21 eura od 31.12.2008.,

    - 22,79 eura od 31.01.2009.,

    - 23,95 eura od 28.02.2009.,

    - 21,25 eura od 31.03.2009.,

    - 21,87 eura od 30.04.2009.,

    - 16,85 eura od 31.05.2009.,

    - 13,15 eura od 30.06.2009.,

    - 14,13 eura od 31.07.2009.,

    - 16,08 eura od 31.08.2009.,

    - 15,91 eura od 30.09.2009.,

    - 13,94 eura od 31.10.2009.,

    - 17,64 eura od 30.11.2009.,

    - 20,61 eura od 31.12.2009.,

    - 24,83 eura od 31.01.2010.,

    - 23,86 eura od 28.02.2010.,

    - 29,58 eura od 31.03.2010.,

    - 28,50 eura od 30.04.2010.,

    - 30,61 eura od 31.05.2010.,

    - 48,94 eura od 30.06.2010.,

    - 45,16 eura od 31.07.2010.,

    - 56,69 eura od 31.08.2010.,

    - 52,71 eura od 30.09.2010.,

    - 46,30 eura od 31.10.2010.,

    - 59,81 eura od 30.11.2010.,

    - 77,00 eura od 31.12.2010.,

    - 64,83 eura od 31.01.2011.,

    - 69,10 eura od 28.02.2011.,

    - 63,67 eura od 31.03.2011.,

    - 64,65 eura od 30.04.2011.,

    - 87,69 eura od 31.05.2011.,

    - 89,94 eura od 30.06.2011.,

    - 108,83 eura od 31.07.2011.,

    - 98,97 eura od 31.08.2011.,

    - 88,18 eura od 30.09.2011.,

    - 86,24 eura od 31.10.2011.,

    - 85,42 eura od 30.11.2011.,

    - 90,52 eura od 31.12.2011.,

    - 94,96 eura od 31.01.2012.,

    - 95,56 eura od 28.02.2012.,

    - 92,48 eura od 31.03.2012.,

    - 94,56 eura od 30.04.2012.,

    - 95,98 eura od 31.05.2012.,

    - 93,59 eura od 30.06.2012.,

    - 94,22 eura od 31.07.2012.,

    - 92,43 eura od 31.08.2012.,

    - 88,55 eura od 30.09.2012.,

    - 92,68 eura od 31.10.2012.,

    - 94,66 eura od 30.11.2012.,

    - 93,27 eura od 31.12.2012.,

    - 85,49 eura od 31.01.2013.,

    - 92,10 eura od 28.02.2013.,

    - 92,68 eura od 31.03.2013.,

    - 90,09 eura od 30.04.2013.,

    - 82,02 eura od 31.05.2013.,

    - 81,82 eura od 30.06.2013.,

    - 83,80 eura od 31.07.2013.,

    - 86,97 eura od 31.08.2013.,

    - 91,37 eura od 30.09.2013.,

    - 86,97 eura od 31.08.2013.,

    - 91,37 eura od 30.09.2013.,

    - 89,10 eura od 31.10.2013.,

    - 90,71 eura od 30.11.2013.,

    - 92,53 eura od 31.12.2013.,

    - 93,66 eura od 31.01.2014.,

    - 94,92 eura od 21.02.2014.,

    do isplate, a sve po stopi na osnovi čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate do 31. prosinca 2007. godine, a od 1. siječnja 2008. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena od dana dospijeća svakog pojedinog potraživanja do dana 31. srpnja 2015. godine, a za razdoblje od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu kojem potražuje od tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, na ime razlike preplaćenih iznosa kamata isplatu iznosa od 1.061,84 eura sa zakonskim zateznim kamatama na iznose od:

    - 7,14 eura od 30.11.2007.,

    - 7,14 eura od 31.12.2007.,

    - 7,14 eura od 31.01.2008.,

    - 7,14 eura od 29.02.2008.,

    - 7,14 eura od 31.03.2008.,

    - 7,14 eura od 30.04.2008.,

    - 10,83 eura od 31.05.2008.,

    - 10,83 eura od 30.06.2008.,

    - 10,83 eura od 31.07.2008.,

    - 10,83 eura od 31.08.2008.,

    - 10,83 eura od 30.09.2008.,

    - 10,83 eura od 31.10.2008.,

    - 10,83 eura od 30.11.2008.,

    - 10,83 eura od 31.12.2008.,

    - 10,83 eura od 31.01.2009.,

    - 10,83 eura od 28.02.2009.,

    - 16,71 eura od 31.03.2009.,

    - 16,71 eura od 30.04.2009.,

    - 16,71 eura od 31.05.2009.,

    - 16,71 eura od 30.06.2009.,

    - 16,71 eura od 31.07.2009.,

    - 16,71 eura od 31.08.2009.,

    - 16,71 eura od 30.09.2009.,

    - 16,71 eura od 31.10.2009.,

    - 16,71 eura od 30.11.2009.,

    - 16,71 eura od 31.12.2009.,

    - 16,71 eura od 31.01.2010.,

    - 16,71 eura od 28.02.2010.,

    - 16,71 eura od 31.03.2010.,

    - 16,71 eura od 30.04.2010.,

    - 16,71 eura od 31.05.2010.,

    - 16,71 eura od 30.06.2010.,

    - 16,71 eura od 31.07.2010.,

    - 16,71 eura od 31.08.2010.,

    - 16,71 eura od 30.09.2010.,

    - 16,71 eura od 31.10.2010.,

    - 16,71 eura od 30.11.2010.,

    - 16,71 eura od 31.12.2010.,

    - 16,71 eura od 31.01.2011.,

    - 16,71 eura od 28.02.2011.,

    - 16,71 eura od 31.03.2011.,

    - 16,71 eura od 30.04.2011.,

    - 16,71 eura od 31.05.2011.,

    - 15,89 eura od 30.06.2011.,

    - 15,89 eura od 31.07.2011.,

    - 15,89 eura od 31.08.2011.,

    - 13,64 eura od 30.09.2011.,

    - 13,64 eura od 31.10.2011.,

    - 13,64 eura od 30.11.2011.,

    - 13,64 eura od 31.12.2011.,

    - 13,64 eura od 31.01.2012.,

    - 13,64 eura od 28.02.2012.,

    - 13,64 eura od 31.03.2012.,

    - 13,64 eura od 30.04.2012.,

    - 13,64 eura od 31.05.2012.,

    - 13,64 eura od 30.06.2012.,

    - 13,64 eura od 31.07.2012.,

    - 13,64 eura od 31.08.2012.,

    - 13,64 eura od 30.09.2012.,

    - 13,64 eura od 31.10.2012.,

    - 13,64 eura od 30.11.2012.,

    - 13,64 eura od 31.12.2012.,

    - 13,64 eura od 31.01.2013.,

    - 13,64 eura od 28.02.2013.,

    - 13,64 eura od 31.03.2013.,

    - 13,64 eura od 30.04.2013.,

    - 13,64 eura od 31.05.2013.,

    - 13,64 eura od 30.06.2013.,

    - 13,64 eura od 31.07.2013.,

    - 13,64 eura od 31.08.2013.,

    - 13,64 eura od 30.09.2013.,

    - 13,64 eura od 31.10.2013.,

    - 13,64 eura od 30.11.2013.,

    - 13,64 eura od 31.12.2013.,

    - 13,64 eura od 31.01.2014.,

    - 13,23 eura od 21.02.2014.,

    pa do isplate.

    V. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, naknaditi tužitelju DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.204,05 eura sa zateznom kamatom tekućom od 03. siječnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi od 29. rujna 2021. navodi kako je kao korisnik kredita sklopio sa tuženikom ugovor o kreditu broj 320-50-3919230, od dana 13. veljače 2007. u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF po srednjem tečaju tuženika važećem na dan korištenja kredita u iznosu od 27.313,00 CHF s promjenjivom kamatnom stopom od 5,20% godišnje. Navodi da je tuženik tijekom trajanja ugovora više puta jednostranim odlukama mijenjao kamatnu stopu pri tome samo obavještavajući tužitelja o rastu iste bez jasnih i određenih parametara zašto je ista promijenjena te bez mogućnosti pregovaranja o tome. Tužitelj navodi da je takva odredba ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštena a time i ništetna sukladno odluci Visokog trgovačkog suda RH, poslovni broj Pž-7129/13 od dana 13. lipnja 2014., te da je odredba ugovora o valutnoj klauzuli nepoštena, a time i ništetna, sukladno odluci Visokog trgovačkog suda RH, poslovni broj: Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. u predmetima u kojima je jedan od tuženika bio i tuženik u ovom predmetu. Navodi da su navedene odredbe predmetnog ugovora o kreditu bitan sastojak ugovora te stoga predlaže utvrditi:

    - ništetnim i bez pravnog učinka dio odredbe sadržan u članku 2. točka 1. Ugovora o kreditu broj 320-50-3919230, od dana 13. veljače 2007., ovjerenog kod javnog bilježnika Jagode Vajdić Sevšek pod brojem: OV-2533/07, dana 19. veljače 2007., koji glasi: "u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora."

    - ništetnim i bez pravnog učinka dio odredbe sadržan u članku 7. točka 1. Ugovora o kreditu broj 320-50-3919230, od dana 13. veljače 2007., ovjerenog kod javnog bilježnika Jagode Vajdić Sevšek pod brojem: OV-2533/07, dana 19. veljače 2007., koji glasi:" u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Kreditora za CHF, važećem na dan dospijeća“, te shodno tome potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.061,84 eura na ime razlike preplaćenih iznosa kamata s pripadajućim zateznim kamatama, te na ime ništetne odredbe o valutnoj klauzuli isplatu iznosa od 4.155,11 eura s pripadajućim zateznim kamatama, uz pripadajući parnični trošak tužitelju sa zakonskom zateznom kamatom, kako je to konačno specificirano podneskom tužitelja od 26. svibnja 2023.

    2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u bitnom istaknuo da tužitelj svoj tužbeni zahtjev zasniva na presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. donesenoj u postupku zaštite kolektivnih interesa potrošača. Navodi da je sporna odredba tužitelju bila jasna, razumljiva i lako uočljiva, da se o istoj pojedinačno pregovarao te da nije suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokovala znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Također navodi da valutna klauzula nije ugovorena kao jednostrana klauzula, dakle kao klauzula koja bi štitila u slučaju aprecijacije CHF, ali ne bi djelovala u korist tužitelja u slučaju devalvacije CHF, već je ugovorena kao dvostrana klauzula koja prati kretanje CHF u odnosu na HRK u oba smjera. Navodi da tuženik ne ostvaruje nikakav ekstra profit na temelju valutne klauzule u CHF, imajući u vidu da je i sam zadužen u istoj valuti, što je nesporno utvrđeno u kolektivnom sporu. Tuženik ističe i prigovor zastare, te prigovara visini tužbenog zahtjeva. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o trošku do isplate.

    3. Tijekom postupka, sud je izvršio uvid u svu spisu priloženu dokumentaciju: presliku Ugovora o kreditu broj 320-50-3919230, od dana 13. veljače 2007. (list 10- 16), presliku izračuna više plaćenih kamata i valutnih razlika (list 17-20), presliku otplatnog plana (list 21-33), presliku prijepisa knjigovodstvene kartice (list 34-36), presliku Promotivnih uvjeta za odobravanje kredita građanima za kupnju novih i rabljenih automobila u periodu od 01. veljače 2007. do 31. ožujka 2007. (list 52-53), presliku Tržišnih parametara za auto kredit s valutnom klauzulom u CHF - prosječne veličine za kvartal (list 54). Sud je također proveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 83-93), kao i dokaz saslušanjem tužitelja (list 180-181).

    4. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka javnog bilježnika s obzirom na utvrđenja u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-3142/18 od 19. ožujka 2019. jer pravomoćne presude iz spora kolektivne pravne zaštite imaju izravan učinak koji obvezuje ovaj sud te stoga nije potrebno provoditi personalne dokaze, kao i odluke Europskog suda za ljudska prava, OTP banka i dr. protiv Hrvatske (zahtjev broj: 38541/21 od 08. studenog 2022.) kojom je utvrđeno da nije došlo do povrede načela jednakosti stranaka jer nisu saslušavani bankovni službenici, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka. Također, tuženik je odustao od prijedloga za saslušanjem svjedoka RT i KT.

    5. Sud je, sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP) dopustio povećanje tužbenog zahtjeva, odnosno preinaku tužbe podneskom tužitelja od 26. svibnja 2023. s obzirom da tužitelj nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka bez svoje krivnje, već je isto mogao preinačiti tek nakon provedenog financijskog vještačenja, a sve sukladno Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskog odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH, poslovni broj: Su-IV-162/2021 od 26. studenog 2021.

    6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

    7. Između stranaka nije sporno da su stranke, i to tužitelj kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor, sklopili Ugovor o kreditu broj 320-50-3919230 dana 13. veljače 2007. na iznos od 27.313,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora na dan korištenja kredita (članak 1. Ugovora), s rokom otplate od 84 mjeseci (članak 4. Ugovora), u kojem ugovoru je odredbom članka 2. ugovorena promjenjiva redovna kamatna stopa u iznosu od 5,20% godišnje, u skladu s Odlukom o kamatnim stopama kreditora.

    8. Sporno je mogu li se na konkretan predmet primijeniti utvrđenja iz presude Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-6632/17 i Pž-7129/13, je li nastupila zastara tužiteljevog potraživanja te je li tuženik primjenom ugovorne odredbe kojom je ugovorena redovna kamatna stopa od 5,20% godišnje, promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama kreditora, kao i ugovorne odredbe koja se odnosi na valutnu klauzulu uz koju je vezana glavnica švicarski franak neosnovano ostvario korist u visini razlike iznosa koje je tužiteljica uplaćivala, a koji su veći od iznosa prema anuitetu definiranom s obzirom na početnu vrijednost CHF.

    9. Tužitelj se pravilno tijekom ovog postupka poziva na pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-6632/17 od 14.6.2018. kojom je u odnosu na tuženika potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. P-1401/12 od 04. srpnja 2013. Odlučujući o reviziji protiv presude Visokog trgovačkog suda RH posl.br. Pž-6632/17 od 14.6.2018., Vrhovni sud RH je svojom presudom i rješenjem posl. br. Rev-2221/18 od 3.9.2019. u odnosu na ovdje tuženika odbio kao neosnovanu reviziju protiv drugostupanjske presude Pž-6632/17 kojom je utvrđeno da je ta banka u određeno navedenom razdoblju povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak sve suprotno odredbama čl. 81., čl. 82. i čl. 90. Zakona o zaštiti potrošača iz 2003. u razdoblju od 1.6. 2004. do 6. 8. 2007., a od 7. 8.2007. do 31. 12.2008. suprotno odredbi čl. 96. i čl. 97. Zakona o zaštiti potrošača iz 2007., a koje povrede traju i dalje, kao i povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapajući ugovor o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem redovne kamatne stope koja je tijekom postojanja obveze po tim ugovorima o kreditu promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tužene i njezinim drugim internim aktima, a bez da su prije i u vrijeme sklapanja tih ugovora tužena banka kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači pojedinačno o tome pregovarali i utvrdili parametre koji utječu na odluku o promjenjivoj stopi ugovorne kamate, čime je tuženik postupio suprotno odredbama čl. 81., čl. 82. i čl. 90. ZZP/03 u razdoblju od 10. 9.2003. do 6. 8. 2007., a od 7. 8. 2007. na dalje suprotno odredbama čl. 96. i čl. 97. ZZP/07, te je naloženo tuženom prekinuti s takvim postupanjem i zabranjeno takvo ili slično postupanje.

    10. Također, presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 7129/13 od 13. lipnja 2014. pravomoćno je odlučeno o kolektivnoj tužbi P. - H.S.U.Z.Z.P. protiv više tuženika (Zagrebačka banka d.d. i dr.) te je utvrđeno da je, između ostalih banaka, i tuženik povrijedio kolektivne interese i prava potrošača koristeći u ugovorima o potrošačkom kreditiranju nepoštene odredbe u kojima je ugovorena redovna kamatna stopa, koja je tijekom postojanja obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika, te da su nepoštene odredbe o kojima se nije pojedinačno pregovaralo ništetne od samog početka, odnosno od trenutka kada su postale sadržaj standardnog ugovora, a njihovo korištenje predstavlja postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača čitavo vrijeme dok se koriste.

    11. Sukladno odredbi čl. 502c ZPP-a fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502a st. 1. navedenog Zakona da su određenim postupanjem, uključujući propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati. Riječ je u konkretnom slučaju, dakle o specifičnom proširenju subjektivnih granica pravomoćnosti presuda kojima se prihvaćaju zahtjevi za zaštitu kolektivnih interesa i prava i to samo u slučaju ako pojedini zahtjevi za zaštitu budu prihvaćeni.

    12. Nadalje, i prema odredbi čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz čl. 106. st. 1. navedenog Zakona u smislu postojanja povrede propisa zaštitite potrošača iz čl. 106. st. 1. navedenog Zakona obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika. Kako se u konkretnoj situaciji tužitelj poziva upravo na pravno utvrđenje iz rečene presude kojom je utvrđeno da je tuženik povrijedio prava tužitelja kao potrošača i ujedno korisnika kredita, a u kojima je koristio ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovarao valutnu klauzulu, te takvu odredbu ugovora pravomoćno utvrđuje ništetnim.

    13. Tužitelju svom iskazu na ročištu od 06. ožujka 2024. navodi da je otišao u auto kuću namjeravajući kupiti osobno vozilo za osobne potrebe te su mu u auto kući ponudili ugovor o kreditu s tuženikom s valutnom klauzulom u CHF o kojem ugovoru nije pregovarao, već je bio unaprijed pripremljen, te mu je djelatnik auto kuće rekao da ga potpiše, te je otišao kod javnog bilježnika gdje ga je i potpisao. Navodi da mu nitko nije obrazlagao niti upozorio na pojmove promjenjive kamatne stope, niti valutne klauzule, te rizike vezane uz iste. Sredstva iz kredita je utrošio u kupnju automobila i to u privatne svrhe. Navodi da je početna rata kredita tijekom otplate kredita dosta porasla te mu je jako otežalo vraćanje kredita. Kredit je u cijelosti osobno otplatio. 14. Dakle i iz iskaza tužitelja, kojeg je sud prihvatio u cijelosti kao logičan i životno uvjerljiv, te sukladno s ostalom dokumentacijom u spisu, također proizlazi da tužitelj nije mogao pregovarati o niti jednoj odredbi predmetnog ugovora o kreditu već se radilo o unaprijed pripremljenom ugovoru, niti su ga djelatnici auto kuće, odnosno tuženika upozorili da bi moglo doći do većeg povećanja anuiteta uslijed povećanja kamatne stope ili tečaja CHF u odnosu na HRK.

    15. Sukladno odredbi čl. 323. st. 1. ZOO, u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije moguće ili se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Nadalje, sukladno odredbi čl. 323. st. 2. ZOO, ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti. U konkretnoj situaciji, tuženik je na temelju ništetnih ugovornih odredbi ostvario korist u vidu plaćanja veće naknade za kredit, odnosno korist na osnovu razlike u tečaju CHF. Stoga je tuženik u obvezi platiti tužitelju razliku u vidu više plaćene razlike koja proizlazi iz razlike između tečaja zbog ništetnih ugovornih odredbi predmetnog Ugovora o kreditu u smislu odredbe čl. 1111. st. 1. ZOO. Posljedica ništetnosti nepoštenih ugovornih odredbi je vraćanje preplaćenih iznosa sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 1115. ZOO-a od dana stjecanja do isplate.

    16. U odnosu na prigovor zastare potraživanja tužitelja u odnosu na valutnu klauzulu, Vrhovni sud RH je u odluci od 20.3.2018. broj Rev-2245/17-2 zauzeo stav da je pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača došlo do prekida zastare na temelju čl. 241. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO), zbog čega zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke Visokog trgovačkog suda RH posl.br. Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., donesene u povodu te tužbe, dakle od 14. lipnja 2018. Kako je tužba u ovom predmetu podnesena 29. rujna 2021. to nakon ponovnog početka tijeka zastarnog roka od 14. lipnja 2018. nije istekao rok od pet godina iz čl. 225. ZOO-a, zbog čega prigovor zastare u odnosu na preplate na temelju valutne klauzule nije osnovan, dok je prigovor zastare u odnosu na preplate na temelju promjenjive kamatne stope osnovan s obzirom da je presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/13 koja se odnosi na ništetnost odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi pravomoćna dana 13. lipnja 2014. pa je istekao petogodišnji zastarni rok.

    17. U odnosu na prigovor zastare tuženika u dijelu za koji je tužitelj povećao tužbeni zahtjev nakon primitka nalaza i mišljenja vještaka, u podnesku od 26. svibnja 2023., odnosno za koji iznos je izvršio tzv. nepravu preinaku, valja napomenuti da sukladno pravnom shvaćanju zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH (2/24) održane dana 27. svibnja 2024. u slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i 191. ZPP-a), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Stoga je sud prigovor zastare tuženika ocijenio neosnovanim.

    18. Slijedom svih izloženih razloga, ovaj sud prihvatio je stav tužitelja da se radi o ništetnosti predmetnih dijelova odredaba Ugovora o kreditu i na okolnost utvrđivanja razlike tečaja valute izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja 09. siječnja 2023. proizlazi da preplaćeni iznosi u razdoblju od dana dospijeća prve obveze (31. ožujka 2007.) do dana konačne otplate (21. veljače 2014.), a koji proizlaze iz povećanja tečaja za valutu CHF primijenjenog kod otplate (na dan dospijeća pojedine obveze) u odnosu na tečaj za valutu CHF važeći u vrijeme korištenja kredita, iznose ukupno 31.306,90 kn odnosno 4.155,11 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa razlika). Iznosi po mjesecima te datumi dospijeća i plaćanja navedeni su u tablicama koje prileže nalazu i mišljenju vještaka.

    19. Sud je predmetni nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića iz Ručević vještačenja d.o.o. prihvatio u cijelosti jer je isti sukladan s ostalim dokazima u spisu, te izrađen stručno, valjano obrazložen i u skladu s pravilima struke, uzevši u obzir da je vještak imao na uvid svu relevantnu dokumentaciju, te na koji tužitelj nije imao nikakve primjedbe niti prigovore, dok su prigovori tuženika pravne prirode. Iz predmetnog nalaza i mišljenja sud je utvrdio visinu tužbenog zahtjeva.

    20. Tuženik neosnovano navodi da je zadatak vještaka pogrešno određen jer da namjera ugovornih stranaka nije bila ugovaranje fiksne kamatne stope, niti bi to bilo u skladu sa tržišnih uvjetima. Naime, u konkretnoj situaciji je utvrđeno da je navedena odredba predmetnog Ugovora u dijelu u kojemu je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorene obveze promjenjiva u skladu sa jednostranom odlukom banke, ništetna, pa je sukladno takvom utvrđenju i određen zadatak vještaku, a vještak je u nalazu i mišljenju u svemu ispunio zadatak suda. Isto vrijedi i za odredbu Ugovora koja se odnosi na valutnu klauzulu.

    21. U odnosu na prigovor tuženika da je vještak u izračun trebao uključiti i razdoblje primjene nižeg tečaja, valja napomenuti da manje plaćeni anuiteti zbog tečajne razlike CHF koja, cijeneći sve naprijed navedeno, nije bila jasno predočena, pa tuženik ne može crpiti koristi iz svog nezakonitog postupanja. Plaćanjem anuiteta tužitelj nije ništa primio pa stoga nije nepošten stjecatelj i ne postoji niti obveza vraćanja nečeg što nije primio, a time niti tražbina tuženika po osnovi ništetnih ugovornih odredbi. Također, prema stajalištu Vrhovnog suda RH u odluci poslovni broj: Rev- 549/2023 od 18. prosinca 2023. tužitelj niti ne može potraživati navedene negativne razlike ukoliko nije istaknut prigovor radi prijeboja, prigovor prijeboja ili protutužbeni zahtjev.

    22. S obzirom da je utvrđeno da je ništetna odredba Ugovora o kreditu u dijelu kojim je ugovorena valutna klauzula, to je tuženik u utuženom razdoblju bez osnove obračunavao i naplaćivao veće anuitete od onih na koje je imao pravo te da je u utuženom razdoblju tužitelju naplatio više od ugovorenog iznosa, kako je to utvrđeno nalazom i mišljenjem vještaka, odnosno bez pravne osnove.

    23. Slijedom navedenog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kojim zahtijeva da mu tuženik na ime ništetne odredbe o valutnoj klauzuli isplati iznos od 4.155,11 eura, te je primjenom odredbi čl. 1111. i 1115. ZOO-a odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude, dok je za preostali iznos od 1.061,84 eura koji se odnosi na ime preplate na temelju ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, tužbeni zahtjev sud odbio, s obzirom na osnovan prigovor zastare, odnosno odlučio kao pod točkom IV. izreke ove presude.

    24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 151., 154. st. 2., 155. ZPP-a s obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici. Sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od ukupno 5.216,95 eura s pripadajućom zateznom kamatom. S obzirom da je tužitelj u postupku uspio s iznosom od 4.155,11 eura, a tuženik u iznosu od 1.061,84 eura sud je utvrdio omjer uspjeha u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva od 79,65% na strani tužitelja i 20,35% na strani tuženika. Sud je oduzeo od postotka tužitelju koji je u većoj mjeri uspio, postotak tuženika koji je u manjoj mjeri uspio u postupku (79,65% - 20,35%) što iznosi 59,30%, a sve sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a.

    25. Sud je tužitelju priznao trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 dalje: Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake radnje te troškovnikom, a odnosi se na sastav tužbe od 29. rujna 2021. sukladno Tbr. 7.1 Tarife u iznosu od 100 bodova, za sastav podnesaka od 13. srpnja 2022. te 26. svibnja i 11. listopada 2023. sukladno Tbr. 8.1 Tarife u iznosu od 3x100 bodova, te za sudjelovanje na ročištima od 05. srpnja 2022. i 21. studenog 2024., sukladno Tbr. 9.1. Tarife u iznosu od 2x100 bodova, što ukupno iznosi 600 bodova. Obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54 Tarife navedeni trošak tužitelja iznosi 1.200,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a sukladno Tbr. 46 Tarife iznosi 1.500,00 eura, a s obzirom da je tužitelj uspio u parnici u omjeru od 59,30%, u tome omjeru mu pripada i trošak, dakle iznos od 889,50 eura. Tužitelju je valjalo priznati i trošak na ime plaćenog predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 265,44 eura, kao i trošak na ime sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 49,11 eura odmjerene sukladno Zakonu o sudskim pristojbama i Tarifi o sudskim pristojbama, odnosno ukupno 1.204,05 eura, kako je i odlučeno pod točkom V. izreke ove presude.

    26. Sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za naknadom troška za sastav podneska od 04. kolovoza 2022. s obzirom da isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

    U Zagrebu 03. siječnja 2025.

    Sudac:

    Goran Felja

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

    -od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

    - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

    Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

    DNA:

    1. Tužitelju po pun.

    2. Tuženiku po pun.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.