Poslovni broj: UsI-999/2023-9
Republika Hrvatska
Upravni sud u Splitu
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Ani Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Nene Čulić, u upravnom sporu tužitelja ĆT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Borku Bebiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB:72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijska uprava za ceste za ceste Split, R. Boškovića 22, OIB: 65717231356, radi potpunog izvlaštenja, nakon javne rasprave zaključene 21. studenog 2024. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te opunomoćenika zainteresirane osobe, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 19. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-943-02/23-01/05, URBROJ:514-01-02-01- 01/07-23-02 od 9. veljače 2023., kao i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove KLASA:UP/I-943- 04/19-01/00111, URBROJ: 2181/1-13/569-22-39 od 3. listopada 2022. godine.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-943-02/23-01/05, URBROJ: 514-01-02-01-01/07-23-02 od 9. veljače 2023., odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove KLASA: UP/I-943-04/19-01/00111 URBROJ: 2181/1-13/569-22-39 od 3. listopada 2022. godine. Ovim potonjim odbačen je prijedlog tužitelja za obnovu postupka okončanog rješenjem KLASA: UP/943-04/19-01/00111, URBROJ: 2181-05-01/108-19-11 od 23. prosinca 2019.
2. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi kako je prvostupanjsko tijelo prilikom odlučivanja o tužiteljevom prijedlogu za obnovu predmetnog postupka pogrešno utvrdilo činjenično stanje te izvelo potpuno nelogičan zaključak da bi ovdje tužitelj bio ovlašten pokrenuti upravni spor protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-04/20-01/97 od 16. ožujka 2022. godine kojim je po žalbi ostalih stranaka poništeno rješenje od 23. prosinca 2019. u dijelu pod točkom 2. izreke koji se odnosi na suvlasnički udio i to u dijelu pod točkom 2. izreke koji se odnosi na suvlasnički udio pok. ZT pok. Ć od 1/3 dijela na nekretninama oznaka čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 90 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 234 m2, stvarnog vlasništva tužitelja pod 1. do pod 3. , te u dijelu pod točkom 3. izreke, podstavcima 2., 3. i 4., kojima je FT, FT Antoniji i FT ŠT, na ime naknade za suvlasnički udio od 1/3 dijela predmetnih nekretnina utvrđena naknada u iznosu od 125.167,35 kuna). Iz rješenja tuženika, navodi se dalje u tužbi, proizlazi da drugostupanjsko tijelo ne dijeli stav prvostupanjskog tijela u pogledu pravomoćnosti rješenja Službe za imovinsko-pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji uprave KLASA: UP/I- 943-04/19-01/00111, URBROJ: 2181- 05-01/108-19-11 od 23. prosinca 2019. godine obzirom da u posljednjem dijelu obrazloženja pobijanog rješenja navodi da bi žalitelj očito propustio podnijeti žalbu protiv prednje citiranog rješenja prvog stupnja, ali da se propuštanje podnošenja žalbe ne može nadoknaditi podnošenjem prijedloga za obnovu postupka. Obzirom na takav stav da se zaključiti da drugostupanjsko tijelo smatra pravomoćno okončanim postupak Službe za imovinsko-pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji uprave KLASA: UP/I-943- 04/19-01/00111 u odnosu na ovdje tužitelja. Stoga da nije jasno zašto drugostupanjsko tijelo smatra da bi rješenje prvog stupanja bilo pravilno i na zakonu osnovano kada su stavovi ta dva tijela oprečna. Suprotno navodima tuženika, koji navodi da tužitelj kao razlog za obnovu navodi da kao neuka stranka bez kvalificiranog opunomoćenika nije podnio žalbu protiv prvostupanjskog rješenja od 23. prosinca 2019., tužitelj svoj prijedlog temelji na činjenici što je Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske kao drugostupanjsko tijelo u postupku Upravnog odjela za imovinsko- pravne poslove Splitsko dalmatinske županije (ranije Službe za imovinsko-pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji) KLASA: UP/I-943- 04/19-01/00111, svojim rješenjem od 16. ožujka 2022. godine utvrdilo da je prvostupanjsko tijelo u tom postupku počinilo niz nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju te da je svoje rješenje prvog stupnja od 23. prosinca 2019. godine temeljilo na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Antonije Vidjak, ing.građ., iz studenog 2018. godine koje je, po mišljenju tog drugostupanjskog tijela, bilo izrađeno protivno pravilima struke te protivno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (a što u svojoj biti predstavlja temelj za obnovu postupka propisan čl. 123. st. 1. toč. 1. Zakona o općem upravnog postupku). Činjenica da je tužiteljev pokojni otac PT sudjelovao u postupku Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove Splitsko dalmatinske županije (ranije Službe za imovinsko-pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji) KLASA: UP/I-943-04/19- 01/00111 kao neuka stranka, je istaknuta od strane tužitelja u smislu čl. 6. i čl. 7. Zakona o općem upravnom postupku kojima je propisana dužnost službene osobe da upozori neuku stranku na posljedice njezinih radnji odnosno propuštanja poduzimanja određenih radnji u upravnom postupku u kojem se odlučuje o nekom njezinom pravu, a sve iz razloga što je prvostupanjsko tijelo u odnosu na tužiteljevog pokojnog oca postupalo protivno tim odredbama. Naime, tužiteljev pokojni otac je apsolutno povjerovao u stručno mišljenje imenovanog vještaka (kao i u postupanje prvostupanjskog tijela za koje je smatrao da bi otklonio propuste vještaka), a koje mišljenje je od strane drugostupanjskog tijela okvalificirano kao nepravilno, nestručno, te sačinjeno protivno pravilima struke te eksplicite eliminirano kao dokaz koji bi mogao služiti kao temelj za određivanje naknade u tom upravnom postupku. Dakle, tužitelj je svoj prijedlog za obnovu postupka Upravnog odjela za imovinsko- pravne poslove Splitsko dalmatinske županije (ranije Službe za imovinsko-pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji) KLASA: UP/I-943- 04/19-01/00111 podnio temeljem čl. 123. st. 1. toč 1. Zakona o općem upravnom postupku jer je donošenjem rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-04/20- 01/97 od 16. ožujka 2022. godine saznao da je prvostupanjsko tijelo nezakonito postupalo u tom prvostupanjskom postupku te da je vještvo iz tog postupka sačinjeno suprotno pravilima struke te suprotno odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Štoviše, tužitelj smatra da prvostupanjsko tijelo bilo dužno konzumirati svoje procesno ovlaštenje propisano čl.123. st. 1. toč 1. Zakona o općem upravnom postupku te po službenoj dužnosti obnoviti predmetni postupak budući da je rješidbom drugostupanjskog tijela od 16. ožujka 2022. godine saznalo za nove činjenice koje bi u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima mogle dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice bile iznesene odnosno upotrijebljene u prijašnjem postupku. Zaključno, tuženik je bio dužan decidirano navesti koji to od razloga propisanih čl. 126. Zakona o općem upravnom postupku nije bio ostvaren na strani tužitelja povodom njegovog prijedloga za obnovu postupka odnosno obrazložiti zašto je osnovano rješenje kojim se odbacuje tužiteljev prijedlog za obnovu postupka. Stavak 1. članka 126. Zakona o općem upravnom postupku propisuje da je nadležno tijelo dužno ispitati je li prijedlog za obnovu pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom, te da ako ti uvjeti nisu ispunjeni da će nadležno tijelo odbaciti prijedlog rješenjem. Budući da je tužitelj kao nasljednik preminule stranke (uz prijedlog je tužitelj dostavio rješenje o nasljeđivanju iza svog oca sada pokojnog PT te učinio aktivnu legitimaciju nespornom) u propisanim rokovima podnio prijedlog za obnovu postupka, to je jasno da su ispunjene prve dvije pretpostavke citirane odredbe. Osim toga, u konkretnom slučaju je ispunjena i treća pretpostavka, a to je da je tužitelj učinio vjerojatnom okolnost na kojoj temelji svoj prijedlog (činjenica da je drugostupanjsko tijelo u postupku Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove Splitsko dalmatinske županije KLASA: UP/I-943-04/19-01/00111, svojim rješenjem od 16. ožujka 2022. godine utvrdilo da je prvostupanjsko tijelo u tom postupku počinilo niz nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju te da je svoje rješenje prvog stupnja od 23. prosinca 2019. godine temeljilo na nestručnom i nepravilnom nalazu i mišljenju imenovanog stalnog sudskog vještaka). Dakle, jasno je da je drugostupanjsko tijelo propustilo otkloniti nezakonitost postupanja prvostupanjskog tijela, te da su oba tijela sasvim neosnovano odbila meritorno odlučiti o prijedlogu tužitelja za obnovu postupka. Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika kao i ono prvostupanjsko.
3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
4. Pozvana rješenjem od 23. veljače 2024. u smislu tada važeće odredbe članka 19. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS) da kao zainteresirana osoba sudjeluje u sporu Županijska uprava za ceste Split je na ročištu održanom 21. studenog 2024. navela kako se u cijelosti pridružuje navodima iz osporenog rješenja tuženika, te je predložila tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
5. U sporu je održana rasprava 21. studenog 2024. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je ista održana u njegovoj odsutnosti. Opunomoćenik tužitelja je ustrajao u svim navodima iz tužbe te je popisao trošak spora, dok je opunomoćenik zainteresirane osobe izjavio kako se u cijelosti pridružuje navodima iz obrazloženja osporenog rješenja, te je predložio tužbu odbiti kao neosnovanu.
6. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika dostavljenog uz odgovor na tužbu. .
7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika kojim je kao neosnovana odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbačen njegov prijedlog za obnovom postupka okončanog rješenjem KLASA: UP/943-04/19-01/00111 URBROJ: 2181-05-01/108-19-11 od 23. prosinca 2019.
9. Iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da je dana 23. svibnja 2022. tužitelj kao nasljednik PT, podnio prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-943-04/19-01/00111, URBROJ:2181-05-01/108-19-11 od 23. prosinca 2019., u djelu koji se odnosi na njegove pravne prednike i za koji dio nije bila izjavljena žalba. Navedenim rješenjem od 23. prosinca 2019. u točki I. točkom 1. je riješeno kako je interes Republike Hrvatske za izgradnju i održavanje navedenog objekta utvrđen člankom 36. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) kojim je utvrđeno kako je građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta od interesa za Republiku Hrvatsku, u skladu s člankom 13. Zakona o izvlaštenju i određivanu naknade („Narodne novine“, broj 74/14). Pod točkom 2. izreke je prihvaćen prijedlog Županijske uprave za ceste Split, R. Boškovića 22, OIB: 65717231356, ovdje zainteresirane osobe, te je u korist Republike Hrvatske radi rekonstrukcije Županijske ceste ŽC 6133 od K. O. [katastarska općina] do Puta Vlaške u Segetu Donjem, od st.0+140.00 km do st.1+420.00 km, određeno potpuno izvlaštenje na zemljištu označenom kao: čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 90 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 234 m2, obje čestice upisanog vlasništva GT ud. Ć za 1/3 dijela, PT za 1/3 dijela i ZT pok. Ć za 1/3 dijela. Pod točkom 3. je određena naknada za potpuno izvlaštenje nekretnina iz točke 2. izreke tog rješenja u iznosu od 375.502,06 kuna, koji iznos izvlaštenja je korisnik izvlaštenja obvezan isplatiti na slijedeći način: PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 125.167,35 kuna, te MT, Antoniji i ŠT 3. iznos od po 41.722,45 kuna, na njihove račune, dok je preostali iznos od 125.167,35 kuna korisnik izvlaštenja obvezan položiti na poseban račun državnog proračuna HR 12 1001 0051 8630 0016 0, model i poziv na broj 64-9750-1644 Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja, s tim da zakonske zatezne kamate teku od 30. dana od dana donošenja rješenja pa do isplate.
10. Nadalje, iz spisa proizlazi da su protiv navedenog prvostupanjskog rješenja žalbe izjavili FT, CT i ŠT, dok žalbu nije izjavio PT (prednik tužitelja u ovom predmetu). Postupajući po žabi MT, ČT i ŠT, tuženik je rješenjem od 16. ožujka 2022. poništio prvostupanjsko rješenje od 23. prosinca 2019. i to u dijelu pod točkom 2. izreke koji se odnosi na suvlasnički udio pok. ET pok. Ć od 1/3 dijela na nekretninama oznaka čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]), upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 90 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]), upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 234 m2, stvarno vlasništvo MT pok. ET, ČT pok. ET i ST ud. ET te u dijelu pod točkom 3. izreke podstavcima 2., 3. i 4., kojima je ŠT MT, ŠT CT i ŠT, na ime naknade za suvlasnički udio od 1/3 dijela predmetnih nekretnina utvrđena naknada u iznosu od 125.167,35 kn te je predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
11. Odredbom čl. 123. st. 1.. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) propisano je da obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku; ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu (toč.2); ako je rješenje donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje ili osoba koja je morala biti izuzeta /toč.3); ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u propisnom sastavu ili ako za rješenje nije glasovala propisana većina (toč.4); ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku (toč. 5); ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik (toč.6) i ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom.
Stavkom 2. istog članka propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja: ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica nekog kaznenog djela, ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta, ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom pitanju je kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije.
Stavkom 3. tog članka propisano je da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razlog obnove, ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
Odredbom čl. 124. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da je u prijedlogu za obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.
Odredbom čl. 126. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.
12. Uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe i gore utvrđeno činjenično stanju ovaj sud drži kako je pravilno tužiteljev prijedlog za obnovom postupka odbačen.
13. Naime, kako to proizlazi iz tužiteljevog prijedloga za obnovom postupka isti se temelji na odredbi čl. 123. st.1. toč.1. ZUP-a, pri čemu tužitelj ističe da je postupajući po žalbi ostalih ovlaštenika naknade za izvlaštenje ČT, ST i FT, tuženik poništio rješenje od 23. prosinca 2019. u dijelu pod točkom 2. izreke koji se odnosi na suvlasnički udio njihovog prednika pok. ZT pok. Ć od 1/3 dijela na nekretninama oznaka čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 90 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 234 m2, stvarnog vlasništva tužitelja pod 1. do pod 3., te u dijelu pod točkom 3. izreke, podstavcima 2., 3. i 4., kojima je istima, na ime naknade za suvlasnički udio od 1/3 dijela predmetnih nekretnina utvrđena naknada u iznosu od 125.167,35 kuna, iz razloga što je prvostupanjsko tijelo rješenje prvog stupnja od 23. prosinca 2019. godine temeljilo na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Antonije Vidjak, ing.građ., iz studenog 2018. godine koje je, po mišljenju tog drugostupanjskog tijela, bilo izrađeno protivno pravilima struke te protivno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina.
14. Po ocjeni ovog suda navedeni razlog ne predstavlja valjani razlog za obnovu postupka iz čl. 123. st.1.toč.1. ZUP-a već isto predstavlja žalbeni razlog, te je prednik tužitelja a kako to pravilno navodi i tuženik, mogao protiv navedenog prvostupanjskog rješenja izjaviti žalbu, što nesporno nije učinio. Naime, obnova postupka je izvanredni pravni lijek koji se može podnijeti samo iz razloga i pod uvjetima propisanim prethodno citiranim odredbama članka 123. do 127. ZUP-a. To znači da tužitelj kroz obnovu postupka u kojem je u odnosu na njegovog prednika doneseno konačno rješenje, nije mogao navedeno rješenje osporavati iz razloga zbog kojih ga je ovaj mogao osporavati žalbom, a koju žalbu prednik tužitelja nije podnio. Propuštanje podnošenja žalbe ne može se ispraviti naknadnim podnošenjem zahtjeva za obnovu postupka, koji se može podnijeti iznimno, samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, koji ovdje, a kako je to pravilno ustvrdio tuženik nisu bili ispunjeni.
15. Dodatno se ističe, a u odnosu na navode tužitelja o tome da je je tuženik postupajući po žalbama ostalih sudionika postupka pronašao nezakonitosti u prvostupanjskom rješenju od 23. prosinca 2019., kako predmet ocjene u ovom upravnom sporu nije sam meritum konkretne upravne stvari, odnosno da li je upravno tijelo prvog stupnja zakonito provelo postupak čija se obnova traži i zakonito donijelo rješenje u odnosu na pravnog prednika tužitelja, već je predmet ovog spora isključivo to jesu li u konkretnom slučaju ispunjene kumulativno određene pretpostavke za obnovu spora, a koje u konkretnom slučaju nisu ispunjene jer kako je to već prethodno rečeno, ne postoji niti jedan od razloga iz članka 123. ZUP-a koji bi opravdavao obnovu postupka.
16. Slijedom iznijetog, sud cijeni rješenje tuženika zakonitim, odnosno u upravnom postupku, koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se riješila upravna stvar, dok tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.
17. Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. ZUP-a na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u točki I .izreke ove presude.
18. Budući da tužitelj nije uspio u ovom sporu, to je i njegov zahtjev za naknadom troška spora valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom II. izreke.
U Splitu, 19. prosinca 2024.
S U T K I NJ A
Ana Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Tužitelju RT, zastupanom po opunomoćeniku Borku Bebiću, odvjetniku u [adresa]
2. Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49
3. Županijska uprava za ceste za ceste Split, R. Boškovića 22
4. u spis
