UsI-1742/2023-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić te Neni Čulić zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice ŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Kristijanu Barišiću, odvjetniku u Splitu , protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Republike Austrije 14, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 21. studenog 2024 u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 19. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje tuženika KLASA: UP/II-361-05/22-26/114, URBROJ: 531-07-1-3-2/1-23-3 od 18. svibnja 2023., kao i rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje KLASA: UP/I 361- 02/13-01/2087, URBROJ: 2181/1-11-00/16-22-0009 od 14. veljače 2022. godine i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je ono dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama izraženim u obrazloženju ove presude.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/22-26/114, URBROJ: 531-07-1-3-2/1-23-3 od 18. svibnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje KLASA: UP/I-361-02/13-01/2087, URBROJ: 2181/1-11-00/16-22-0009 od 14. veljače 2022. godine. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu, izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tužiteljica u tužbi kojom osporava rješenje tuženika od 18. svibnja 2023. u bitnome navodi kako zaključak prvostupanjskog tijela od 14. lipnja 2021., kojim se nalaže tužiteljici da dopuni zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u skladu s odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te da pritom dostavi tri snimke izvedenog stanja, nezakonit i neprovediv. Iz navedenog zaključka nije jasno na koji način je tužiteljica trebala dopuniti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno -koji dio tužiteljica treba ukloniti, odnosno koji dio zgrade bi se mogao ozakoniti. Takvim nezakonitim postupanjem prvostupanjskog tijela koje tužiteljici nije jasno naznačilo što treba učiniti, odnosno na koji način treba postupiti tužiteljici je nanesena šteta jer je sada u situaciji da ima potpuno nezakonitu zgradu, premda je riječ o zgradi koja je prema Uvjerenju Područnog ureda za katastar Split evidentirana novom izmjerom od 1. svibnja 1997. godine. Obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju je predmet ozakonjenja mogao biti barem onaj u katastru evidentirani dio zgrade, pa je stoga jasno da je pravilnim provođenjem postupka, kao i zakonitom uputom tužiteljici trebalo omogućiti tužiteljici makar djelomično ozakonjenje predmetne zgrade. Tužiteljica nadalje navodi kako nije moguće temeljem očevida provedenog 30. listopada 2020. godine utvrditi što je bilo izgrađeno do 21. lipnja 2011. godine, stoga je u slučaju dvojbe trebalo provesti dokazni postupak, te pozvati stranku da predloži dokaze na okolnosti na koje se poziva. Nadalje, ističe da je konstrukciju kosog krova, odnosno zidani jednakokračni trokut izgradila poslije 21. lipnja 2011. godine, ali da temeljem odredbe čl. 2. st.2 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, to može biti predmetom ozakonjenja. Tužiteljica ističe kako je sam tuženik uvidio nezakonitost postupanja prvostupanjskog tijela te je tako naveo kako službena zabilješka o uvidu u DOF5/2011 nije zakonita jer u istoj nije naznačeno što je utvrđeno niti tko ju je sačinio niti je ista vlastoručno potpisana. Jednako tako, tuženik je utvrdio da ni zaključak nije zakonit, ali usprkos tome, propustio je ukinuti odluku i predmet vratiti na ponovno postupanje.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. Dostavom svih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 21. studenog 2024., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/2024) US-a. Na temelju članka 91. ZUS-a, rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika.

5. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka ĐT i ĆT te za provođenjem vještačenja po vještaku građevinsko arhitektonske struke, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja navedenog dokaza.

6. Predmet ovog spora je izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu, izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Iz podataka priloženih u spisu predmeta tuženika proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu građevinu koji je pred nadležnim prvostupanjskim tijelom zaprimljen 26. lipnja 2013.

8. Prvostupanjskim rješenjem, potvrđenim osporenim rješenjem tuženika, odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedeno stanju za predmetnu zgradu, uz obrazloženje kako se ista, a s obzirom da nije u cijelosti vidljiva na DOF5/2011, dakle nadograđena je nakon 21. lipnja 2011., ne može smatrati nezakonito izgrađenom zgradom u smislu odredbi članka 2. stavak 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19).

9. Uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada propisani su odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

10. Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je kako se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade, izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

10. 1. Prema stavku 2. citirane zakonske odredbe nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

10. 2. Odredbom članka 20. stavak 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je kako se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

11. U provedenom upravnom postupku obavljeni su očevidi na licu mjesta 20. 11. 2015 i 30. listopada 2020. izvršen je uvid u digitalnu ortofoto kartu (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011., te je utvrđeno kako predmetna zgrada nije vidljiva u cijelosti, odnosno kako na dan aerofotogrametrijskog snimanja nije bio vidljiv drugi kat zgrade, već da je vidljiva zgrada etažnosti suteren, prizemlje i prvi kat).

12. Nadalje, tijekom upravnog postupka tužiteljica je zaključkom KLASA: UP/I- 361-02/13-01/2087, URBROJ: 2181/1-11-00/16-21-0007 od 14. lipnja 2021. pozvana da dopuni zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu, zaprimljen dana 26. lipnja 2013., za zgradu izgrađenu na građevnoj čestici katastarske općine k.č.z. 2134 k. o. [katastarska općina] u skladu s odredbom čl. 2.st.1., čl.12 st.1 i čl. 20. st.4 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama na način da dostavi tri primjerka snimke izvedenog stanja (toč. I. zaključka); točkom II. zaključka navedeno je da je isto tužiteljica dužna napraviti u roku od 30 dana, dok je točkom III. navedeno da će se zahtjev odbiti ukoliko u ostavljenom roku ne postupi po točki I. zaključka.

13. Tužiteljica je, odgovarajući na navedeni zaključak, prvostupanjskom tijelu dostavila podnesak u kojem navodi kako je nakon 21. lipnja 2011. dovršila prethodno započeti 2. kat, te izvela krov iz razloga kako bi zbog štete koju su vremenski uvjeti izazivali sačuvala ono prethodno izgrađeno.

14. Prvostupanjsko tijelo je potom donijelo rješenje od 14. veljače 2022. godine kojim je odbilo tužiteljičin zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju pozivajući se na odredbu čl. 47. st.3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09, 110/21).

15. Tuženik je, postupajući po žalbi tužiteljice istu odbio s obrazloženjem da je u postupku nedvojbeno dokazano, da je tužiteljica drugi kat kuće izgradila nakon 21. lipnja 2011., pa da je stoga pravilno prvostupanjsko tijelo, nakon što tužiteljica nije postupila po zaključku od 14. lipnja 2021., odnosno nije uklonila dio zgrade izgrađen nakon 21. lipnja 2011., odbilo njen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju.

16. Tuženik je nadalje, a kako to proizlazi iz obrazloženja osporenog rješenja, utvrdio nedostatke u postupanju prvostupanjskog tijela i to one koje se tiču zabilješke o izvršenom uvidu u DOF 5/2011, jer iz iste nije jasno što je uvidom utvrđeno niti tko je istu sačinio, kao i one nedostatke koje se tiču samog zaključka od 14. lipnja 2021. za koji tuženik navodi da nije razumljiv, odnosno da u izreci istog nije jasno naznačeno što stranka treba učiniti. Pritom je tuženik držao kako navedeni nedostaci nisu utjecali na zakonitost prvostupanjskog rješenja, odnosno na utvrđenja iz istoga, te je samo drugostupanjsko tijelo izvršilo uvid u DOF5/2011 čime je otklonilo propust prvostupanjskog tijela, dok je u odnosu na nedostatke zaključka od 14. lipnja 2021. tuženik ustvrdio da je pozivom na relevantne odredbe i obrazloženje zaključka tužiteljica mogla utvrditi što joj je učiniti, a što da je očito dobro razumjela obzirom na njeno očitovanje od 25. lipnja 2021.

17. Navedeno obrazloženje tuženika ovaj sud ne može prihvatiti kao pravilno i zakonito.

18. Prije svega se navodi kako je nedvojbeno da se u smislu prethodno citirane odredbe čl. 2. Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama, može ozakoniti samo ono što je izgrađeno i (vidljivo na aerofotogrametrijskim snimkama) do dana 21. lipnja 2011. godine. Stoga je u situaciji kada sama tužiteljica navodi da je drugi kat izgradila nakon tog datuma, jasno da predmetni dio zgrade ne može biti ozakonjen. U tom smislu su pravilna utvrđenja tuženika. Međutim, odredbom čl. 20. st. 4. propisano je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada. Dakle, u navedenoj situaciji tužiteljicu je trebalo na jasan i nedvojben način pozvati da ukloni nedostatak zbog kojeg se zgrada ne može ozakoniti, a što je u konkretnom slučaju izostalo. Naime, prethodno citirana izreka zaključka prvostupanjskog tijela od 14. lipnja 2021. uopće ne upućuje tužiteljicu što bi trebala učiniti kako bi ozakonila dio zgrade koji je nedvojbeno izgrađen prije 21. lipnja 2011. i koji je vidljiv na DOF- 5/2011. Navedenim zaključkom tužiteljica se poziva na dostavu ispravljene snimke izvedenog stanja u kojoj neće biti ucrtan dio koji je izgrađen nakon 21. lipnja 2011. Iz tako formuliranog zaključka zaista nije jasno što bi tužiteljica trebala učiniti te joj je tako uskraćeno pravo, da u skladu s odredbom čl. 20. st.4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ukloni nedostatak koji u konkretnom sprječava ozakonjenje, odnosno da ozakoni onaj dio zgrade za koji ista udovoljava odredbama čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Pritom ovaj sud, suprotno navodima tuženika iz osporenog rješenja (a koji je i sam ustvrdio kako je zaključak nerazumljiv), ne nalazi da bi iz očitovanja tužiteljice od 25. lipnja 2021. proizlazila da je očito dobro razumjela što joj je činiti. Osim toga, u situaciji kada se stranka zaključkom poziva na određeno postupanje od kojeg će ovisiti ishod upravnog postupka, tada taj zaključak mora biti jasan, precizan i razumljiv, te ne smije ostavljati prostora sumnji u to što je stranka dužna učiniti, a što je u konkretnom slučaju u cijelosti izostalo.

19. Dodatno se napominje kako nisu točni navodi tužiteljice izneseni u tužbi prema kojima je moguće ozakoniti i one dijelove građevine koji su izgrađeni nakon 21. lipnja 2011. Naime, odredba čl. 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a kako to pravilno navod ii tuženik, propisuje da se zgrada za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može završiti bez ishođenja dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja u okviru ozakonjenih gabarita na način da se na istoj izvede fasada, te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Dakle, ta odredba se odnosi na završetak već ozakonjene zgrade, a ne na zgradu koja je tek u postupku ozakonjenja.

20. Obzirom na sve prethodno navedeno, ovaj sud ne može rješenje tuženika, kao i ono prvostupanjsko ocijeniti zakonitim, pa je na temelju članka 117. stavka 1. u vezi članka 47. stavka 1. ZUS-a, usvajanjem tužbenog zahtjeva, presuđeno kao u izreci.

21. U ponovnom postupku, prvostupanjsko tijelo će, kako je to gore navedeno, na jasan i razumljiv način pozvati tužiteljicu da ukloni nedostatak zbog kojeg se zgrada ne može ozakoniti uz upozorenje da će se njen zahtjev za ozakonjenje odbiti ukoliko tako ne postupi u ostavljenom joj roku (pri čemu će joj ostaviti razuman rok za postupanje po navedenom) te će potom ponovno odlučiti o zahtjevu tužiteljice.

U Splitu 19. prosinca 2024.

S u t k i nj a

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu, u 4 primjerka. O žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužiteljice,

- tuženiku,

- u spis.