Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijek

Europska avenija 7

31 000 Osijek

Povrv-105/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska, Državne nekretnine d.o.o., Zagreb, Trg sv. Marka 2, OIB: 52634238587, zastupani po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, protiv tuženog VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon javne rasprave održane i zaključene 21. studenog 2024. u prisutnosti zakonske zastupnice tužitelja Kristine Svetličić, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku i tužitelja, 3. siječnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Održava se u cijelosti na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Lane Albert Majstorović iz Belog Manastira, od 4. travnja 2024., broj Ovrv-3129/2024, kojim je tuženiku naloženo u roku od osam dana isplatiti tužitelju iznos od 2.253,77 EUR (dvijetisućedvjestopedesettri euraisedamdesetsedamcenti) uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku od 19.11.2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 29.12.2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 225,00 EUR-a (dvijestodvadesetpeteura), u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 5. ožujka 2024. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave radi ovrhe općenito na imovini tuženika. Kako tuženik nije podmirio dospjelo potraživanje za bespravno korištenje stana u razdoblju od prosinca 2021. do listopada 2023. godine u visini od po 97,99 EUR mjesečno, tužitelj je predložio donijeti rješenje o ovrsi radi naplate tražbine tužitelja iz vjerodostojne isprave na način da se naloži tuženiku da namiri tražbinu u ukupnom iznosu od 2.253,77 eura uvećano za zakonske zatezne kamate, u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi. Tužitelj je predložio sudu da donese presudu kao u izreci, uz nadoknadu mu prouzročenog troška postupka u iznosu od 225,00 eura.

2. Tuženik je 15. travnja 2024. podnio žalbu na prijedlog za ovrhu, odnosno prigovor, u kojem je naveo kako je ovrhovoditelj (ovdje tužitelj) na nelegalan način došao u posjed navedenog stana kojeg on koristi 33 godine i kojeg je on renovirao, vodio računa o održavanju istoga, te redovno uplaćivao održavanje zgrade u kojoj se nalazi navedeni stan, te je stekao više uvjeta za dodjelu istog od tužitelja. Za vrijeme rata je redovito sam plaćao režije i stanarinu za taj stan i branio grad. Tuženik je nadalje naveo kako je sudski spor u fazi mirovanja, dok je u isto vrijeme Ministarstvo branitelja zatražilo izuzimanje navedenog stana iz vlasništva Državnih nekretnina. Dakle, stan je u tijeku sudskog spora i ne koristi se, a što se može utvrditi i po računima režija i provjeri s predstojnikom stanara. Državne nekretnine ne mogu vršiti naplatu stanarine dok traje sudski spor. Prijedlog rješenja tužitelja (ovrhovoditelja) je neutemeljen iz razloga pogrešne primjene materijalnog prava jer rješenje nije podneseno radi prisilnog osiguranja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kakvim kaznenim djelom tj. ne primjenjivanja članka 80b Ovršnog zakona, a također ne primjene članka 290. stavka 2. i 3. Ovršnog zakona, koji govori da će sud odbiti rješenje iznosa glavnice koja ne prelazi preko 40.000,00 kuna bez obzira za zabilježbu tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima. U ovom predmetu je glavnica također upitna jer je u tijeku sudski spor između tužitelja i tuženika koji se vodi pred ovim sudom, a koji nije okončan, a i prijedlog za ovrhu će biti upućen tužitelju od strane tuženika u iznosu od 62.000,00 eura za održavanje navedene nekretnine u trajanju od 33 godine i ulaganja u istu, promjena instalacija, podova, stolarije i krovišta, koje je sam tuženik sanirao od posljedica granatiranja Osijek, te održavanja zgrade koje je tuženik plaćao, dok na nezakonit način nekretnina nije došla u vlasništvo Državnih nekretnina d.o.o. Tuženik nadalje navodi kako su u tijeku pregovori s MORH-om i Ministarstvom branitelja o rješavanju sporne nekretnine jer je po ugovoru država bila dužna dodijeliti tuženiku, a koji je ta prava stekao pošteno. Stan koji nije nikada dodijeljen jer tuženik nije imao 5.000,00 DEM da turne u džep određenoj gospodi iz sustava. Tuženik napominje da je dragovoljac domovinskog rata, da je ranjavan, ali da nije invalid jer mu nije bilo na pameti koristiti usluge nakon ranjavanja jer je nastavio raditi i tako 18 godina u sastavu 3. GBR. Iz svega navedenog, tuženik navodi da zakon i logika nalažu da dobro proučimo njegovu žalbu jer pandorinu kutiju koju će uskoro otvoriti na temu dodjele pljačke stanova dok su oni ležali u blatu, treba netko i pokrenuti.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priležeću materijalnu dokumentaciju i to u izvadak iz otvorenih stavaka-glavnica 01/22-11/23, potvrdu o izvršenom uvidu u podatke MUP-a o adresi prebivališta, boravišta ili drugom prijavljenom mjestu, račune javnog bilježnika (stranice 18 i 22 spisa), podnesak Državnih nekretnina d.o.o od 9. srpnja 2024. upućen tuženiku, te zapisnik ovog suda od 2. srpnja 2024., broj Povrv-539/2021-13.

4. Iz izvatka iz otvorenih stavaka-glavnica 01/22-11/23 proizlazi kako prema poslovnim knjigama na dan 29.11.2023. ustanovljeno stanja otvorene stavke dužnika (ovdje tuženika) VG za naknadu za bespravno korištenje stana u ukupnom iznosu od 2.253,77 eura.

5. Iz potvrde o izvršenom uvidu u podatke MUP-a o adresi prebivališta, boravišta ili drugom prijavljenom mjestu proizlazi kako je tuženiku prijavljeno zadnje prebivalište u [adresa] i to s danom prijave 13. ožujka 1996.

6. Iz podneska Državnih nekretnina d.o.o. od 9. srpnja 2024. upućen tuženiku proizlazi kako su Državne nekretnine d.o.o. izvijestile tuženika da su u Ministarstvu hrvatskih branitelja dostavili svu dokumentaciju glede predmetnog stana, međutim, telefonskim putem su ih izvijestili 9.7.2024. da do danas po zahtjevu korisnika glede stambenog zbrinjavanja nije donesena odluka zbog njegove nesuradljivosti i protivljenju da podmiri barem dio duga s osnove korištenja predmetnog stana ovom Društvu.

7. Iz zapisnika ovog suda od 2. srpnja 2024., broj Povrv-539/2021-13 proizlazi kako je na raspravi određen prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom pod brojem Ps-48/16, a protiv kojeg rješenja su se stranke odrekle prava na žalbu te je rješenje bilo pravomoćno danom donošenja, odnosno 2. srpnja 2024.

8. Uvidom u espis u predmet broj Ps-48/16 sud je utvrdio kako je u istom određen zastoj postupka dok se ne dovrši postupak dodijele spornog stana pred Ministarstvom obrane.

9. Predmet spora je postoji li tražbina tužitelja prema tuženiku s osnove naknade za bespravno korištenje stana.

10. Okolnosti koje su stranke isticale da se vodi još postupaka u svezi isplate predmetne nekretnine, kao i postupak za iseljenje, za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari iste su po ocijeni ovog suda bespredmetne s obzirom da tuženik ničim nije dokazao da ga je tužitelj za isti vremenski period eventualno ranije tužio ili istodobno, dok je postupak za iseljenje u cijelosti bespredmetan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, a isto tako isticanje tuženika da je u predmetni stan uložio velika novčana i materijalna sredstva, također za ovaj postupak nisu odlučni za presuđenje, jer isto nije predmet raspravljanja, već isto može biti eventualno predmet raspravljanja u drugom postupku ukoliko tuženik takav postupak i pokrene, odnosno, ukoliko je isti već i ranije pokrenut o njemu će se odlučiti u posebnoj parnici, uz napomenu kako također tuženik nije obavijestio sud o kojem se to postupku radi, u kakvoj je on stadiju i slično, već sud zaključuje kako je navedeni prigovor samo paušalno naveo. Navod tuženika kako tužitelj ne može vršiti naplatu dok traje sudski spor je također neosnovan, budući da će isti tek po okončanju spora imati osnovu kojom neće provoditi daljnji postupak naplate (ukoliko bi tuženik u eventualno takvom sporu i uspio).

11. Također navod tuženika da vodi računa o održavanju stana, plaća račune i režije za isti, koristi ga duži niz godina (33 godine), dodatni su razlog da je potraživanje tužitelja s osnove neplaćene naknade za bespravno korištenje stana osnovano, budući da se tuženik nalazi u navedenoj nekretnini za koju se navedena tražbina i potražuje. Također tuženik niti jednom ispravom nije dokazao da nekretninu ne koristi bespravno, već je sud uvidom u gore navedene spise, te dostavljenu dokumentaciju samo utvrdio kako zapravo tuženik ne rješava pitanje predmetnog stana, a sve jer se navedenom postupku (i/ili postupcima) protivi i nesuradljiv je, pa stog i nije moguće od strane ovlaštenih državnih tijela niti donijeti odluku o njegovom zahtjevu za dodjelu stana (odnosno naknadu štete), ovisno o tome što potražuje tuženik. Stoga u ovome postupku pasivnost tuženika da uredi pitanje je od presudnog značaja, budući da tužitelj nema druge pravne osnove već potraživati naknadu za bespravno korištenje stana, a što je isti i učinio, te kada je navedena naknada neplaćena od strane tuženika, tužitelj je i pokrenuo postupak prisilne naplate za neplaćenu mu tražbinu.

11.1. U odnosu na prigovor tuženika pogrešne primjene materijalnog prava jer rješenje nije podneseno radi prisilnog osiguranja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kakvim kaznenim djelom tj. ne primjenjivanja članka 80b Ovršnog zakona, a također ne primjene članka 290. stavka 2. i 3. Ovršnog zakona, koji govori da će sud odbiti rješenje iznosa glavnice koja ne prelazi preko 40.000,00 kuna bez obzira za zabilježbu tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima valja istaknuti kako je u postupku radi naplate novčane tražbine tužitelj pokrenuo isti općenito na imovini ovršenika (sada tuženika), a nije pokrenuo ovršni postupak na nekretnini ili postupak osiguranja tražbine na nekretnini, pa navedeni prigovor o pogrešnoj primjeni materijalnog prava je također neosnovan.

12. Slijedom svega navedenog, a obzirom na činjenicu da među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik predmetnog stana, da se tuženik u istome nalazi bez valjane pravne osnove, da isti nije podmirivao dužnu mjesečnu naknadu u naprijed navedenom periodu, te da visina tužiteljevog potraživanja nesporno proizlazi iz izvatka otvorenih stavki, kao vjerodostojne isprave u financijsko knjigovodstvenom smislu, a koju visinu ni sam tuženik ničim nije osporio, to je temeljem članka 451. stavka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP) odlučio kao u izreci ove presude.

13. U odnosu na parnični trošak, a s obzirom da je tužitelj uspio u cijelosti u ovom sporu, to mu je sud temeljem članka 154. u vezi članka 154.a ZPP-a dosudio parnični trošak u iznosu od 200,00 eura na ime sastava prijedloga za ovrhu (tužbe), nalazeći da je isti osnovan, te iznosa od 25,00 eura na ime troškova javnobilježničke ovrhe (list 18 i 22 spisa), odnosno u ukupnom iznosu od 225,00 eura.

14. S obzirom na navedeno, sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

Osijek, 3. siječnja 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Zakonskom zastupniku tužitelja

2. Tuženiku